Quantum of Science

Naučnici sa Garvan medicinskog instituta u Australiji su nas ove godine iznenadili objavivši 23. aprila 2018. rad u Nature Chemistry pod naslovom " I-motif DNA structures are formed in the nuclei of human cells"   u kojem opisuju    sasvim novi tip DNK u ljudskim stanicama.  Ova "i-motiv" (i-motif) DNK nema strukturu dvostruke spirale kakvu su opisali Watson i Crick, nego se radi o "uvrnutim" čvorovima DNK. Izgleda kao da ovi "čvorovi" imaju po četiri kraka. Ono što je najzanimljivije od svega je to što se kod ove DNK ne povezuju komplementarne heterociklične baze (adenin i timin, gvanin i citozin), nego se povezuju citozini suprot nih strana. Sama nova DNK, za koju su postojale pretpostavke da postoji u živim stanicama, a ne samo u laboratorijskim uslovima, otkrivena je pomoću molekula posebnih antitijela. Nedostatak specifičnih antitijela je razlog zašto naučnici prije nisu mogli primijetiti ovu vrstu DNK. Koristeći specifična ant

Na jednoj strani imamo svu pseudonauku i antinauku ovog svijeta, a na drugoj imamo naučni konsenzus. Dakle, šta je to taj čuveni naučni konsenzus na kojeg se obično pozivamo kada se treba suprotstaviti antinaučnim i retrogradnim razmišljanjima? Naučni konsenzus je ono oko čega se većina naučnike iz određene oblasti slaže. U slučaju problema koji zahtijevaju multidisciplinaran i interdisciplinaran pristup, poput problematike klimatskih promjena, to je ono oko čega se većina članova naučne zajednice slaže. A naučni konsenzus kaže kako je evolucija najbolje objašnjenje razvoja živog svijeta na Zemlji, teorija Velikog praska je trenutno najbolje objašnjenje nastanka svemira, klimatske promjene kojima danas svjedočimo su posljedica naše prevelike ovisnosti o fosilnim gorivima, a vakcine su najefikasniji način prevencije određenih bolesti. Naučni konsenzus se ne dešava tek tako. To je posljedica nagomilavanja baze dokaza koji upućuju da je određena radna hipoteza bolje objašnj

Izvor ilustracije: Baloo's cartoons Pod terminom "pseudonauka" podrazumijevamo sve one spekulacije koje se "maskiraju" kao nauka. To znači da koriste termine iz nauke ili čak termine koji u nauci ne postoje ali zvuče "naučno". Termin je pejorativan, i označava nešto što oponaša nauku, ali zapravo se radi o mišljenjima i praksama koja nisu zasnovane na naučnom metodi niti provjeri hipoteze, praksama iza koje ne stoje statistički pokazatelji i koje zvanična nauka odbacuje. Razlikovanje nauke od pseudonauke je izuzetno važno u svakodnevnom životu - naročito u sferama zdravstva, nauke o okolišu i klimatskim promjenama, prilikom svjedočenja na sudu i u obrazovanja. Kada bi se odluke na državnom nivou pravile u skladu sa pseudonaučnim tvrdnjama, onda bi nam zdravstvo bilo zasnovano na alternativnim i iscjeliteljskim praksama, energetska politika bi bila mnogo jednostavnija jer bi energiju proizvodili pseudonaučnim metodama, a u školama bismo učil

Zašto postoje lažne vijesti iz oblasti nauke? Nauka je oblast ljudskog djelovanja koja se bavi traženjem činjenica, zakona prema kojima se događaju određene pojave i procesi i opisuje te pojave i procese. To je sistem koji gradi i organizira znanje o svijetu, a služi kako bismo pravili predviđanja i objašnjenja pojava u nama poznatom kosmosu. Znati nešto znači, bar djelomično, biti u mogućnosti  predvidjeti nešto. Da bi ovo bilo moguće, nauka mora počivati na istinitim premisama. Odnosno, novo znanje se mora graditi na osnovu već postojećeg znanja. Ponekad, nove činjenice nisu u skladu sa onim prihvaćenim prije i tada dolazi do kriza u nauci - sve dok se ne nađe neko novo objašnjenje. Tada kažemo da je došlo do naučne revolucije. Nikola Kopernik Primjerice, sve do Kopernika, ljudi su smatrali da je Zemlja centar jednog sistema. Tek sa Kopernikovim objašnjenjem ta stara paradigma je pala (i to ne odmah, nego je postojalo dosta otpora novom objašnjenju) i došlo je

Dekadu u kojoj živimo, period 2010. - 2020. obilježiće jedna sintagma: fake news . Iako je možemo prevesti sa "lažne vijesti", ipak sve češće i u medijima pronalazimo termin upravo u obliku iz engleskog jezika, odakle je termin i došao nama. Ovakve vijesti-nevijesti, informacije-dezinformacije su postajale otkako postoje i mediji, ali su se nekada davno zvale "žuta štampa" i "propaganda". Međutim, sa liberalizacijom sistema informisanja, sa postankom interneta, stvorila se nova niša za djelovanje lažnih vijesti. Dakle, šta su to "fake news"? To je bilo koji oblik namjernog širenja netačnih informacija, vrlo često u cilju pravljenja štete ugledu neke ličnosti ili institucije ili u cilju sticanja određene koristi, pravljenja panike i unošenja pometnje. Ovakve vijesti su obično senzacionalističkih naslova i sadržaja, nepoštene, fabricirane i ne naslanjaju se na činjenice. Često naslovi takvih vijesti ne odgovaraju sadržaju, što se

Pikotaro, Credit: KAZUHIRO NOGI/AFP Japanski humor nama nije najbliži tip humora i „ne kontamo ga“. Međutim, ponekad je toliko apsurdan i nerazumljiv, da je ponešto blizak onom montipajtovskom humoru. Upravo je to ono što humor japanskog komičara i Youtube zvijezde Kazuhito Kosake, poznatog pod pseudonimom Pikotaro (ili Piko Taro) čini zanimljivim. Jedan njegov skeč se zove PPAP („pi-pi-ej-pi“), što je akronim za igru riječi Pen-Pineapple-Apple-Pen, toliko besmislenu da je uber smiješna. I tako, Pikotaro, sa svojim brčićima makroa i odjećom sa animal-printovima i jakim bojama, postaje zvijezda. Tolika zvijezda da, kada je bilo potrebno približiti UN-ove Ciljeve održivog razvoja (COR, eng. Sustainable development goals, SDGs) za period   od 2015. do 2030. godine, Pikotaro je bio angažovan da napravi mali skeč na tu temu. Tako, 17. jula 2017. godine, Pikotaro, na molbu japanske vlade, nastupa u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, izvodeći prilagođenu verziju PPAP tj.