Quantum of Science

  Jedna od zaista ohrabrujućih i lijepih stvari koje su se dogodile u ovom periodu jeste to da je je efikasna vakcina protiv malarije na putu. Malarija je po život opasna bolest koju uzrokuju paraziti poput Plasmodium falciparum i Plasmodium malariae koji se prenose na ljude ubodima zaraženih ženki komaraca iz roda Anopheles . Premda je kod nas više nema, za veći dio čovječanstva malarija predstavlja pošast i veliku opasnost. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 2019. bilo je zabilježeno preko 229 miliona slučajeva malarije,   a 67% smrtnih slučajeva od ove bolesti su djeca ispod 5 godina starosti. Na regiju Afrike otpada oko 94% slučajeva malarije u svijetu. Malarija je bolest koja koči i socioekonomski razvoj određenih područja i nije samo zdravstveni problem. Iako postoje lijekovi za ovu bolest, to nije dovoljno, i jedan od ciljeva borbe s malarijom bio je i razvoj dovoljno efikasne vakcine. Međutim, vakcine protiv parazita je još teže razviti nego vakcine prot

Juan Carlos Izpisúa je prilično poznat naučnik, a bavi se nekim kontroverznim stvarima. 15. aprila 2021. on i njegov tim su u časopisu Cell objavili rad pod naslovom " Chimeric contribution of human extended pluripotent stem cells to monkey embryos ex vivo " u kojem opisuju kako su dobili embrije majmuna s ljudskim ćelijama - himere. 2019. El Pais je objavio kako je Juanov tim uspio prvi put stvoriti ovakve himere, međutim, izgleda da su rezultati ovog rada objavljeni zvanično tek sad.   U studiji su naučnici oplodili jajašca ekstrahirana od majmuna vrste Macaca fascicularis i uzgajali ih u kulturi. Šest dana nakon oplodnje, tim je ubrizgao 132 embrija s ljudskim pluripotentnim matičnim stanicama, koje se mogu razviti u niz tipova stanica embrija, ali i trooblasta. Svaki od embrija razvio je jedinstvene kombinacije ljudskih i majmunskih stanica i ovi embriji su propadali različitom brzinom: 11 dana nakon oplodnje, 91 je bio živ; ovo je palo na 12 zametaka 17. dana i sveg

  Kada čujemo da su se pojavili novi sojevi i varijante virusa, to obično prvo izazove paniku građana, a onda se dogodi upravo suprotna pojava – kada se objasni da se ništa bitno ne mijenja u načinu na koji se treba čuvati, građani se opuste, pa neki ne poštuju dovoljno ni već postojeće ne-farmaceutske mjere, poput pravilnog nošenja maske i držanja distance. Naravno – ne treba tu kriviti građane, niti generalizirati, jer ima i onih koji se čvrsto drže propisanih mjera. Ali, nedovoljno razumijevanja i pristupačnost informacijama u kojima je što jednostavnije objašnjena ova pojava i mnoga druga pitanja vezano za virus, čini da imamo samo dvije krajnosti ponašanja u pandemiji – strah ili pretjeranu opuštenost. Obje reakcije jesu odgovor na stres. Dostupna istraživanja (prema Serafini et al., 2020 ) su pokazala da ljudi koji su bili izloženi riziku od zaraze mogu razviti jake strahove oko vlastitog zdravlja, kao i brige da će zaraziti druge osobe i/ili članove svoje porodice. „ Socijaln

Webinar prije pandemije i nije bila nešto puno raširena forma - organizovale su se konferencije, seminari i simpozijumi uživo. A onda je došla 2020. i COVID-19 i sve forme predavanja, povezivanja stručnjaka i stručnjaka, stručnjaka i studenata i drugih zainteresiranih strana su se prebacile na online modus iz razumljivih razloga. I nije da formi webinara ili web-panela nešto nedostaje, osim ljudskog kontakta i ćaskanja prije i poslije, one su dobre, čak i vrlo ekonomične jer se štede sredstva koja bi se inače namijenila za putovanja predavača i ostalih učesnika. I nije da se još dugo nećemo morati držati ove forme... Stvar je u tome što praktično svaki dan ima webinar za nešto. Mnoge organizacije su počele u svaki projekat ubacivati webinare, a donatori su bili oduševljeni jer im je to valjda "cool" i nastavili podupirati tu djelatnost. Rezultat: mnoštvo nekvalitetnih webinara, da ne kažem presipanja iz šupljeg u prazno u kojima se učesnici ne mogu dobro pripremiti za temu. I

Znate one situacije kada se zagrcnete jer vam je minijaturna kapljica vode otišla umjesto u probavni trakt, u dišne puteve i onda kašljete? Jeste li se zapitali kako se to događa? Senzorni receptori u crijevima i srcu šalju mozgu određene informacije, koje pomažu u kontroli važnih funkcija poput unosa hrane i otkucaja srca. Sada su naučnici otkrili i skupinu osjetnih neurona u grlu, u dišnim putevima, koji pokreću zaštitne reakcije kad voda ili voćni sok krenu pogrešnim kanalom . Radeći s miševima, Stephen Liberles i njegove kolege s Harvard Medical School u Bostonu u Massachusettsu koristili su svjetlost za manipulaciju funkcijom senzornih neurona u grkljanu- larinksu, koji prenosi zrak do pluća. Naučnici su identificirali grupe nervnih stanica koje, kada su aktivne pokreću reakcije koje štite dišne ​​putove. To su reakcije poput čestog gutanja, zatvaranja glasnica, zadržavanja daha i refleksa sličnog kašlju. Svaki miš imao je samo 100-ak ovih tipova neurona. Miševi kojima su nedostaj

"Pa šta ako dron leti na Marsu? To je bezveze". "Ulažu milione u helikopter na Marsu, a ima dovoljno problema na Zemlji!"  - to su sve bile neke reakcije na let drona Ingenuity, malog drugara rovera Perseverance na Marsu. Zašto je ovaj let važan? Izgradnja i slanje Ingenuity na Mars je koštalo oko 80 miliona dolara i stvarno zašto je toliko važan i zašto je toliko uloženo, kada je cijena dronova znatno niža? 19. aprila 2021. dron-helikopter Ingenuity napravio je let - digao se na visinu od 3 metra iznad marsovskog tla, lebdio i spustio se. Let je trajao 39.1 sekundu. Ovo je bila prva demonstracija mogućnosti leta na neko drugoj planeti - praktično, braća Wright na Marsu.  Cilj ovog leta je bilo dobiti inženjerske podatke koji će se koristiti za izgradnju većih, ambicioznijih helikoptera za operacije na Marsu. Ingenuity će uraditi još četiri leta prije nego što rover Perseverance počne svoju primarnu naučnu misiju prikupljanja uzoraka stijena za povratak na Zemlju. D

Svega 19% kopnene površine na planeti Zemlji se može smatrati netaknutom divljinom, jedan je od zaključaka  studije objavljene u aprilu 2021. u PNAS pod naslovom " People have shaped most of terrestrial nature for at least 12,000 years ". Ali, kao što vidimo iz naslova, to nije jedino o čemu ovaj rad govori. U radu je proučavan način korištenja zemlje na našoj planet unazad 12 000 godina i tada je svega 25% planete  bilo potpuno netaknuto ljudskom aktivnošću. Jasno je da se aktivnost naše vrste - poljoprivredna, lovačka, stočarska, pa na kraju industrijska  ne može porediti kakva je bila prije 12 000 i sada. Ali vidimo da ni ovako daleko nazad u prošlost ljudsko djelovanje nije bilo ograničeno.  Ono što autori rade govore je da zapravo ljudska djelatnost može održati, pa čak i povećati biodiverzitet na nekim područjima i da su naročito važne prakse zastupljene u nekim nativnim zajednicama. Zapravo, važnije od broja ljudi koji živi na nekom području jeste način na koji koriste

Kompanija Moderna razvija svoju COVID-19 vakcinu tako da bude efikasnija protiv nekih novih sojeva virusa SARS-CoV-2, poput južnoafričke varijante. Naime, iRNK (mRNA) sekvenca u ovom tipu vakcina se može relativno jednostavno "prekrojiti" tako da "pokriva" i neke nove sojeve/varijante ovog virusa koji imaju malo izmijenjenu sekvencu za Spike protein. Ove sekvence informacione RNK su srž RNK vakcina poput Pfizer i Moderna.  Podaci pretkliničke studije na miševima pokazuju da Modernin kandidat za "booster" treću dozu vakcine protiv COVID-19 (mRNA-1273.351 i mRNA-1273.211) povećava titre neutralizirajućih antitijela protiv južnoafričke varijante SARS-CoV-2 koja izaziva zabrinutost (variant of concern). Rad o ovome je dostupan na preprint platformi bioRxiv pod naslovom " Variant SARS-CoV-2 mRNA vaccines confer broad neutralization as primary or booster series in mice".  Treba naglasiti da se radi o preprintu i da ovaj rad nije službeno publikovan te

Za veliku većinu ljudi COVID-19 vakcine su sigurne i efikasne. Po život opasne pojave, osim anafilaktičke reakcije na neku komponentu vakcina, nisu primijećene u kliničkim studijama, međutim, kada se krenulo s masovnom COVID-19  imunizacijom, došlo je do pojave rijetkih slučajeva tromboze kod malog broja ljudi u poređenju s brojem administriranih doza.  Pod lupom javnosti je COVID-19 AstraZeneca/Oxford vakcina Vaxzevria koja je jedna od najvećih uzdanica da se epidemija stavi pod kontrolu, jer se radi o vakcini koja nije skupa, i ne treba ultrahladni lanac. Međutim, slučajevi tromboze i nedovoljno dobra komunikacija vezano za ovu vakcinu, dovela je do narušavanja povjerenja, što je veliki problem i u kampanji vakcinacije. AstraZeneca/Oxford vakcina je bazirana na adenovirusnom vektoru zasnovanom na virusu koji inicira čimpanze, a rekombiniran je tako da sadrži genetičku poruku za sintezu Spike proteina virusa SARS-CoV-2. EMA, Evropska agencija za lijekove, održala je press-konferenciju

Prenosim, uz dozvolu autora, jedan interesantan post Vladice Veličkovića s FB, jer je štata da ovo ne vidi još više ljudi, pri tome molim da pogledate njegovu ekspertizu  ne prenosim ga random, bezveze. On se osvrnuo na rad-članak objavljen u Springer The Patient-Patient-Centered Outcomes Rsearch pod naslovom " United States COVID-19 Vaccination Preferences (CVP): 2020 Hindsigh t".  Ilustracija za ovaj tekst je preuzeta iz rada.    U SAD-u urađeno je istraživanje o preferencama prema COVID19 vakcinisanju. Ovo je važno da bismo znali kako da motivišemo one koji ne žele da se vakcinišu i one koji se dvoume, ali i da pomognemo onima koji žele da to urade što je pre moguće. Postoji jako dobra psihometrijska analitika (za zainteresovane guglajte exploratory factor analysis and Q mode faktor analysis) koja može identifikovati latentne faktore koji stoje iza odluke da se neko ne vakciniše. Neki od tih faktora ne mogu da se modifikuju (bazična heruistika), ali neki mogu i njihovom su

Mediji u toku ove pandemije kao da svjesno, a možda i samo možda nenamjerno i zbog čiste ljudske gluposti biraju da prezentiraju činjenice i brojeve pogrešno, pa isijecaju iz velike slike i na drugačije načine manipulišu, a sve kako bi imali histeričniji naslov i više klikova. To sve pomalo posjeća na onu priču tj. pjesmicu od Jove Zmaja kada su slijepci pipkali slona, pa je svaki došao do različitog zaključka kako slon izgleda. Osim što su slijepci stvarno griješili nenamjerno, a za medije nisam sigurna. Primjer 1 Pogledajte naslov od CNN : A sa pogled ajte naslov o istoj stvari na Science Alert , preuzeto o Business Insider: I naslov od Business Insider: Dakle sva tri medija govore o istim brojevima. Insider je odlučio ići faktualno i u naslovu prezentirati broj vakcinisanih vs. broj oboljelih vakcinisanih vs. broj umrlh vakcinisanih. Napravili su grešku jer nisu preračunali i istakli koliko je tačno % umrlih vakcinisanih i % oboljelih, da se lijepo vidi koliko je to strahovito mali