Genetičke mućke: kako je nastalo perje?

 


Kako su gmizavci dobili perje i postali - ptice i pernati dinosauri (o da, podsjećam da ptice JESU  dinosauri, jedini preživjeli)?

Očigledno - vrlo lako. S vrlo malo  mutacija. 

Manipulacija jednim genskim putem pretvara ljuskava stopala kokoši u pernata. Gen kodira protein sonic hedgehog (Shh), signalnu molekulu koja je uključena u embrionalni razvoj. Ovi rezultati, objavljeni u maju 2023. u Science Advances, pokazuju da evolucijski skok - od krljušti do perja - ne zahtijeva velike promjene u sastavu ili ekspresiji genoma.

Naučnici s Univerziteta Ženeva su ubrizgavanjem molekule specifične za Shh u krvotok embrija kokoši u razvoju, uspješno su  pokrenuli rast perja na koži nogu mladog pilića.

UNIGE/Cooper & Milinkovich


Rad sugeriše da će istraživanje puteva ekspresije gena kao što je Shh pomoći u boljem razumijevanju procesa koji dovode do diferencijacije i evolucije vrsta.

Inače zanimljiva je priča oko sonic hedgehog gena - ime je dobio naravno po animiranom junaku Sonic hedgog jer pripada porodici "ježastih" gena (hedgehog) koji ako mutiraju ,stvaraju embrione sa nekom vrstom mali bodlji. 

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Umjetna inteligencija i mi: dobar, loš, zao

Slika
Često u svijesti ljudi koji se ne bave strogo informacionim tehnologijama i umjetnom inteligencijom dolazi do poistovjećivanja umjetne inteligencije, generalne umjetne inteligencije (artificial intelligence - AI) i mašinskog učenja (machine learning). Ipak, trebali bismo ponešto razumjeti o ovim stvarima, napraviti distinkcije i znati koje su razlike. Zato sam razgovarala za QoS/Nauka govori s d oc. dr. Senka Krivić, stručnjakinjom za umjetnu inteligenciju i robotiku koja danas radi pri Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Prije toga radila je kao naučnica King’s College London u UK, a doktorirala je na Univerzitetu u Innsbrucku u Austriji. Dakle, šta je to umjetna inteligencija i kako se razlikuje od mašinskog učenja? Još: Rad u doba tehnološke revolucije Od algoritma do četbota Umjetna inteligencija je naučna disciplina  koja izučava kreiranje kompjuterskih softvera koji oponašaju osobine  koje čine ljude inteligentnim bićima  s ciljem obavljanja složenih zadataka. U t
Pročitajte više

Vrana ili gavran?

Slika
Primijetila sam da naši ljudi sve ove crne i sive ptičurine - gavrane, vrane, čavke i sl. uvijek zovu "gavrani". Također, primijetila sam da Zemaljski muzej može biti otvoren koliko hoće, ljudi tamo dolaze, malo protegnu noge, zadrže se kod šarenih ptica, leptira i malo pogledaju supove, jer su najveći, i ne obraćaju pažnju na nazive onih ptica koje viđaju svaki dan. Najveći razlog za to je neka vrsta našeg zgražavanje nad ovim pticama - nemaju neke naročito vibrantne boje, hrane se đubretom i lešinama te se, kroz mitologiju, baš kao i crne mačke, povezuje sa "mračnim silama". Ipak, književnost i pop kultura su se pobrinule da ove životinje steknu kultno mjesto - E.A. Poe sa  poemom Raven, film The Crow, zatim "vrane" iz GoT, gavran iz crtanog filma "Uspavana ljepotica" i tako dalje. Dopisujte sami.  Kako više vrane ne biste zvali gavrani, evo kratkog vodiča. Prvo, u Evropi, uz čovjekova naselja nalazimo dvije vrste vrane - jedna j
Pročitajte više

Solarna energija i fotoelektrični efekat: kako uhvatiti Sunce?

Slika
Danas se mnogo priča o solarnoj energiji, kao alternativi fosilnim gorivima? Šta je to solarna energija i kako rade solarni paneli te koliko je ovaj način dobijanja energije efikasan? O svemu tome za Nauka Govori je pričao profesor Petar Gvero s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci. Kraće informacije:  11 činjenica o solarnoj energiji koje bismo trebali znati Cio razgovor s profesorom Gverom možete naći na našem Podkastu Nauka Govori na Youtube . Solarna enegija: čist i obnovljiv izvor energije Sunce je   glavni izvor elektomagnetnog zračenja koje prolazi kroz atmosferu i predstavlja praktično neiscrpan izvor energije. Ono o čemu se danas najviše govori je iskorišćavanje te energije preko fotonaponskog efekata sa ciljem proizvodnje električne energije na čist i obnovljiv način. Fotonaponski efekt — je, uprošteno, emisija elektrona kada elektromagnetsko zračenje (tj. svjetlost) pogodi određeni materijal, metal ili poluprovodnik, što za manifestaciju ima uspostavu električnog
Pročitajte više