Žohari, slatko i parenje: evolucija štetočine

 



Kada razmišljamo o evoluiranju vrsta, obično su nam prve na pameti veće životinje ili neke ptice te izumrle vrste. Međutim, evolucija se mnogo brže dešava kod manjih vrsta koje žive kraće – posebno kod bakterija i insekata. A sada vidimo čudnu evoluciju kod jedne od najomraženijih buba – žohara.

Da, žohari su odvratni. Ne volimo ih jer su nam povezani s idejom nečistoće i fizički izgledaju grozno. Ali, s potomstvom koje daju, žohari su jedna od najuspješnijih priča evolucije: produkcija velikog broja jedinki ovim insektima daje evolutivnu prednost. Sve dok se ne dogodi nešto čudno - ai i to će žohari lako premostiti.

Naime, ženke žohara gube „slatki zub“ i više nisu ljubiteljice slatke hrane. Svako ko je vidio žohare i imao nesreću da ima posla s njima zna  da vole slatko. Zapravo, slatko je čak dio njihovog rituala parenja – mužjak luči tvar iz svojih žlijezda koja je puna masti i šećera i nudi ih ženki, koja to uzima i počinje jesi, što označava prihvatanje i spremnost na parenje.

Ali sada, zbog toga što su se insekticidi stavljali u slatke tvari, odnosno imali sladak okus, evolucija je iznjedrila žohare koji nemaju afinitet prema slatkom i ne mogu ga osjetiti, odnosno, taj okus se pretvara u gorko i to je insektima neprijatno. Kako bi izbjegli otrov, žohari prelaze na „zdraviju“ neslatku hranu. I to im smeta u razmnožavanju jer ženke više ne žele da se pare.

Prema radu objavljenom u Communications Biology, „Rapid evolution of an adaptive tastepolymorphism disrupts courtship behavior“, ženke koje ne osjećaju slatko manje su spremne da se pare. Drugim riječima – postaju imune na udvaranje. Međutim, ovo ne znači da će žohari nestati – ženke koje nemaju afinitet prema slatkom brže pristaju na parenje – prije nego što šećer koji im mužjak da postane gorak.

Ovo je zapravo vrlo bitna informacija o tome koliko ljudi mijenjaju vrste i vrše selektivni evolucioni pritisak, ali važna informacija i za proizvođače pesticida da ne baziraju proizvode na glukozi, koju su ovi insekti počeli izbjegavati.

 

 Prema: Cockroach Reproduction Has Taken a Strange Turn, NYT


 

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Soda bikarbona i "alkalna prehrana" - opasni mitovi koji ne umiru

Slika
Odavno svijet nije vidio ovakvu manipulaciju (jedino je ispred ona sa gutanjem cijanovodoničnih sjemenki kajsije sofisticiranija i podmuklija) kao što je to soda bikarona u borbi protiv raka. Idemo ispočetka.  U teoriji "alkalizirajte se ili umrite" koja propagira (između ostalog) kljukanje sodom bikarbonom ima neke logike. Ili samo na prvi pogled - na drugi, treći i četvrti, stvari izgledaju mnogo drugačije. Ipak, konstantno portaldžinice piše u tom kako "Big farma" od nas krije jeftin lijek. Logika cijele stvari se zasniva na tome da ako neko ima kiselinu u želucu, ta kiselina će stvoriti lezije na sluzokoži ovog organa, a lezije su početak čira, a čir početak raka želuca. Zato treba uzeti kašiku sode i "smiriti kiselinu". Onda je italijanski doktor Tullio Simoncini proširio ovaj zaključak na sve vrste tumora. Simoncini je započeo "religiju" koja tvrdi da je rak uzrokovan gljivicom - konkretno, prema Simonciniju, radi se o  Candida al
Pročitajte više

Klitoris: vrh ledenog brijega užitka

Slika
Znate li gdje je klitoris i kako izgleda? Dosta žena zapravo ovo ne zna, a muškarci...tvrde da znaju.  Što je zaista šteta jer bi to bilo korisno i jednima i drugima. Međutim, pravi oblik, i kompletna anatomija klitorisa su otkriveni tek prije nekoliko godina, 2005. kada je urologinja Helen O'Connell odlučila da malo podrobnije istraži ovaj zanemareni organ. Naime, O'Connell se i kao studentica medicine često pitala zašto je anatomija penisa tako detaljno prikazana i diskutirana u udžbenicima, dok je anatomija klitorisa zapravo samo svođena na jednu oznaku.   1998 . ona publikuje jedan od prvih detaljnijih radova na temu anatomije klitorisa i njegove veze s uretrom, a 2005 . i rad o anatomiji klitorisa u kojem je koristila i MRI. Ispostavilo se da klitoris nije samo "mali zakržljao penis" kako su ga do tada opisivali, nego vrlo osebujan, razgranat i dobro inerviran organ. Možda najviše liči na cvijet orhideje. Ono što se obično na crtežima  anatomije označava kao kli
Pročitajte više

Ne, nije tačno da potpuno vakcinisani zdravstveni radnici imaju 251 puta veće virusno opterećenje i da su opasnost za nevakcinisane

Slika
Povodom izjava, statusa, tvitova i članaka da "potpuno vakcinisani zdravstveni radnici imaju 251x veće virusno opterećenje i predstavljaju opasnost za nevakcinisane"  potrebno je objasniti kako je ovo netačna interpretacija jedne studije u preprintu . Sami autori studije su objavili obrazloženje u kojem pišu da njihova studija ne znači to ,a koje u cjelosti možete naći ovdje .  Oni kažu kako im je skrenuta pažnja da je podijeljena  lažna tvrdnja da je njihov rad pokazao da "vakcinisane osobe nose 251 puta veće opterećenje od virusa COVID-19 u nosnicama u odnosu na necijepljene". "U našoj studiji upoređivali smo virusna opterećenja (izvedena iz vrijednosti PCR Ct) iz slučajeva zaraženih izvornim sojevima SARS-CoV-2 otkrivenim u Vijetnamu između marta i aprila 2020. (ovdje odnosi se na izvorne sojeve) s onima od potpuno vakcinisanih zdravstvenih radnika zaraženih varijantom SARS-CoV-2 Delta. Slično podacima iz gore navedenih studija, pokazali smo da su infekcije
Pročitajte više