Quantum of Science

  Kako su gmizavci dobili perje i postali - ptice i pernati dinosauri (o da, podsjećam da ptice JESU  dinosauri, jedini preživjeli)? Očigledno - vrlo lako. S vrlo malo  mutacija.  Manipulacija jednim genskim putem pretvara ljuskava stopala kokoši u pernata. Gen kodira protein sonic hedgehog ( Shh ), signalnu molekulu koja je uključena u embrionalni razvoj. Ovi rezultati, objavljeni u maju 2023. u Science Advances , pokazuju da evolucijski skok - od krljušti do perja - ne zahtijeva velike promjene u sastavu ili ekspresiji genoma. Naučnici s Univerziteta Ženeva su ubrizgavanjem molekule specifične za Shh u krvotok embrija kokoši u razvoju, uspješno su  pokrenuli rast perja na koži nogu mladog pilića. UNIGE/Cooper & Milinkovich Rad sugeriše da će istraživanje puteva ekspresije gena kao što je Shh pomoći u boljem razumijevanju procesa koji dovode do diferencijacije i evolucije vrsta. Inače zanimljiva je priča oko sonic hedgehog gena - ime je dobio naravno po animiranom junaku Sonic hed

  MEĐUNARODNI istraživački timovi predvođeni Ivanom Đikićem, profesorom na Goetheovu sveučilištu u Frankfurtu, objavili su u novom broju najprestižnijeg znanstvenog časopisa Nature čak dva znanstvena rada koji bi mogli pomoći u razjašnjavaju razvoja nasljednih neurodegenerativnih bolesti. Piše: Nenad Jarić Dauenhauer, preuzeto uz odobrenje s Index.hr „Presretan sam što u jednom danu objavljujemo dva znanstvena rada u vrhunskom svjetskom časopisu Nature“, rekao je za Index Đikić. „To se vrlo rijetko događa u životu znanstvenika. Zato smo danas zajedno i planiramo od srca proslaviti ovaj uspjeh na Institutu“, dodao je. Uporan rad i nove tehnologije uključujući AI Đikić kaže da je taj uspjeh rezultat dugogodišnjeg timskog rada i korištenja najmodernijih biomedicinskih tehnologija uključujući i umjetnu inteligenciju. „Ona nam je pomogla objasniti kako se ponašaju molekule unutar proteina koji modeliraju ER membrane. No ipak najvažnija je bila kreativnost i upornost praćenja vlastitih rezul

Photo: CHUV/Gilles Weber Neuronaučnici i neurohirurzi iz Švajcarske objavili su u  Nature da su ponovno uspostavili komunikaciju između mozga i kičmene moždine pomoću bežičnog digitalnog mosta, omogućujući paraliziranoj osobi da ponovno prirodno hoda. Ovaj tim je tehnologiju testirao 2016. na makaki majmunima.  "Prirodno hodanje nakon ozljede leđne moždine korištenjem sučelja mozak-kralježnica" predstavlja situaciju Gert-Jana, koji ima 40 godina, a pretrpio je ozljedu leđne moždine nakon nesreće na biciklu koja ga je ostavila paraliziranim. Digitalni most mu je omogućio da povrati prirodnu kontrolu nad kretanjem  paraliziranih nogu, što mu je omogućilo da stoji, hoda, pa čak i da se penje stepenicama. Gert-Jan objašnjava da je povratio zadovoljstvo što može podijeliti pivo stojeći u baru s prijateljima: "Ovo jednostavno zadovoljstvo predstavlja značajnu promjenu u mom životu". 2018. godine švicarski tim koji radio na makaki majmunim, a koji je predvodio neuronaučn

Često u svijesti ljudi koji se ne bave strogo informacionim tehnologijama i umjetnom inteligencijom dolazi do poistovjećivanja umjetne inteligencije, generalne umjetne inteligencije (artificial intelligence - AI) i mašinskog učenja (machine learning). Ipak, trebali bismo ponešto razumjeti o ovim stvarima, napraviti distinkcije i znati koje su razlike. Zato sam razgovarala za QoS/Nauka govori s d oc. dr. Senka Krivić, stručnjakinjom za umjetnu inteligenciju i robotiku koja danas radi pri Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Prije toga radila je kao naučnica King’s College London u UK, a doktorirala je na Univerzitetu u Innsbrucku u Austriji. Dakle, šta je to umjetna inteligencija i kako se razlikuje od mašinskog učenja? Još: Rad u doba tehnološke revolucije Od algoritma do četbota Umjetna inteligencija je naučna disciplina  koja izučava kreiranje kompjuterskih softvera koji oponašaju osobine  koje čine ljude inteligentnim bićima  s ciljem obavljanja složenih zadataka. U t

Bertrand Russell bio je velški, britanski matematički logičar, javni intelektualac, analitički filozof i pisac. Radio je na postavljanju temelja matematike i razvio suvremenu formalnu logiku. Poznat je po Russellovom paradoksu (koji se odnosi na skup svih skupova koji nisu sami sebi članovi), svojoj teoriji tipova i svojim doprinosima računu predikata prvog reda. Vjerovao je u logicizam, teoriju da se matematika u nekom važnom smislu može svesti na formalnu logiku. S Alfredom Whiteheadom, koautor je Principia Mathematica (1910).  Bertrand Russell je rođen 18. maja 1872. godine u Walesu, seocetu Trellech u Ujedinjenom Kraljevstvu i to u porodici britanskih aristokrata. Međutim, njegovi roditelji su bili daleko od konzervativnih svjetonazora - bili su vrlo liberalna i oboje su se zalagali za kontrolu rađanja.  Teško je sažeti život i djelovanje ovog filozofa i humaniste i par redaka i većina onih koji su to pokušali, požalili su - jer je Russell uradio toliko toga da mu je kako teško n

Solarna energija sve više privlači pažnju širom svijeta kao održiva i čista alternativa tradicionalnim izvorima energije. Solarni paneli, ključni elementi sistema za pretvaranje sunčeve svjetlosti u električnu energiju, igraju ključnu ulogu u ovom procesu. Ovo je 11 važnih činjenica o solarnim panelima koje biste trebali znati: 1. Neograničen izvor energije: Sunce je neiscrpna energetska rezerva. Sunčeva svjetlost koja svakodnevno dolazi do Zemlje može biti iskorištena za proizvodnju električne energije. Iskoristiti samo jedna mali dio ove energije je značajno. Zato se dizajniraju materijali koji bolje "hvataju" Sunčevu energiju, i prilagođava sam dizajn solarnih panela kako bi bili efikasniji.   2. Održiva alternativa: solarna energija je čista i obnovljiva, što je čini ekološki prihvatljivom alternativom fosilnim gorivima. Upotreba solarnih panela smanjuje emisiju štetnih stakleničkih plinova - nema emisija ugljičnog dioksida i doprinosi očuvanju prirodnih resursa.  

Udisanje mentola može poboljšati kognitivne sposobnosti kod životinjskih modela Alzheimerove bolesti, izvještavaju istraživači. Istraživači s Univerziteta Cima u Navarri (Španija) pokazali su na životinjskim modelima Alzheimerove bolesti da udisanje mentola poboljšava kognitivne sposobnosti. Kratko, ponovljeno izlaganje mentolu može modulirati imunološki sistem i spriječiti kognitivni pad koji se obično vidi kod Alzheimerove bolesti. Ova je studija otkrila da opetovana kratka izloženost ovoj tvari može modulirati imunološki sistem i spriječiti kognitivno pogoršanje tipično za ovu neurodegenerativnu bolest. Prilikom analize njegovog mehanizma djelovanja, naučnici su primijetili da se pri mirisanju ove arome smanjuje nivo interleukina-1-beta (IL-1b), kritičnog proteina koji posreduje u upalnom odgovoru. Ovo smanjenje razine IL-1b povezano je s poboljšanim kognitivnim sposobnostima kod zdravih miševa i onih s Alzheimerovom bolešću. Ovo istraživanje naglašava potencijal mirisa i imunološki

Danas se mnogo priča o solarnoj energiji, kao alternativi fosilnim gorivima? Šta je to solarna energija i kako rade solarni paneli te koliko je ovaj način dobijanja energije efikasan? O svemu tome za Nauka Govori je pričao profesor Petar Gvero s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci. Kraće informacije:  11 činjenica o solarnoj energiji koje bismo trebali znati Cio razgovor s profesorom Gverom možete naći na našem Podkastu Nauka Govori na Youtube . Solarna enegija: čist i obnovljiv izvor energije Sunce je   glavni izvor elektomagnetnog zračenja koje prolazi kroz atmosferu i predstavlja praktično neiscrpan izvor energije. Ono o čemu se danas najviše govori je iskorišćavanje te energije preko fotonaponskog efekata sa ciljem proizvodnje električne energije na čist i obnovljiv način. Fotonaponski efekt — je, uprošteno, emisija elektrona kada elektromagnetsko zračenje (tj. svjetlost) pogodi određeni materijal, metal ili poluprovodnik, što za manifestaciju ima uspostavu električnog