Projekt Zoonomija: sekvenciranje genoma sisara

U velikom  naporu genetičkog sekvencioniranja, Zoonomija projekat (Zoonomia project) je uporedio genome 240 vrsta sisara, od puha do delfina. Naučnici koji su istraživali podatke otkrili su da je gotovo 11% našeg genoma identično genomu gotovo svih drugih vrsta. Većina tih gena reguliše aktivnost drugih gena.

Suma sumarum, ovo je 6 zanimljivosti o tome:

• projekat dobio ime prema knjizi djeda Charlesa Darwina
• otkriveno kako je čuveni pas Balto, koji je pomogao donijeti lijek za difteriju 1925. imao prilično otporan genom i bio genetički zdrav
• evolucija sisara se ubrzala i prije izumiranja (većine) dinosaura
• podaci iz istraživanja mogu otkriti tajne mozga
• analiza genoma sisara može pomoći identifikaciji gena koji djeluju na nastanak raka
• mesojedi akumuliraju mnogo više "skočigena" - mobilnih genetičkih elemenata

Konzorcij Zoonomia uključuje više od 150 naučnika  i 30 istraživačkih timova iz cijelog svijeta. Istraživači traže sličnosti i razlike u genomima različitih vrsta. Pretpostavili su da ako su određeni segmenti genoma slični - i ostali su takvi kroz desetke miliona godina među vrstama - ti segmenti mora da imaju važnu funkciju za ove životinje. U jednoj analizi tim je upotrijebio ovaj koncept kako bi procijenio da je najmanje 10.7% ljudskog genoma identično genomima gotovo svih vrsta koje su istraživači proučavali.

Projekat je dobio naziv u čast knjige Erazma Darwina, djeda Charlesa Darwina, koja se zvala Zoonomija ili zakoni organskog svijeta, a bavila se anatomijom, fiziologijom i patofiziologijom. Erazmo Roterdamski je imao ideje slične Lamarcku - da se stečene osobine mogu nasljeđivati. 

Koristeći podatke Zoonomije, istraživači su konstruisali filogenetsko stablo koje procjenjuje kada se svaka vrsta sisavaca odvojila od svojih predaka. 

Ova analiza podupire hipotezu da su se sisari već počeli evolucijski razilaziti prije nego što je Zemlju udario asteroid koji je ubio dinosaure prije otprilike 66 miliona godina - ali da su se razilazili mnogo brže nakon toga.

DNK za projekt Zoonomia došao je od živih i mrtvih životinja, uključujući ostatke sibirskog haskija Balto. Pas za sanjke hvaljen je jer je 1925. dostavio antitoksin protiv difterije koji je spasio život u udaljeni gradić na Aljasci. Utvrđeno je da je Baltov genom raznolikiji - i na kraju zdraviji - od genoma većine današnjih pasmina pasa.

Projekt Zoonomia pomaže u određivanju gena odgovornih za veličinu životinjskog mozga i bolesti kod ljudi. U projektu je sekvencirano 52 vrste ugroženih sisara.