Quantum of Science

Početak godine je obilježen trijumfom Kine: Kinezi su na „tamnu stranu Mjeseca“ uspjeli spustiti robotizovanu sondu Chang'e 4 i mjesečev rover Yutu   i to se dogodilo 3. januara 2019. Ova strana ima mnogo više kratera i teren je neprohodniji tako da su prethodne misije izbjegavale slijetanja na nju. Kineska svemirska agencija se odlučila na slijetanje baš tu, kako bi uradili nešto što do sada nije bilo učinjeno i pokazali su u stanju da ne kopiraju NASA i Evropsku svemirsku agenciju-ESA.   To bi trebala biti poruka svijetu kako su kineski svemirski programi sazreli i kako Kina postaje velika ekonomska,   naučna i svemirska sila. U februaru je objavljen rad u kojem naučnici objašnjavaju kako su stvorili „ hachimoji DNK “, odnosno „osmoslovnu“ dezoksiribonukleinsku kiselinu, koja pored 4 postojeća „slova“ – baza adenin, timin, gvanin i citozin, sadrži još 4 nove baze. U martu je objavljeno kako je zabilježen još jedan slučaj pacijenta u stabilnoj remisiji HIV-a – to j

Poznata je činjenica kako Sahara nekada nije bila pustinja i kako je bila zelena. Međutim, nismo znali kada je ozelenjena, koliko se prostirao zeleni pojas Sahare i koliko je dugo trajao ovaj period tzv. "afrički humidni period". Sada znamo nešto više.  Prije nekoliko hiljada godina na sjeveru Afrike je bilo dovoljno kiše da su na području Sahare bila jezera umjesto pustinje. Ljudi su lovili krupne životinje po zelenom krajoliku i crtali prizore iz svojih života na zidovima pećine. Sada su stalagmiti iz jedne marokanske spilje otkrili kako je zapravo Sahara izlgledala ne tako davno, u geološkim terminima.  Zelenilo Sahare je doseglo vrhunac prije 9000–6000 godina. Međutim, do sada nismo znali koliko se sjeverno protezala zelena Sahara, ni koliko je dugo trajala na njezinom sjevernom rubu. Sada imamo bolju predstavu kako je ono što je sad pustinja izgledalo nekad. Hai Cheng sa Xian Jiaotong univerziteta u Kini i njegov tim su proučavali tri stalagmita iz spilj

Kako podstaći interesovanje za nauku ili samo za neku naučnu oblast, u digitalnom dobu? Odgovor je vrlo jednostavan – pomoću digitalnih tehnologija. Međutim, ovakav način približavanja nauke ljudima nije uvijek lak. U Švicarskoj, grupa naučnika sa Švicarskog instituta za bioinformatiku (Suisse Institute of Bioinformatics, Lausanne) je za obilježavanje 20 godina postojanja ove institucije, pored svega što rade, imala vremena i da smisle igricu – aplikaciju za mobilne uređaje preko koje korisnici mogu učiti više o svojim genima. Igrica se zove GenomeJumper , a dostupna je i na Google Play  i na Apple store .   Genetika i biotehnologija možda nisu prve stvari koje ćemo povezati sa igranjem igrica, ali za naučnike je dešifriranje sekvence nekog gena, proučavanje strukture nasljednog materijala i utjecanja njegovih produkata na nas upravo igra. Naučnici moraju odrediti mjesto nekog gena u genomu, na kojem se hromosomu i na kojem dijelu hromosona nalazi te odrediti sekvencu to

Izvor: Pixabay Vlakna, vlakna, vlakna...koliko ste puta čuli da trebate jesti hranu bogatu vlaknima? I to je baš istina - vlakna su veoma korisna našoj crijevnog flori, odnosno "dobrim" bakterijama. Još jedna rad, objavljen u Cell Host Microbe krajem 2019. pokazao je kako je hrana bogata vlaknima od presudne važnosti za dobar balans crijevne flore.  Kerwyn Casey Huang sa  Stanforda i njegov  tim proučavali su crijevne bakterije na miševima čija su crijeva bila naseljena mikrobovima od ljudskog donora. Pet dana je tim liječio 'humanizirane' miševe uobičajenim antibioticima, poput streptomicina i ciprofloksacina, što je, očekivano, uzrokovalo poremećaj crijevne flore.  Gustoća crijevnih mikroba pala je do 100.000x u roku od pola dana kod onih miševa kojima su davani antibiotici. Određene vrste mikroba su se počele oporavljati otprilike treći dan nakon "terapije" antibioticima, ali oporavak je bio sporiji kod miševa koji su bili na ishrani

Piše: Jelena Kalinić Kada pogledamo Periodni sistem elemenata, sa svojih 118 elemenata, koliko ih trenutno ima, rijetko kome padne na pamet da nisu svi ti elementi slobodno prisutni u prirodi, nekako ih uzimamo zdravo za gotovo. Pa ipak, njih 24, od rednog broja 95 (americijum) ne javljaju se u prirodi, nego su proizvod ljudskog rada i mogu se sintetizirati isključivo u laboratorijskom uslovima.  Dosta tih elemenata nosi nazive prema poznatim fizičarima i hemičarima, a neki i prema mjestima i laboratorijama gdje su sintetizirani. Evo imena nekoliko njih: kirij(um), raderfordij(um), mendeljevij(um), fermij(um), nobelij(um), ajnštajnij(um), borij(um), majtnerij(um), oganeson.  Također, kada zamišljamo naučnika, zamišljamo uglavnom bijelog muškarca. No, niti su svi veliki naučnici muškarci, niti su bijelci. Jedan od veoma važnih naučnika, pogotovo za oblast nuklearne hemije i sinteze novih elemenata periodnog sistema je James Andrew Harris, prvi Afroamerikanac koji je dao

Piše: Jelena Kalinić Benjamin Franklin je američki državnik, političar, filozof, fizičar, učenjak, izumitelj, ekonomist, književnik. Jedan je od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, uz još nekoliko „Founding fathers“ poput Georgea Washingtona. Toliko je važan za istoriju SAD da se njegov lik nalazi na novčanici od 100 dolara. Pogledajte i video na Youtube o Benjaminu Franklinu:  Benjamin Franklin je rođen 17. januara 1706. u Bostonu, savezna država Massachusetts, kao jedno od sedamnaestero djece. Nažalost, Franklinovi roditelji nisu bili imućni i nisu imali dovoljno novca da Benjamin završi školovanje. Tako je on samouk, čitajući knjige, sam sebe obrazovao. Na kraju će postati šegrt u štampariji starijeg brata, gdje su se izdavale i novine. Benjamin će tajno slati za novine pisma čitatelja, predstavljajući se kao udovica. Bio je toliko uvjerljiv u tim pismima, da je zavarao čak i rođenog brata. Međutim, sa 17 godina napušta ovaj posao, bježi od kuće

vezivno tkivo tetive Ahilova tetiva je tetiva koja spaja dva mišića - gastrocnemius i soleus sa donje stranje potkoljenice. i izgleda da ona, kao i neka druga  meka tkiva može proizvesti električni napon kada ih se izloži nekom stresu, recimo, kada ih se stisne. Ovo bi otkriće moglo pomoći dijagnosticiranju nekih medicinskih problema. Naime, dugo se zna da kristali, neki poluprovodnici te suha i čvrsta biološka tkiva poput kostiju pokazuju piezoelektrični efekat. Ovaj termin označava sposobnost stvaranja električne energije kada je objekat izložen mehaničkom stresu. Otkrili su ga braća Jacques i Pierre Curie 1880.  Međutim, nismo do sada znali da i meka tkiva mogu pokazivati ovaj fenomen.  Kenji Ikushima i njegove kolege s Tokijskog univerziteta za poljoprivredu i tehnologiju testirali su efekat na uzorcima zidova aorte i srčanih zalistaka svinja i ahilovih tetiva krava. Istraživači su inducirali mehanički stres u tkivima pomoću fokusiranih impulsa ultrazvučnih talas

Nervne stanice u crijevima imaju veoma važnu ulogu u sprječavanju problema u radu digestivnog trakta koji su uzrokovani infekcijom salmonelom, a očituju se kao proljev i povraćanje. Zapravo, prema radu objavljenom u Cell , pod nazivom " Gut-Innervating Nociceptor Neurons Regulate Peyer’s Patch Microfold Cells and SFB Levels to Mediate  Salmonella   Host Defense" , nervne stanice - nociceptori u crijevima trig eruju neugodne signale prilikom infekcije salmonelom.  Nervne stanice koje zovemo nociceptori "nadziru" crijeva i, ako primijete probleme, pokreću odbrambeni odgovor, poput bolova u želucu. Nociceptori su senzorni neuroni koji odgovaraju na one stimuluse koji bi mogli naštetiti organizmu, proizvodeći bol.  Kako bi istražili obrambene sposobnosti ovih stanica, Isaac Chiu s Harvard Medical School u Bostonu, Massachusetts, i njegove kolege su uzgojili miševe kojima je nedostajala jedna klasa nociceptora.   Onda su ove miševe inficirali s bakteri

Kada vam neko "ubode" poklon, onda znajte da vas zaista poznaje i voli. Uglavnom, meni su tako uboli poklon, Minamisoma uljnu kupku od Lusha (ne, ovaj tekst nije sponzorisao Lush), a ja sam kao svaki nerd morala da pogledam sastav. I u sastavu  i priči o ovom proizvodu piše kako sadrži repičino ulje, koje je zapravo porijeklom iz mjesta Minamisoma u Japanu, a koje se nalazi u prefekturi Fukushima, oko 25km sjeverno od nuklearne elektrane Fukushima Daiichi I. Minamisoma Lush uljana kupka, izvor: FB page Lush UK Većini nas je još svježe sjećanje na nesreću i oštećenje ove nuklearne elektrane koje je bilo posljedica Tohoku zemljotresa jačine 9 stepeni Rihterove skale i posljedičnog cunamija 11. marta 2011. Dio stanovnika mjesta će napustiti grad, a dio će ostati. Utvrđeno je kako je područje Minamisome kontaminirano radioaktivnim cezijumom, Cs-137. Ovaj izotop je nađen u govedini iz Fukushima prefekture, ali i u biljkama, posebno visoke koncentracije su pro

  Metoda: anketni listić Opštine u kojima smo radili anketu smo skupili u iduće kohorte: -Republika Srpska (Doboj, Banjaluka, Trebinje, Sokolac, Trnovo, Pale, Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža). Opština Bijeljina je izuzeta iz sume odgovora jer su tu publiku činili učenici 5. i 7. razreda te nije bilo moguće provesti validnu anketu koja neće dati lažno negativne rezultate pošto se ovaj uzrast još nije sreo sa većinom termina iz ankete. Učenici iz Trnova su bili iz osnovne škole, ali 9. razred te se anketa mogla provesti -Kanton Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža) -Mostar -Tuzlanski kanton: samo Tuzla   1.        Zemlja se okreće oko Sunca   -u RS je zabilježen 100% odgovor „da“ na ovo pitanje, dok je u FBiH bilo variranja od 2% (Kanton Sarajevo) do čak 9% (Tuzla) za odgovor „ne“. U Brčko Distriktu nije bio zabilježen niti jedna „ne“ odgovor, ali je bilo 4% „ne znam“. Moguće je da su neki učenici namjerno odgovarali

Jedna vijest o kvantnim kompjuterima početkom decembra je prošla malo ispod radara. Naučnici sa Univerziteta Chichago, sa Pritzker škole molekularnog inženjerstva, demonstrirali su da mogu uspješno kontrolisati kvantna stanja unutar silicijevog karbida.  U časopisima Science i Science Advances , objavljeni su radovi grupa Davida D. Awschaloma  sa Univerziteta Chichago u kojima se opisuje kako je grupa uspjela kontrolisati spin - jednu od kvantnih osobina i to u poluprovodniku.  Veoma je važno da su to uradili na poluprovoniku te bi njihov rad mogao omogućiti stvaranje ekonomski održivijih kvantnih kompjutera jer se oni danas zasnivaju na egzotičnim materijalima, poput egzotičnih stanja materije - superprovodnika.  Kvantna stanja u silicij-karbidu  imaju i sposobnost emitiranja pojedinih čestica na talasnim dužinama u blizini telekomunikacijskog pojasa, što ih čini prikladnim za prenos na daljinu putem mreže s optičkim vlaknima, kakve se danas korisite. Dakle, to znači