Quantum of Science

„Samo onaj dan sviće, za koji smo budni.“ Thoreau Autor: Bojan Šošić, psiholog Ponašanje čovjeka je ogroman izazov za nauku. Nije nimalo utješno što javnost često otvara arenu s potrebom i pitanjima da se objasne neka ponašanja, koja izlaze iz okvira onoga što se, makar u statističkim terminima , može smatrati normalnim. Mediji u takvim primjerima nalaze priliku za brzo vezivanje pažnje pa se brzo ispostavi da kolaju ne samo upitna tumačenja, već i sumnjive tvrdnje koje pretenduju da odražavaju činjenice. U slučajevima za javnost bizarnih krivični h djela, tragedija ljudske sudbine, desi se da je teže od zadatka objašnjavanja ponašanja ispoljenih u trenucima krajnjeg rastrojstva (a obično i patnje ! ), objasniti potrebu medija da plasiraju nesažvakana mnijenja zapakovana nekad u formu intervjua (premd a se dogodi da zbog izostanka navodnika ne znate šta je upitani stvarno rekao), s natruhama termina koje bi da izrečenom mišljenju opravdaju epitet stručnog. Tako onda

"Falling down", 1993. Bujna mašta tako vješto izmišlja, Da kad neku radost samo nanjuši, Ona ti odmah i radosnika zamisli, Il' noću kad je u kandžama straha, Od žbuna joj se čini mečka plaha. ( Shakespeare , San ljetnje noći) Autor: Bojan Šošić, psiholog  Govori li se danas o traumi izazvanoj posljednjim ratom u Bosni i Hercegovini, emigraciji onih koji možda rat nisu ni zapamtili, strepnjama onih koji traže posao, otplaćuju kredite ili se pitaju kako će krojiti život s nečim što je moglo i trebalo biti pošteno zarađena mirovina, prije ili kasnije će se u mnogo kojem Bosancu danas nazrijeti prožimajući osjećaj ogorčenosti. Ovo iskustvo je nezaobilazno u shvatanju povlačenja iz društva, rezigniranosti, nekad ljutnje pa i ispoljene agresivnosti, a obično u temelju rojenja misli kakve ljude bacaju u još dublje nelagode, možda i do dijagnoze depresije. Pod rizikom da odmah odbijem one moje nekadašnje studente koji su bili u prilici da slušaju mo

Neki lijekovi za bolove  imaju i vrlo nezgodne nuspojave, poput halucinacija. Zato naučnici traže supstance koje će djelovati na dijelove mozga zadužene za supresiju bola, a koje će istovremeno imati ograničeno dejstvo na one dijelove i receptore koji proizvode neugodne i potencijalno opasne nuspojave.  Međutim, možda ima nade za stvaranje sigurnijih lijekova za bolove. Proučavajući  κ- opioidne receptore (kapa-opiodni receptori ili KOR) u mozgu, naučnici sa Odsjeka za molekularnu medicinu i neuroznanost pri Istraživačkom institutu Scripps u mjestu Jupiter (da, postoji mjesto sa takvim imenom) u Floridi i sa Univerziteta Sjeverna Karolina u Chapel Hill pronašli su potencijalnu metu. Kada se određene signalne molekule vežu za ove receptore, dolazi do smanjenja bola i svrbeža, ali ne dolazi do stvaranja halucinacija.  Tvar, zvana triazol 1.1 djeluje upravo ovako. U poređenju sa supstancama koje izazivaju nus-pojave triazol je manje aktivirao spomenute KOR, ali dovoljno da bi