Quantum of Science

K ada posjećujem škole, uglavnom držim predavanja iz popularne nauke. Međutim, iz Srednje mješovite škole u Gornjem Vakufu su me zamolili da održim radionicu u sklopu obilježavanja dana škole. I održala sam je - malu radionicu o pH vrijednosti i zašto nam je potrebno poznavati šta je to pH vrijednost. Vježba se sastojala iz toga da se učenicima demonstrira kako antocijani iz crvenog kupusa mogu predstavljati indikator pH vrijednosti. Unutar ovog teksta pogledajte i "animirani" video koji objašnjava šta je to pH vrijednost. Sam recept za home-made indikator ćete naći nešto niže u tekstu.  U reklamama za žvake često čujete da nakon ručka pH vrijednost u ustima opada. Šta to znači? Nako jela, pH vrijednost u ustima opada...međutim, šta to znači?  pH vrijednost je mjera koliko je nešto kiselo tj. kiselina. Kiselost ovisi od prisustva vodikovih jona, tačnije, hidronijum jona u otopini kiseline. Ako rastvorimo kiselinu u vodi, otopina će biti kise

U prošlu subotu, 22. aprila, održan je „Marš za nauku“, globalni događaj u koji su se uključili naučnici i građani kako bi skrenuli pažnju na važnost nauke i naučno-istraživačkog rada te opasnost koja prijeti društvu od širenja antinauke. Međutim, treba istaći kako „Marš za nauku“ nije jednodnevni događaj, nego se radi o organiziranom pokretu koji će nastaviti djelovati kako bi postigao određene ciljeve. Zanimljivo je da je dan prije Marša broj pridruženih marševa (marševi koji su se održali izvan Washingtona D.C.) porastao sa 517 na 610. Dan prije održavanja, registrovani su i marševi u Srbiji, Bugarskoj, Rumuniji, Ukrajini te Iraku, što je bio i jedini Marš na području Bliskog istoka. Sa zvanične stranice ove akcije, www.marchforscience.com organizatori su dan nakon Marša pozvali na djelovanje rečenicom „Jučer smo marširali, od danas djelujemo“, što je bio jasan znak da sam događaj nije jednodnevno okupljanje nego jedna vrsta pokreta koja nadilazi politička uvjerenja

Naučnici mogu mijenjati DNK organizama. Mogu rezati DNK, ubacivati neke nove gene, isijecati štetne gene, mogu umnožavati DNK i klonirati. Sve ovo je moguće jer se DNK svakog organizma sastoji iz istih gradivnih komponenti – azotnih baza, šećera dezoksiriboze i fosfatne skupine. Hajmo probati vidjeti kako i zašto naučnici manipulišu sa DNK i mijenjaju je. Da li znate nekog ko ima šećernu bolest, dijabetes? Sigurno onda znate da ta osoba mora sebi davati insulin, hormon, koji je po prirodi bjelančevina, a koji reguliše nivo šećera u krvi. Nekada davno, kada se tek otkrilo šta je uzrok šećerne bolesti – da organizam ovih bolesnika ne može proizvoditi insulin – ljekari su koristili goveđi insulin. Goveđi insulin je slične građe kao i ljudski, pa je pomagao bolesnicima, ali je trebalo oko 2 tone goveđih pankreasa da se dobije oko 200 grama insulina.  Međutim, kako su naučnici bolje upoznavali osobine DNK, shvatili su da insulin mogu proizvoditi lakše, i da ga mogu proizvo

Elektroni osciliraju oko jezgre atoma na nekoj udaljenosti. Kada prikazujemo atom prema Bohrovom modelu, onda te elektrone crtamo na kružnicama različitog promjera oko jezgre. Ove zamišljene sferne prostore nazivamo elektronske ljuske ili energetski nivoi i one predstavljaju pojednostavljen prikaz smještaja elektrona oko jezgre. Raspored elektrona u atomu po elektronskim ljuskama, počevši od one najbliže jezgru, zovemo elektronska konfiguracija . Elektroni osciliraju oko jezgre atoma na nekoj udaljenosti. Kada prikazujemo atom prema Bohrovom (Borovom) modelu, onda te elektrone crtamo na kružnicama različitog promjera oko jezgre. Ove zamišljene sferne prostore nazivamo elektronske ljuske ili energetski nivoi i one predstavljaju pojednostavljen prikaz smještaja elektrona oko jezgre. Raspored elektrona u atomu po elektronskim ljuskama, počevši od one najbliže jezgru, zovemo elektronska konfiguracija . Svaki atom kao da teži da postigne stabilnu konfiguraciju u v

Danas je "rođendan" DNK. Na današnji dan, objavljen je rad o strukturi DNK.  Jednog lijepog dana, krajem zime 1953., dvojica mladih ljudi su u pubu „The Eagle“, Cambridge, prekinuli bezbrižni mir ambijenta. Naime, kako ni jedan ni drugi nisu patili od hronične bolesti zvane „lažna skromnost“, usred paba su rekli naglas „Otkrili smo tajnu života!“. Bili su to Francis Crick, engleski molekularni biolog, i James D. Watson, američki biolog, a ova priča je najčešća varijanta legende o objavi okrića strukture DNK.   Ta, gotovo montipajtonovska izjava, se odnosila na njihovo viđenje strukture jedne ogromne molekule, smještene u stanicama, koja je dugo bila glavna misterija u znanosti o životu. Njihovo viđenje modela strukture dezoksiribonukleinske kiseline, u narodu poznate kao DNK, je do danas ostao opšteprihvaćeni model. Rad je objavljen 25.aprila 1953. u časopisu „ Nature “, pod nazivom „ A structure for Deoxyribose Nucleic Acid “. Rad je bio napisan minimalističk

Julija, djevojčica-lutka koja ima autizam, novi član ekipe Sesame Street u produkciji američkog PBS-a U svijetu se od 24. aprila do 30. aprila obilježava Svjetska sedmica imunizacije, a cilj ove kampanje Svjetske zdravstvene organizacije jeste podizanje svijesti o važnosti imunizacije. Međutim, nije samo važno skrenuti pažnju na važnost imunizacije, nego je potrebno govoriti i o protivnicima vakcinacije - pripadnicima sve prominentnijeg antiveks (antivakcinalnog) pokrete. Već sam nekoliko puta skrenula pažnju na logičke pogreške antiveks "filozofije", ali sada želim reći nešto o tome kako ovaj pokret omalovažava i vrijeđa pod krinkom "zabrinutosti", "skretanja pažnje na problem", "borbe protiv farmakomafije". Naime u diskursu antivakcinaši često koriste izraz "dijete oštećeno vakcinom". Nažalost, neki pedijatri su također usvojili ovaj termin, čak i kada ga nijekaju, pa govore kako nikada nisu imali slučaj "

Struktura grafena, By AlexanderAlUS - Own work, via wikipedia Grafen je alotropska varijanta ugljika i predstavlja materijal koji ima samo jedan sloj atoma te spada u klasu tzv. "2D-materijala". Dakle, grafen je neka vrsta rođaka dijamanta, grafita i bakminsterfulerena: sve su to varijante u načinu povezivanja atoma ugljika u gigantske strukture i male razlike u načinu povezivanje i vrsti rešetke koju atomi međusobno formiraju drastično mijenja svojstva alotropske varijante. Grafen je jedan proziran, ultra-tanki sloj atoma ugljika koji su specifično povezani u strukture nalik na pčelinje saće. Grafen je čvršći od čelika iste debljine te elektricitet provodi bolje od bakra. Za otkriće grafena Andre Geim i Konstantin Novoselov sa Univerziteta Manchester su 2010. godine dobili Nobelovu nagradu za fiziku.  Ovaj materijal nalazi sve više i više praktičnih primjena. Na Univerzitetu za nauku i tehnologiju Kine u gradu Hefei tim predvođen Shu-Hong Yuom su otkrili n

Ne mogu se dovoljno načuditi kako autori udžbenika pojedinim frazama zakukulje ono što je prilično jasno. Problem je to što oni često ne mogu da uđu u um desetogodišnjaka za koje pišu te udžbenike (dobro, ko može uči u njihov um?) -odraslima jednostavno nije jasno šta to djeci nije jasno. Jedna od takvih rečenica je "biljke proizvode hranu". Ovo prečesto nalazim u udžbenicima, i nemam nikakve zamjerke na tačnost rečenice i tvrdnje, ali imam na njenu apstraktnost. Vidite, kada kažete "hrana" djeci je to asocijacija na frižider, supermarket, buregdžinicu ili donner. Neću vam sada ispaliti rafalnu paljbu o tome "kako današnja djeca sa asfalta pojma nemaju kako se dobija mlijeko, a mi u naše vrijeme smo to znali" niti na bilo koji način kritikovati djecu "kako ne znaju ništa o životu". Mi smo tu da ih tome naučimo i ako mi ne ispunimo tu dužnost, krivica je na nama, ne na djeci. Ja sam mišljenja da se stvari ne trebaju pojed

Marš za nauku (March for Science) je počeo kao „Scientists' march on Washington“ inicijativa u januaru 2017. godine, neposredno nakon inauguracije Donalda Trumpa i nakon „Women's March“ u januaru. Marš je prvi put predložen 22. januara u konverzaciji na Redditu, koja je ubrzo dobila oko 1 milion sljedbenika te se prijedlog proširio i na druge društvene mreže. Kap u prepunoj čaši koja je pokrenula ovu ideju bile su najave budžetskih rezova za nauku te ignorantski odnos nove administracije prema nauci i naučnim činjenicama. Naime, u periodu između objave rezultata izbora i inauguracije, Donald Trump se javno sastajao sa ljudima poznatim po antinaučnim stavovima, stavovima koji mogu ugroziti zdravlje i budućnost ne samo američke nacije nego i čitave ljudske populacije. Primjerice, sastao se sa Robertom Kennedyjem, po pitanju vakcina – umjesto da od naučne zajednice traži činjenice o imunizaciji, sastao se sa nekim ko nije ekspert za tu oblast, nego je samoprozvani „antive