Postovi

Prikazuju se postovi od prosinac, 2022

Naučna postignuća u 2022.

Slika
  Ovo je za mnoge bila teška godina – sukobi u svijetu, inflacija, teret pandemije... no za nauku je ova godina bila itekako bogata i važna. Koji su to top-momenti u nauci 2022? Svakako je jedan od medijski najispraćenijih bio spektakularni debi James Webb svemirskog teleskopa (JWST). Prve fotografije ovog teleskopa objavila je Bijela kuća, odnosno predsjednik Biden, 11. jula u prenosu uživo. Fotografija je predstavljala jata hiljada i hiljada   galaksija, od kojih su neke viđene onakvima kakve su bile prije 13 milijardi godina. Fotografije Jamesa Webba od ove godine tek su početak onoga što nas čeka u godinama koje dolaze. Jedna od fotografija koju je JWST načinio u ovoj godini je i fotografija maglice „Stubovi stvaranja“. Ove godine je otkriveno i nemoguće – divovska bakterija, vidljiva golim okom. Bakterije bi trebale biti mikroskopski orgnizmi, ali ova, nazvana Thiomargarita magnifica , može biti 5000 puta veća od mnogih bakterijskih ćelija. Pojedinačne, nitaste ćelije prvi put

Nove molekule u kraju: neobične molekule iz 2022.

Slika
Prema izboru Chemical & Engineering News, dvije najzanimljvije molekule sintetizirane 2022. su  najmagnetičniji hemijski spoj ikada napravljen i molekularni čvor koj broji 378 atoma. Tu su još neke neobične molekule. 1. Jedna neobična ovogodišnja molekula je  perfluorokuban . C 8 F 8 , koja je zapravo kocka  ugljikovih atoma s atomima fluora pričvršćenim na svaki od njegovih osam vrhova.  C–F orbitale ove molekule mogu zarobiti elektron unutar kocke, stvarajući kratkotrajni radikalni anion. 2. Najmagnetičnije molekule sadrže lantanoide terbijum ili disprozijum, oba spadaju u paramagnetne elemente - one koji su magnetični u prosustvu magnetnog polja, ali van njega gube to svojstvo.To se događa zbog prisustva jednoj ili više nesparenih elektrona. U sredini ove molekule nalazi se terbijum ili disprozijum, s tri  aniona joda koja se nalaze između njih, a na lantanoide se vežu atomi ugljika. Lantanoidi dijele jedan elektron u veznoj orbitali. Ovo poravnava nesparene elektrone na oba ion

Skinuta ljaga s imena Roberta Oppenheimera

Slika
Gotovo 70 godina nakon što mu je Komisija za atomsku energiju (AEC) ukinula sigurnosnu dozvolu zbog sumnje da je sovjetski špijun, fizičar Projekta Manhattan J. Robert Oppenheimer konačno je dobio neki oblik pravde, premda mu ne može lično svjedočiti jer je preminuo 1967. Američka ministrica energetike Jennifer M. Granholm objavila je u decembru 2022. izjavu u kojoj se poništava kontroverzna odluku koja je ozbiljno ukaljala reputaciju pokojnog fizičara, proglašavajući je rezultatom "pogrešnog procesa" koji je kršio propise AEC-a. Robert Oppenheimer je bio fizičar koji je vodio tim naučnika uključenih u Manhattan projekat stvaranja atomske bombe.  Oko 1953. Oppenheimer je optužen da je sovjetski špijun u pismu koje je FBI-u poslao bivši kongresni pomoćnik. Predsjednik Dwight Eisenhower naredio je da se fizičaru ne dopusti pristup nuklearnim informacijama, bojeći se da bi optužbe mogle biti točne. Oppenheimer je bio podvrgnut 19 saslušanja, gdje su iznesena njegova stajališta o

Ko vuče saonice deda Mraza? Irvasi ili sobovi: 9 činjenica o ovim životinjama

Slika
Da li saonice Deda Mraza vuku irvasi ili sobovi? Irvas i sob su nazivi za jednu vrstu sjevetnog jelena, latinskog/naučnog/znanstvenog naziva Rangifer tarandu s. Engleski naziv za ovu vrstu je reindeer, ali se pod tim nazivom podrazumijeva i srodni sjevernoamerički karibu, Rangifer caribou , te arktički sjeverni jelen Rangifer arcticus . Sve ove vrste imaju i niz podvrsta. Neki smatraju da su irvasi/sobovi i karibui ista vrsta, drugi ih odvajaju u zasebne vrste.  Sad kada smo riječšili da su irvas i sob ista životinja, treba reći nekoliko interesantnih činjenica o njima.  1. Irvasi/sobovi mijenjaju boju očiju u ovisnosti o sezoni. Ljeti su im oči zlatno-smeđe, a zimi ledeno plave. To je zbog načina pakovanja vlakana kolagena u tapetum lucidum sloju tkiva koje se u oku nalazi iza mrežnjače. Više o tome pročitajte ovdje . 2. Njihove ženke su jedne od rijetkih iz porodice jelena ( Cervidae ) koje imaju rogove.  3. Irvas Rudolf koji svojim nosem osvjetljava, prema priči, put Deda Mraza, za

Kako postati nevidljiv: žablje lekcije

Slika
Photo: Jaime Culebras Staklena žaba ( Hyalinobatrachium fleischmanni ) može postati dva ili tri puta prozirnija dok spava, skrivajući gotovo sva svoja crvena krvna zrnca (eritrociti) u jetri. Organ skriva krv slojem reflektirajućih kristala, čineći žabu gotovo nevidljivom grabežljivcima. Ostaje misterija kako žabe ove vrste prežive ovaj noćni podvig: tokom tog vremena nema gotovo nimalo cirkulirajućeg kisika i koncentrišu toliko krvi u jetri da bi to trebalo završiti smrtonosnim zgrušavanjem. Ovo je zaista ekstreman primjer kamuflaže. Ova vrsta žaba, kad spavaju, je 34-61% transparentnija nego kada su aktivne. Kada sakriju krv u jetru, ovaj organ postane čak 40% veći. One mogu u jetru privremeno sakriti čak oko 89% eritrocita, dok druge žabe moju pohraniti svega oko 12%. Ova žaba živi u Latinskoj Americi, od Meksika, Belizea, Kostarike, Hondurasa, Paname do  Kolumbije i Ekvadora. Kada čujete ovako nešto zanimljivo ne možete  da ne pomislite na to kako bi istraživanje ovog fenomena mogl

Irvasi sezonski mijenjaju boju očiju

Slika
Irvasi Deda Mraza imaju jednu čarobnu osobinu. Njihove oči mijenjaju boju u ovisnosti o godišnjem dobu. Nekim ljudima se boja očiju također mijenja, u odnosu na količinu svjetlosti. Pa tako može varirati od sive do zelenkaste ili, kod smeđih očiju, biti u različitim nijansama smeđe. međutim irvasi ( Rangifer tarandus )  zaista mijenjaju boju očiju u sezoni: ljeti su im oči smeđe-zlatne, kao ambra, a zimi ledeno duboko plave. Irvas Rudolf u zaprezi Deda Mraza, irvas-predvodnik crvenog nosa koji svijetli jeste legenda, ali irvasi koji kao da mijenjaju leće u boji - itekako su nauka. Zanimljivo je da irvasi mogu vidjeti i ultravioletno svjetlo. Glen Jeffery je naučnik koji se pozabavio ovim pitanjem boje očiju kod irvasa. On i njegov tim su 2013. godine objavili rad pod naslovom " Shifting mirrors: adaptive changes in retinal reflections to winter darkness in Arctic reindeer " u T he Proceedings of the Royal Society B. Evo kako izgledaju ljetne i zimske oči irvasa: Stvar je u to

InSight sonda za marsotrese je otišla u penziju

Slika
  Misija sonde InSight možda nije tako jako odjeknula u medijima kad je sonda lansirana 2018. niti se sa žarom pratilo njeno napredovanje, pa ipak, on je bila jako važna naučnicima i svima onima koji profesionalno i amaterski prate svemirske misije. Ovo je bila sonda koja je proučavala zemljotrese na Marsu - "marsotrese". I u decembru 2022. misija je završena jer su joj se ispraznile baterije.  Kontrolori misije u Laboratoriju za mlazni pogon (JPL) agencije u južnoj Kaliforniji nisu uspjeli kontaktirati lander nakon dva uzastopna pokušaja, što ih je navelo na zaključak da su baterije svemirske letjelice na solarni pogon ostale prazne. Inače, planirana dužina ove misije je bila 2 godine, što znači da je sonda radila i doprinosila nauci duplo duže nego što je predviđeno. NASA je prethodno odlučila proglasiti misiju završenom ako lender propusti dva pokušaja komunikacije. Agencija će nastaviti osluškivati signal s lendera, za svaki slučaj, ali se u ovom trenutku smatra malo vjer

NAUKA GOVORI PODKAST, EPIZODA 1

Slika
  Dobrodošli u Podkast Nauka govori - razgovore i diskusije o nauci, o svemiru, vezi između nauke i politike. Uopšte nije važno jesmo li naučnici ali je baš jako važno da budemo naučno pismeni. Ove epizode napravili smo uz podršku Ambasade Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini. Podkast Nauka govori, E1 je dostupan na sljedećim linkovima: Youtube:  https://www.youtube.com/watch?v=W0kb0F_iFGU Facebook Te na podkast platformama navedenim na youtube linku.   BAZIČNA NAUKA   Prof. Dr Damir Marjanović i Jelena Kalinić, MA Dobar dan, Damire! Dobrodošli u podkast „Nauka Govori“. Sad za početak jedno onako „bum“ pitanje. Čime se to nauka bavi, kako to nauka radi?   Nauka ne radi. Mi radimo za nauku, nauka se ne bavi, nauka uređuje svijet, ako mene pitate. Normalno, ne moramo svi složiti oko toga. Nauka daje smisao svijetu i jednostavno proučava sve ono što je oko nas. Pokušava da pronikne kako to funkcionira i da pojasni neke fenomene i napravi predikciju šta će dal