Naučnici analizirali cijeli genom jedne žrtve Pompeja




Naučnici su uspjeli „iščitati“ genom jedne od žrtava Pompeja. Radi se o muškarcu, čiji je skelet nađen u vili u ruševinama Pompeja 1910. Ovo je prilično veliko i značajno dostignuće jer se genom antičkih ljudi Pompeja konačno mogao uporediti s današnjim ljudima, Također je značajno i stoga što nije lako ekstrahirati DNK iz ovakvih ostataka.

Kada pričamo o Pompejima, čini se da je sve poznato. A zapravo poslie shvaitmo koliko malo etalje ove velike tragedije znamo. Erupcija vulkana Vezuv, koja je uništila Pompeje, dogodila se 79. godine naše ere. Njoj je prethodio zemljotres iz 62. godine naše ere, što je bio znak seizmičko-vulkanske djelatnosti i buđenja vulkana. No ono što se dogodilo 79. godine je tragedija o koje se ledi krv u žilama – Pompeji su nestali ispod naslaga pepela i drugog vulkanskog materijala. Čitave porodice, životinje, zgrade, kultura – nestali su ispod 6 metara naslaga u dva dana erupcije.

Za razliku od raširenog vjerovanja da su oni stradali od lave i pepela, većina žrtava je nastradala u talasu vreline piroklastičnog toka – oblaka vrelog plina, čija je temperatura iznosila 250o C. Kako je u Pompejima te godine živjelo oko 11 000 ljudi, a pronađeno je oko  tek 1150 tijela, to se čini da je ipak veliki broj stanovnika Pompeja uspio pobjeći.

Naučnici su proučavali muškarca i ženu, vjerovatno bračni par, pronađene u jednom o domova, uz sofu, slika dolje). Našli su očuvanu  DNK u njihovim ušnim kostima, koje posebno dobro čuvaju genetički materijal. Međutim, uspješno su došli samo do cijelog genoma muškarca.



Zatim su su uporedili njegov genom s genomom stotina drugih drevnih i modernih ljudi iz cijele Evroazije. U radu objavljenom u Scientific Reports pod naslovom „Bioarchaeological and palaeogenomic portrait of two Pompeians that died during the eruption of Vesuvius in 79 AD", zaključeno je da je u najtješnjem srodstvu s ljudima koji danas žive u središnjoj Italiji i Sardiniji. Veza sa središnjom Italijom je očekivana, ali veza sa Sardinijom baš i nije do sada viđana u već objavljivanim genomima antičkih Rimljana.  

Također, kod njega je pronađena i DNK Mycobacterium tuberculosis, bakterije koja izaziva tuberkulozu, što nije iznanađenje.

 

Referenca: Scorrano, G. et al. Sci. Rep. 12, 6468 (2022).

 


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Soda bikarbona i "alkalna prehrana" - opasni mitovi koji ne umiru

Klitoris: vrh ledenog brijega užitka

Ne, nije tačno da potpuno vakcinisani zdravstveni radnici imaju 251 puta veće virusno opterećenje i da su opasnost za nevakcinisane