Šta je to Parkinsonova bolest?



Šta je zajedničko Mohammadu Aliju, Michaelu J. Foxu, Georgu H.W. Bushu i Ozzy Osbournu? Vjerovatno su mnogi od vas pogodili - Parkinsonova bolest.

Parkinsonova bolest je poremećaj mozga koji uzrokuje nevoljne ili nekontrolisane pokrete, kao što su drhtanje, ukočenost i poteškoće s ravnotežom i koordinacijom. Simptomi obično počinju postupno i pogoršavaju se s vremenom. Kako bolest napreduje, ljudi mogu imati poteškoća s hodanjem i govorom.

Osobe s Parkinsonovom bolešću mogu imati i problema s depresijom, apatijom, hroničnim umorom, poremećajima  sna  i pamćenjem.

Godine 1817. engleski ljekar James Parkinson, objavio je svoj esej u kojem je opisao šest slučajeva paralysis agitans. Esej o drhtavoj paralizi opisao je karakterističan tremor u mirovanju, abnormalno držanje i hod, paralizu i smanjenu snagu mišića te način na koji bolest napreduje tijekom vremena. Njemu u čast, bolest jedobila ime. Međutim, postoje opisi bolesti i u mnogo starijim knjigama, od Galena, Ayurvedi, pa i u egipatskim papirusima. 

Ovu bolest u naprednim stadijumima prepoznajemo po karakterističnom nevoljnom drhtanju, posebo vidljivom na rukama, ali postoje simptomi bolesti koji u ranim fazama prolaze ispod radara. Recimo, jedan od njih je i konstipacija i postoje teorije kako Parkinsonova bolest ima i veze sa crijevima. Još neki od ranih simptoma mogu uključivati i to da osoba  počne pisati sitnijim rukopisom, ali to se danas teže vidi, jer sve manje ljudi piše rukom. Ili, primjerice, lice pokazuje manje ekspresije. Zatim, ljudi sporije djeluju, sporije se kreću (bradikinezija - usporenost kretnji), a koraci im postaju sitniji. Osoba dobija specifičan položaj tijela  pri hodu, pomali  svinut, pogrbljen. Ljudi gube balans, imaju sporije reakcije i teže vrate ravnotežu, odnosno lakše padaju.

Bolest se često pojavljuje nakon 60-te godine, ali u oko 5-10% slučajeva i prije 50.-te godine. Bolest pogađa oko 0.3% populacije u industrijaliziranim zemljama, čini se da manje pogađa Ariku i Aziju, ali ti se nalazi mogu diskutirati - prosto zato što je stanovništvo Afrike i Azije mlađe, a Parkinsonova bolest se češće javlja u trećoj životnoj dobi. Moguće je i da se prosto manje pažnje posvećuje kliničkom dijagnosticiranju te ljudi žive s ovom bolešću i njenim simptomima, a da nisu dobili dijagnozu. U Kini se primjećuje porast oboljelih od Parkinsonove bolesti. Smatra se  da je prevalenca ove bolesti 1-2 na 1000 osoba te da pogađa oko 1% osoba starijih od 60 godina. 

Parkinsonova bolest je uzrokovana gubitkom nervnih stanica u dijelu mozga koji se naziva substantia nigra. Nervne stanice u ovom dijelu mozga odgovorne su za proizvodnju neurotransmitera koja se zove dopamin. Dopamin prenosi "poruke" unutar nervnog sistema, a jao jevažan za kretanjei govor - jer i govor je kretanje mišića. Važan je i za pamćenje, motivaciju i pažnju, ali i neke nevoljne  radnje i procese - poput rada srca, regulacije krvnog pritiska i rada bubrega. Previše dopamina je povezano s nastankom shizofrenije i ADHD te impulsivnim ponašanjem.

U zahvaćenim nervnim stnicama pacijenata s Parkinsonovom bolešću javljaju se Levijeva thjela - inkluzije koje su ustvari nakupine proteina, pretežno alfa-sinukleina. Ovaj protein normalno ima važnu ulogu u transportu nekih tvari i otpuštanju neurotransmitera, a kodira ga gen zvan SNCA. Postoje mutacije na ovom genu kojesu povezane s povećanim rizikom zaParkinsonovu bolest. Još uvijek nije jasno šta uzrokuje agregaciju i taloženje alfa-sinukleina, ali izgleda da se radi o nekim promjenama u sekundarnoj strukturi  ovog proteina koje neke verzija proteina mogu učiniti više sklonim agregaciji u Levijeva tjelašca. 

Ljudi s Parkinsonovom bolešću se susreću s mnogo problema u životu - jednostavne radnje poput zakopčavanja dugmića  na košulji ili vezivanja pertli postaju frustirajuće,  s vremenom i nemoguće. Ljudi koji su nekada bili fit i bavili se sportom imaju problema da natjeraju svoje udove da se pokrenu iz kreveta. Moraju neprestano uzimati lijekove, i lijekove koji ublažavaju nuspojave lijekova protiv Parkinsonove. Imati Parkinsonovu bolest jer gledati svoje tijelo kako te polako izdaje. Michael J. Fox je jednom izjavio kako svaki pokret kada imate ovu bolest izgleda kao težak matematički zadatak. 

Poslušajte kako je to imati Parkinsonovu bolest:




Zbog poremećaja balansa neurotransmitera i nedostatka dopamina, osobe s Parkinsonovom mogu imati epizode psihoza, praćene halucinacijama.  Oko 50% ljudi s ovom bolešću iskusi epizode halucinacija. Većinom su to vizuelne halucinacije poput pasaža - osjećaja da neko ili nešto prolazi pored vas ili vizuelni fenomeni, dok su auditorne halucinacije vrlo rijetke kod Parkinsonove bolesti.

Takve stvari obično izazivaju saželjenje u okolini. "On/ona imaju Parkinsona"... u smislu "jadničci, nemaju još puno  od života, teret su i sebi i porodici. 

Michael J. Fox, te njegova fondacija mnogo su doprinijeli dizanju svijesti o ovoj bolesti, ali i istraživanju bolesti. Foxu je 1991. godine, pratično na vrhunce slave, dijagnosticirana Parkinsonova, kada je imao samo tridesetak godina. Inicijalni simptomi su uključivali neke vrlo blage  stvari koje ljudi ne primjećuju, ali su njemu smetale pri snimanju filma. Recimo, trzaji malog prsta ili bolno rame.  

Fox je veliki zagovornik nauke, istraživanja matičnih stanica i uošte istraživanja ovebolesti i mogućnosti njenog liječenja, te je postao važan glas i upolitičkoj borbi za odabir senatora koji jebiti pro-naučnoraspoloženi i osjetljivi na probleme osoba s Parkinsonovom bolešću. Godine 2006. Fox je glumio u kampanji za tadašnju državnu revizoricu Missourija Claire McCaskill u njenoj uspješnoj kampanji za Senat 2006. protiv Jima Talenta, izražavajući svoju podršku istraživanju embrionalnih matičnih stanica.

2010. Fox dobija počasni doktorat od Karolinska instituta za doprinos istraživanju ove bolesti.

Napredak u spoznavaju uzroka i porijekla ove bolesti može jednog dana donijeti i boljee terapije.

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Soda bikarbona i "alkalna prehrana" - opasni mitovi koji ne umiru

Klitoris: vrh ledenog brijega užitka

Kako očistiti kamenac s česmi i drugih površina?