Postovi

Prikazuju se postovi od studeni, 2018

InSight: sonda za "marsofizička" istraživanja

Slika
Tekst je prvi put objavljen na Glas Amerike 27. novembra 2018. Tekst je na blog postavljen 7.12. 2018. i backdate-ovan na 27.11.2018. Inženjeri u NASA-inoj Jet Propulsion Laboratory (JPL) u Pasadeni (Kalifornija) uspješno su spustili sondu InSight na Mars. Samo spuštanje je bilo veoma opasno i nekih šest i po minuta, koliko je trajao prolazak kroz atmosferu Crvene planete, bilo je krucijalno za sudbinu sonde. Misija u  broj evima U toku tih par minuta, sonda je usporila sa 19 300 km/h na svega 8 km/h. Kako bi olakšali slijetanje, naučnici su InSight opremili padobranom i sistemom za amortizaciju udara. Ime ove sonde je akronim od Interior Exploration using Seismic Investigations, Geodesy and Heat Transport. InSight može konvertovati Sunčevu energiju i koristiti je za pogon.  Prije nego što je sletjela na područje Marsa zvano  Elysium Planitia , prešla je 484 miliona kilometara.  Vrijednost misije je oko 850 miliona dolara. Svrha misije „Bio je ovo nevjerovatan dan za

Lulu i Nana: prve "dizajnirane bebe"?

Slika
He Jiankui Ovaj tekst je prvobitno objavljen na Glasu Amerike 26. novembra 2018. Pojavio se video u kojem kineski naučnik He Jiankui, školovan u SAD, a trenutno univerzitetski profesor u Kini, tvrdi kako je metodom editovanja genoma CRISPR-Cas9 izmijenio jedan jedini gen kod nedavno rođenih bliznakinja. Ako je ovo tačno, ovo bi bile prve genetički modifikovane tj. „dizajnirane“ bebe. Iz Kine je stigla vijest da je urađeno editovanje i vijabilnih ljudskih embrija te da su rođene bliznakinje koji su genetički modifikovane – praktično, prve „dizajnirane“ bebe na svijetu. Kineski zdravstveni i medicinski etički autoriteti su u ponedjeljak započeli istragu oko Youtube videa jednog kineskog naučnika koji tvrdi da je ranije ovog mjeseca izmijenio gene ovih djevojčica,   rođenih nešto ranije ovog mjeseca i to tako da su otporne na HIV. Kuriozitet ovog događaja je to što dokazi nisu objavljeni u naučnom radu, nego u izjavi preko YT videa, što možda ide u prilog hipot

Paradoksalna veza između pretilosti i kancera dalje bolju nadu pretilim pacijentima

Slika
Pretilost je, iza pušenja, jedan od najvećih faktora rizika za kancer. Međutim, ljekari su primijetili paradoks da pretili pacijenti ponekad bolje odgovaraju na neke određene terapije raka.  Veza između pretilosti i kancera je dugo poznata , ali nije bila baš jasna sve do nedavnog rada u Nature Medicine od 12. novembra 2018. pod naslovom " Paradoxical effects of obesity on T cell function during tumor progression and PD-1 checkpoint blockade" . Ono što je iz ovog rada postalo jasnije o odnosu pretilosti i tumora, jeste da pretilost supresira imuni odgovor organizma na pojavu kancera. William Murphy sa Univerziteta Kalifornija, Davis i njegove kolege iz istraživačkog tima su pokazali kako su stanice imunog odgovra, prije svega, T-limfociti, više disfunkcionalni kod miševa koji su pretili nego u kontrolnoj, "šlang" grupi. Izvor: Pixabay U poređenju sa miševima u kontrolnog grupi, T limfociti ugojenih miševa su imali više nivoe proteina zvano

Neke bakterije razvile rezistenciju i na dezinfekciona sredstva

Slika
Tekst je prvo objavljen na Glasu Amerike Odavno smo upoznati sa činjenicom da patogene bakterije postaju otporne na različite antibiotike te da čovječanstvu prijeti opasnost dolaska tzv. „postantibiotske ere“ u kojoj će biti gotovo nemoguće tretirati određene infekcije. Problem je nastao kao posljedica neracionalne upotrebe antibiotika, pogotovo u poljoprivredi te za liječenje onda kada antibiotici nisu potrebni, primjerice, za liječenje virusnih oboljenja. Još jedan razlog zašto su bakterije počele ubrzano sticati otpornost na esencijalne antibiotike je i nepridržavanje terapiji: dosta pacijenata prestaje sa uzimanjem antibiotika po poboljšanju stanja, a to stvara tampon zonu za bakterije. Naime, neke bakterije budu izložene samo manjoj količini antibiotika, nedovoljnoj da ih ubije, ali dovoljnoj da steknu otpornost na njih te da gen za rezistenciju prenesu i drugim bakterijama. Ovdje nije kraj: u radu objavljenom 1. 8. 2018. u časopisu ScienceTranslational Medicine , naučni

Otrov i antiotrov: neandertalci, virusi i otpornost na infekcije

Slika
Autor ilustracije: Claire Scully Neandertalci su misteriozno nestali prije otprilike 40 000 godina, ali ne prije nego što su podijelili svoju DNK sa jednom srodnom vrstom-podvrstom ljudi: nama.  Možda se 2-3% gena koje smo naslijedili od neandertalaca (ako dolazimo iz Azije ili Evrope) čini malo, ali je za opstanak ljudskog roda bilo veoma važno. Već sam pisala o tome kako smo neke karakteristike imunog sistema nasljedili od ovih rođaka , a naučnici još kopaju po genomima i pokušavaju razumjeti naš odnos sa Neandertalcima.  Neandertalce su mogli zaraziti isti virusi koji inficiraju i nas, ali su nam rođe prenijele gene koji nam pomažu da se izborimo sa virusima. David Enard sa Univerziteta Arizona u Tucsonu i Dmitri Petrov sa Univerziteta Stanford su tražili neandertalsku DNK u regionima genoma modernih ljudi koji kodiraju proteine koji nas štite od virusa. Zapravo, pronašli su više neandertalske DNK upravo u regionima zaduženim za sintezu tvari koje se bore sa vir

Kako mi pomažemo virusu gripe da preživi

Slika
Sezona gripe je tu, ali naučnici neprestano rade na istraživanja koja bi im pomogla da bolje shvate sojeve virusa koji izazivaju gripu. Sam virus gripe, onaj na kojeg obično mislimo kada govorimo o ovoj infektivnoj bolesti, pripada porodici RNK virusa zvanoj Orthomyxoviridae . Virus influence A ima nekoliko sojeva i karakteristika gripe je da praktično svake sezone postoji novi soj koji je dominantan patogen i naučnici se trude predvidjeti koji će to soj biti kako bi vakcine protiv gripe bile djelotvornije. Međutim, vratimo se na naučnike koji se bavi istraživanjem ovog virusa. Rad u The Journal of Infectious Diseases pod naslovom " Influenza Virus Infectivity Is Retained in Aerosols and Droplets Independent of Relative Humidity" u kojem su naučnici sa  University of Pittsburgh School of Medicine pokazali kako mukus domaćina pomaže da virus gripe ostane duže infektivan.  Naime, kako je virus gripe respiratorni virus, on dolazi u kontakt sa svim onim s

Asteroid koji nas je mogao uništiti: Hiawatha krater

Slika
Hiawatha krater, izvor: youtube Grupa naučnika iz Danske, Njemačke i Kanade, predvođena Kurtom Kjærom sa Univerziteta u Kopenhagenu, objavila je sredinom novembra u časopisu Science Advances rad o otkriću kratera   širine 31 km ispod glečera Hiawatha na Grenlandu. Ovaj krater, nazvan također Hiavatha, nastao je prilikom udara asteroida prečnika oko 1.5 km. Premda ovaj udar nije bio tako velik kao onaj koji se desio prije 66 miliona godina, kada su izumrli dinosauri, imao je dovoljno velike reperkusije na klimu i istoriju naše planete, koju je, u doba udara, naša vrsta već naseljavala. Procjenjuje se da se udar dogodio prije otprilike 13 000 godine, na kraju posljednjeg ledenog doba, ali naučnici još raspravljaju o tome. Sam udar je imao snagu od oko 700 nuklearnih bombi od 1 megatona i udarni talas se moga osjetiti na hiljade kilometara u prečniku od mjesta gdje je asteroid udario. Krater formiran ovim udarom je jedan od 25 najvećih kratera na svijetu. U na

Mini organi: mozgovi iz petrijevke imaju svijest?

Slika
Kada su naučnici Madeline A. Lancaster  i  Juergen A. Knoblich   2014. u Nature Protocols objavili da su uzgojili "mini-mozak", te da će se raditi na daljem usavršavanju različitih drugih mini-organa, ova vijest nije baš dočekana sa odobravanjem. Naime, uzgoj organa u vještačkim uslovima tj. u petrijevki  najvjerovatnije nikada neće moći dati organe za transplantaciju jer ovi organi ostaju nerazvijeni. Javnost je bila pomalo zgrožena time da se stanice fetusa koriste za stvaranje ovih organa, "organoida" Kada je riječ o mozgu, u ovakvim uslovima je nemoguće razviti kompleksnost ovog organa i imitirati njegove funkcije, ali čak i ovakvi organi, od svega nekoliko milimetara, mogu biti dobar materijal za testiranje nekih lijekova i proučavanje određenih stvari, recimo, načina organiziranja stanica. To nam može dati mnogo više informacija o ranim stadijima razvoja. Madeline Lancaster, postdoktorantica molekularne biologije u Beču je pokušavala dobiti

"Animirani" videi o nauci, by QoS i Društvo za promociju prirodnih nauka "Nauka i svijet"

Slika
Ne znam da li će pomoći nastavnicima, učenicima i roditeljima, ne znam čak ni da li vam se sviđaju jer nekada zvuk nije baš besprijekoran, a animacija nije sad nešto profesionalna, ali tu su: animirane video-lekcije iz nauke na Youtube i biće ih još. Još prije nego što smo osnovali Društvo za promociju prirodnih nauka "Nauka i svijet", nastajali su ovi mali 3-minutni videi (ok, nekada traju i malo duže) gdje sam pokušavala objasniti neke stvari iz biologije, hemije i fizike osnovnoškolcima, a videe nisu zabranjeni ni učenicima srednjih škola. Sa nastankom Društva "Nauka i svijet" uvrstili smo još jednu vrstu videa, one o poznatim naučnicima, pod skupnim naslovom "Naučnici koji su promijenili svijet", pa smo tu imali nekoliko njemačkih naučnika, francuskih, a biće i drugih slavnih imena.  Videe prilično prate bh. nastavni program, pa je  jedan video =  jedna lekcija u udžbeniku. Tu je praktično cijela hemija/kemija za 8. razred (odgovara he

Da li postoje naturopatske i homeopatske vakcine?

Slika
Naturopatija ne spada u priznate medicinske discipline. Naturopati su samoprozvani ljekari koji u svojoj praksi koriste samo prirodne pripravke. Generalno se protive svemu što nije "prirodno", pa tako i vakcinama, pod izlikom da one sadrže neprirodne spojeve, koje a priori, bez dokaza, proglašavaju toksičnim. Međutim, niz američkih naturopata naglašava važnost vakcinacije i to vakcinacije pravim vakcinama , a ne nekim zamjenama.  Jedan od najpoznatijih slučajeva "zviždača" i redova naturopata je Britt Hermes, bivša naturopatkinja, a danas ima doktorat iz oblasti evolucionarne biologije. Na svom blogu Naturopathic Diaries piše o mambo-džambo praksama naturopatije.  Međutim, zbog širenja dezinformacija o sastavu vakcina i zbog pogrešnih tumačenja sastava ovih preparata, roditelji su uplašeni i pokušavaju naći alternativu vakcinama. Između roditeljskog straha i pokušaja da zaštite djecu, otvara za prostor u kojem manevriraju mnogobrojni šarlatani. Jedna o

Glioblastom: riječ koju ne smijemo izgovoriti

Slika
Patohistološki slajd glioblastoma mulliforme IV Ovaj tekst je prvi put objavljen na Glasu Amerike . Glioblastom je tip tumora mozga za koji do danas nije pronađena efikasna terapija, a stopa preživljavanja unutar 5 godina je veoma niska. Smrt senatora Johna McCaina je bila podsjetnik kako nauka veoma malo zna o ovom obliku tumora i da, za sada, može veoma malo pomoći oboljelima. Smrt senatora Johna McCaina je privukla pažnju javnosti na jednu bolest o kojoj se malo priča, a kada se priča, priča se sa strahopoštovanjem: glioblastom. Glioblastom (glioblastoma multiforme, GBM - gradus IV) spada u najagresivnije oblike tumora moždanog tkiva, a nastaje usljed poremećaja stanica mozga od kojih nastaju tzv. „potporne stanice“ (glija stanice, astrociti i oligodendrociti). Drugim riječima, mutacije određenih tipova matičnih stanica moždanog tkiva su uzrok ovog oblika tumora. Čini oko 15% svih tumora mozga. Procjenjuje se da od glioblastoma godišnje oboli 3 od 100 000 ljud