May-Britt Moser: od biblijskog pojasa do Nobelove nagrade

 


Tokom boravka u Trondheimu, povodom dodjela Kavli nagrada u septembru 2022. godine, imala sam priliku upoznati Edvarda i May-Britt Moser, norveške dobitnike Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 2014. godine, a sa May-Britt imati i i kraći razgovor o onome čime se bavi i o ženama u nauci. 

May-Britt Moser rođena je 4. januara 1963. u Fosnavågu u Norveškoj. Nakon studija psihologije na Univerzitetu u Oslu, gdje je upoznala svog budućeg supruga i Edvarda Mosera, doktorirala je neurofiziologiju 1995. Nakon boravka na Univerzitetu u Edinburghu i University College London, par se preselio na Norveški univerzitet nauke i tehnologije u Trondheimu (NTNU). May-Britt Moser je profesorica neuronauke i direktorica univerzitetskog Centra za neuronsko računanje. 

Sa suprugom Edvardom i engleskim naučnikom Johnom O'Keefyjem, koji im je bio mentor na postdoktorskom, podijelila je 2014. godine Nobelovu nagradu za medicinu ili fiziologiju za otkriće toga kako osjećamo prostor i orijentišemo se u njemu. Moseri su jedan od šest parova koji su podijelili neku od Nobelovih nagrada, poput Pierra i Marie Curie, Irene Joliot-Curie i Frederica Joliot-Curie. Moseri su se nedugo nakon primanja Nobelove nagrade rastavili, ali  su i dalje prijatelji i rade skupa. 

Svijest o vlastitoj lokaciji i kako pronaći put do drugih mjesta ključna je i za ljude i za životinje. Godine 2005. May-Britt Moser i Edvard Moser otkrili su vrstu ćelija koja je važna za određivanje položaja u blizini hipokampusa, područja smještenog u središtu mozga. Otkrili su da kada štakor prolazi pored određenih tačaka raspoređenih u heksagonalnu mrežu u prostoru, aktiviraju se nervne ćelije koje čine svojevrsni „koordinatni sistem" za navigaciju. 

„U blizini hipokampusa, jedne  divne regije mozga koja oblikom nalikuje morskom konjicu, iznad njega postoji entorinalni korteks, gdje postoje ćelije koje reaguju na to u kom smjeru hodate ili orijentirate glavu", kazala je May-Britt Moser kada sam je pitala da objasni svoje otkriće u kratkim crtama laicima.




„Tu se nalaze i ćelije koje smo otkrili 2005. i ove ćelije funkcionišu više kao jedan koordinantni sistem  metrikom i šta je za njih interesantno je to da one komuniciraju s ćelijama u hipokampusu i hipokampus onda skuplja sjećanja i koristi podatke ove metrike, koordinantnog sistema da bilježi naša sjećanja u prostoru", objasnila je May-Britt Moser.

Ova otkrića nisu došla iz vedra neba. Još u kasnim 1960-im i ranim 1970-im John O'Keefe je došao do svog temeljnog otkrića ćelija mjesta. Moseri su nastavili njegov rad.

Međutim, rad May-Britt i Edvarda nije pokazao samo značaj ovih ćelija (poslije nazvanih grid-cells) u orijentaciji.

„Ispostavilo se da ove ćelije prve umiru kod Alzheimerove bolesti. I prvi simptomi bolesti su da se ljudi gube u prostoru i ne mogu se sjetiti vremena  jer ove ćelije pomažu i pamćenju slijeda događaja", dodala je May-Britt.

May-Britt je poslije otkrila i da postoje ćelije koje nam daju osjećaj granice te ćelije koje reaguju na objekte. Inače, na dodjeli Nobelove najgrade nosila je haljinu s motivima ćelija koje je otkrila.

May Britt je rođena u jednom zaista malom mjestu u Norveškoj, u vrijeme kada su Norvežani bili siromašni. Mjesto se nalazi na jugu Norveške i pripada „biblijskom pojasu Norveške". Njeni roditelji nisu imali fakultetsko obrazovanje, imali su malu farmu, a otac je bio stolar. 

„Kada sam bila dijete, nismo imali mnogo novca, ali me je majka poticala da čitam i čitala mi je mnogo bajke.", rekla je May-Britt kada sam razgovarala s njom u Trondheimu. 

Poticaj roditelja te nastavnika u školi koji u ohrabrivali djevojke da se mogu bave i fizikom i inženjerstvom, naukom, ostavio je traga na May-Britt.

„Važno je razmišljati o snazi žena, moći žena, jer zaista vjerujemo da djevojke i mladići mogu učiniti šta god žele, ako to dovoljno žele, ako su uporni i ako imaju nadu za promjenu. Prilika uvijek ima, iznenada prilika skoči – zgrabi je, vjeruj u sebe", istakla je za kraj May-Britt, kao poruku svim djevojčicama i mladim ženama koje bi da se bave naukom.


Instagram reel Nauka Govori s May-Britt Moser: 

https://www.instagram.com/reel/CmhADjTozBN/

Nauka Govori podkast, 1 epizoda, May-Britt Moser:



 


Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Šta treba znati o Q groznici?

Slika
" U vezi s medijskim izvještajima o pojavi Q groznice kod studenata našeg Fakulteta, ovim putem obavještavamo javnost da smo 18.01.2023. godine u poslijepodnevnim satima dobili prvu informaciju, odnosno kopije serološki-pozitivnih nalaza izdatih od strane ovlaštene zdravstvene ustanove, kojima je potvrđena izloženost uzročniku Q groznice kod 5 studenata." - obavještenje s Veterinarskog fakulteta Univerziteta u sarajevu od 19. 1. 2023. Q groznica nije bolest koju je tek tako lako preležati, simptomi mogu biti i ozbiljniji, ali je zapravo vjerovatnost da se neko zarazi prilično ograničena i najveća je među ljudima koji se bave stokom - veterinarima i uzgajivačima.  Povodom informacije daje 5 studenata Veterinarskog fakulteta inficirano/bilo izloženo uzročniku Q groznice, zamolila sam dr. Teufika Goletića i dr. Adisa Softića da objasne šta je to Q groznica, kako se prenosi i koji su simptomi kod ljudi. Teksto koji slijedi je njihov.  Q groznica Općenito Q groznica je bolest
Pročitajte više

Pametni beton antičkih Rimljana omogućio trajnost njihovih građevina

Slika
Da li ste znali da su Rimljani koristili beton u gradnji i da je ovaj beton bio specifičan, pravljen u procesu koji se zove "vruće miješanje", da je jako otporan i postaje čvršći s vremenom? Ovo je tajna durabilnosti mnogih građevina koje su nastale u antičkom Rimu poput Panteona, koji je posvećen 128. godine nove ere.  Naučnici su dugo pokušavali shvatiti kako je to postignuto. Posebno je interesantno za strukture koje su izdržale posebno teške uslove, poput dokova, kanalizacije i nasipa, ili onih izgrađenih na seizmički aktivnim lokacijama. Sada je tim istraživača s MIT-a, Univerziteta Harvard i laboratorija u Italiji i Švajcarskoj  otkrio strategije proizvodnje betona. Nalazi su objavljeni danas u časopisu Science Advances , pod naslovom " Hot mixing: Mechanistic insights into the durability of ancient Roman concrete ". Voditelj rada bio je naše gore list,  profesor građevinarstva i inženjerstva okoliša na MIT-u Admir Mašić. Istraživači su analizirali 2000 godina
Pročitajte više

Fizika i hemija majoneze

Slika
Volite li majonezu? Jeste li je ikada probali sami napraviti? Majoneza, pogotovo industrijska nije baš ni najzdraviji i najdijetalniji sastojak. Njena masnoća je čini izuzetno kaloričnom i pravim napadom na digestivni i krvnožilni sistem. No, svakako vam ne govorim da se potpuno odreknete majoneze. Postoji nekoliko zanimljivih stvari oko ovog umaka koji su dušu dali za razumijevanje hemije. Majoneza je emulzija, a emulzije su smjese dvije tekućine koje se inače ne mogu spojiti. Obično je to jedna na bazi vode i jedna na bazi masnoće. Emulgiranje se vrši polaganim dodavanjem jednog sastojka drugom uz istovremeno brzo miješanje. Ovo raspršuje (dispergira) i emulgira sitne kapljice jedne tekućine kroz drugu. Sličan proces se događa i u svim onim serumima za lice u dvije faze koje morate promućkati prije upotrebe - dvije tečnosti se rasprše u sitne mjehuriće.  Majoneza je emulzija vodene faze koju čine sirće i/ili limunov sok te masne faze koju čine žumanca i ulje. Već su sama žumanca vrst
Pročitajte više