Grace Hopper - kompjuterašica i admiral




Grace Hopper je bila stvarno moćna žena, faca, pravi "badass"! Ona je bila "mama" kompjuterskog programiranja te mornarički admiral.

Rođena je kao Grace Brewster Murray  9. decembra 1906. u New Yorku. Kažu da je kao dijete voljela razvaljivati satove kako bi vidjela kako rade - nešto što je bilo neobično za djevojčice u njeno vrijeme. Diplomirala je matematiku i fiziku na Vassaru, a onda stekla diplomu master na Yale univerzitetu, da bi 1934. i doktorirala na ovom prestižnom univerzitetu.

1930. se udala za profesora sa Univerziteta New York, Vincenta Fostera Hoppera, i taj brak je trajao do 1945. Poslije se nije udavala, ali je zadržala prezime. 

Drugi svjetski rat je zatiče na poziciji profesora matematike na Vassar koledžu. E, sad treba znati kako je njen pra-pradjed, Alexander Wilson Russell, bio mornarički admiral za vrijeme Građanskog rata. Grace odlazi prijaviti se u mornaricu, međutim, kako je bila mala rastom, odbijena je. Također, tada je imala 34 godine, što se smatalo prevelikom dobi za mornaricu. Međutim 1943. prestaje raditi na koledžu i pridružuje se jednoj vrsti ženskog rezervnog sastava mornarice, Women Accepted for Volunteer Emergency (WAVES). Ovdje je na kraju primljena, iako je skoro 7 kg bila mršavija od traženog minimuma. Njen matematički um je bio upravo ono što je bilo potrebno u tom trenutku. 

Biva upućena na Harvard kako bi programirala prvi elektronski kompjuter na svijetu, poznat kao Harvard Mark I. Oni koji vole Marvel, sjetiće se kako je prvo i svako iduće odijelo Iron-mana imalo dezignaciju Mark, upravo u čast ovom kompjuteru. Šef ovog programa bio je Howard H. Aiken, tvorac ove mašine, a Grace je bila odmah ispod njega. Zapravo, Grace je bila ta koja je dala Mark-u I "mozak" - ovo je bio prvi primjer programiranja mašine koja radi na struju.

Mark I je korišten za rješavanje vrlo kompleksnih proračuna, između ostalog, i za izračunavanje implozije u okviru Manhattan projekta.

Nakon rata, Hopper odlazi u privatni sektor, prvo kao uposlenik novoosnovane Eckert–Mauchly Computer Corporation, gdje će raditi na razvoju UNIVAC I kompjutera. Poslije, ova kompanija postaje dio čuvene kompanije Remigton Rand i tu počinje razvoj civilnog mašinskog koda, COBOL, prvog univerzalnog kompjuterskog jezika, pod dirigentskom palicom briljantnog uma Grace Hopper. Programeri su tada radili na binarnom kodu, ali je Grace došla na ideju da se komunicira sa mašinama na engleskom. Mnogi su tu ideju smatrali potpuno suludom, jer se programiranje oduvijek radilo tako da su se pisali komplikovani kodovi, ali Grace je COBOL-om pokazala kako je to moguće. 

Zahvaljujući Grace, danas je lakše programirati i možemo učiti kodiranje.

1967. Grace se vraća u mornaricu i tu ostaje do penzije. Postala je najstarija osoba u aktivnoj službi, a nastavila je držati predavanja, biti savjetnik. Ona je evoluirala našu komunikaciju sa mašinama i učinila da ne morate imati diplomu napredne i više matematike kako biste kodirali. 

Preminula je 1. januara 1992. u Arlingtonu, savezna država Virginia. 


Ovaj tekst je nastao uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH u okviru projekta "U.S. Scientists Who Changed the World" i zahvaljujemo se Ambasadi SAD. 







Komentari

Popularni postovi s ovog bloga

Zašto jedna žena nije razvila Alzheimerovu bolest, iako je imala sve šanse za to?

O serološkim testovima na novi koronavirus

Greške jednog Nobelovca: Luc Montagnier