May-Britt Moser: od biblijskog pojasa do Nobelove nagrade

 


Tokom boravka u Trondheimu, povodom dodjela Kavli nagrada u septembru 2022. godine, imala sam priliku upoznati Edvarda i May-Britt Moser, norveške dobitnike Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 2014. godine, a sa May-Britt imati i i kraći razgovor o onome čime se bavi i o ženama u nauci. 

May-Britt Moser rođena je 4. januara 1963. u Fosnavågu u Norveškoj. Nakon studija psihologije na Univerzitetu u Oslu, gdje je upoznala svog budućeg supruga i Edvarda Mosera, doktorirala je neurofiziologiju 1995. Nakon boravka na Univerzitetu u Edinburghu i University College London, par se preselio na Norveški univerzitet nauke i tehnologije u Trondheimu (NTNU). May-Britt Moser je profesorica neuronauke i direktorica univerzitetskog Centra za neuronsko računanje. 

Sa suprugom Edvardom i engleskim naučnikom Johnom O'Keefyjem, koji im je bio mentor na postdoktorskom, podijelila je 2014. godine Nobelovu nagradu za medicinu ili fiziologiju za otkriće toga kako osjećamo prostor i orijentišemo se u njemu. Moseri su jedan od šest parova koji su podijelili neku od Nobelovih nagrada, poput Pierra i Marie Curie, Irene Joliot-Curie i Frederica Joliot-Curie. Moseri su se nedugo nakon primanja Nobelove nagrade rastavili, ali  su i dalje prijatelji i rade skupa. 

Svijest o vlastitoj lokaciji i kako pronaći put do drugih mjesta ključna je i za ljude i za životinje. Godine 2005. May-Britt Moser i Edvard Moser otkrili su vrstu ćelija koja je važna za određivanje položaja u blizini hipokampusa, područja smještenog u središtu mozga. Otkrili su da kada štakor prolazi pored određenih tačaka raspoređenih u heksagonalnu mrežu u prostoru, aktiviraju se nervne ćelije koje čine svojevrsni „koordinatni sistem" za navigaciju. 

„U blizini hipokampusa, jedne  divne regije mozga koja oblikom nalikuje morskom konjicu, iznad njega postoji entorinalni korteks, gdje postoje ćelije koje reaguju na to u kom smjeru hodate ili orijentirate glavu", kazala je May-Britt Moser kada sam je pitala da objasni svoje otkriće u kratkim crtama laicima.




Tu se nalaze i ćelije koje smo otkrili 2005. i ove ćelije funkcionišu više kao jedan koordinantni sistem  metrikom i šta je za njih interesantno je to da one komuniciraju s ćelijama u hipokampusu i hipokampus onda skuplja sjećanja i koristi podatke ove metrike, koordinantnog sistema da bilježi naša sjećanja u prostoru", objasnila je May-Britt Moser.

Ova otkrića nisu došla iz vedra neba. Još u kasnim 1960-im i ranim 1970-im John O'Keefe je došao do svog temeljnog otkrića ćelija mjesta. Moseri su nastavili njegov rad.

Međutim, rad May-Britt i Edvarda nije pokazao samo značaj ovih ćelija (poslije nazvanih grid-cells) u orijentaciji.

„Ispostavilo se da ove ćelije prve umiru kod Alzheimerove bolesti. I prvi simptomi bolesti su da se ljudi gube u prostoru i ne mogu se sjetiti vremena  jer ove ćelije pomažu i pamćenju slijeda događaja", dodala je May-Britt.

May-Britt je poslije otkrila i da postoje ćelije koje nam daju osjećaj granice te ćelije koje reaguju na objekte. Inače, na dodjeli Nobelove najgrade nosila je haljinu s motivima ćelija koje je otkrila.

May Britt je rođena u jednom zaista malom mjestu u Norveškoj, u vrijeme kada su Norvežani bili siromašni. Mjesto se nalazi na jugu Norveške i pripada „biblijskom pojasu Norveške". Njeni roditelji nisu imali fakultetsko obrazovanje, imali su malu farmu, a otac je bio stolar. 

Kada sam bila dijete, nismo imali mnogo novca, ali me je majka poticala da čitam i čitala mi je mnogo bajke.", rekla je May-Britt kada sam razgovarala s njom u Trondheimu. 

Poticaj roditelja te nastavnika u školi koji u ohrabrivali djevojke da se mogu bave i fizikom i inženjerstvom, naukom, ostavio je traga na May-Britt.

Važno je razmišljati o snazi žena, moći žena, jer zaista vjerujemo da djevojke i mladići mogu učiniti šta god žele, ako to dovoljno žele, ako su uporni i ako imaju nadu za promjenu. Prilika uvijek ima, iznenada prilika skoči – zgrabi je, vjeruj u sebe", istakla je za kraj May-Britt, kao poruku svim djevojčicama i mladim ženama koje bi da se bave naukom.


Instagram reel Nauka Govori s May-Britt Moser: 

https://www.instagram.com/reel/CmhADjTozBN/

Nauka Govori podkast, 1 epizoda, May-Britt Moser:



 


Primjedbe

Popularni tekstovi

Šta treba znati o Q groznici?

Pametni beton antičkih Rimljana omogućio trajnost njihovih građevina

Fizika i hemija majoneze