Azitromicin (Sumamed) nije efikasan za COVID-19 (jedino kada postoji bakterijska infekcija)



Azitromicin i nije nešto što bi se trebalo koristiti u liječenju COVID-19, osim u slučajevima da pacijent ima i sekundarnu bakterijsku infekciju koju je onda nužno liječiti antibiotikom.

To je zaključak randomizirane studije iz UK objavljenu u julu 2021. u Lancet pod naslovom "Azithromycin versus standard care in patients with mild-to-moderate COVID-19 (ATOMIC2): an open-label, randomised trial".

Iz SZO su već dugo vremena upozoravali da se u tretmanu COVID-19 koji je virusno oboljenje ne trebaju koristiti antibiotici, osim ako zaista postoje i paralelne bakterijske infekcije. Ovaj oprez s antibioticima je opravdan - prevelika upotreba ovih lijekova generira antibiotsku rezistenciju bakterija, fenomen kada su bakterije evoluirale u sojeve otporne na antibiotike. Već je RECOVERY  studija sugerisala da nema koristi od azitromicina pri liječenju COVID-19.

Međutim, pomama za azitromicinom, kod nas poznatim pod nazivom Sumamed, počela je nakon metodološki lošeg i više puta prozivanog rada Francuza dr. Didiera Raoulta o hidroksihlorokinu kao lijeku za COVID-19 u kombinaciji s azitromicinom. Raoult je bio aktivni promotor ove prakse, za koju je bilo nedovoljno dokaza. Nakon objave ovog rada, počeli su po FB i Viber grupama čak i među ljekarima kružiti protokoli, koji nisu zasnovani na jakim studijama i meta-analizama (1) o upotrebi ova dva sredstva kod oboljelih od COVID-19. Čak i onda kada je hidorksihlorokin "pao", upotreba azitromicina se zadržala. 

A ne treba se zadržati. 

U navedenom randomiziranom ispitivanju iz Lanceta koje je provedeno u 19 bolnica u Velikoj Britaniji učestvovale su odrasle osobe u dobi od najmanje 18 godina kod kojih je COVID-19 infekcija klinički dijagnosticirana - vrlo vjerojatna ili potvrđena s manje od 14 dana simptoma, koje se smatralo pogodnima za početno ambulantno liječenje. Uključeno je 292 učesnika, 145 u azitromicinskoj grupi, 147 u placebo. Studiju je finansirao Univerzitet Oxford i Pfizer. 

Mana ove studije bi mogla biti i to što je kod jednog dijela učesnika studije COVID-19 bio "vrlo vjerovatan", što znači da nijebio potvrđen PCR- testom.  Ovo je ispitivanje registrirano na ClinicalTrials.gov (NCT04381962).

Ispitivanje je pokazalo približno jednak ishod kod grupe koja je primala azitromicin i one koja nije.

Zaključak autora ovog rada je da "kod bolesnika s blagim do umjerenim COVID-19 liječenim bez prijema u bolnicu, dodavanje azitromicina standardnom liječenju nije smanjilo rizik od naknadnog prijema u bolnicu ili smrti". Ovi nalazi ne podržavaju upotrebu azitromicina kod bolesnika s blagim do umjerenim COVID-19.



1.Fiolet T, Guihur A, Rebeaud ME, Mulot M, Peiffer-Smadja N, Mahamat-Saleh Y. Effect of hydroxychloroquine with or without azithromycin on the mortality of coronavirus disease 2019 (COVID-19) patients: a systematic review and meta-analysis. Clin Microbiol Infect. 2021;27(1):19-27. doi:10.1016/j.cmi.2020.08.022

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Sastav Pfizerove i Modernine RNK vakcine i osobine RNK vakcina

Greške jednog Nobelovca: Luc Montagnier

Soda bikarbona i "alkalna prehrana" - opasni mitovi koji ne umiru