Quantum of Science

Američki CDC upozorava na širenje jedne neugodne i potencijalno smrtnosne infekcije. Ali ovaj put nije riječ o virusu ili bakteriji, nego o gljivici, o Candida auris . Slično kao antibiotik rezistentni sojevi bakterija, ova gljivica je rezistentna na antifungalne lijekove i to više njih, a pri tome je još teška za dijangosticiranje. Pogrešna dijagnoza otežava liječenje. Gljivica se javlja u bolničkom okruženju i naročito je opasna za osobe koje imaju oslabljen imunitet i komorbiditete. Za zdrave osobe ne predstavlja toliku opasnost i neće se desiti apokalipsa The Last of Us razmjera, ali osjetljive grupe su u još većem riziku. Opisana je tek 2009. kao zasebna vrsta, prije je miješana sa srodnim gljivicama. Naziv auris je dobila prema tome što je prvi put opisana iz uzorka uzetog iz uha pacijentice u bolnici u Japanu, auris na latinskom znači "uho". Ova kandida je srodna vrsti Candida albicans , koja je nešto poznatija i češća. C.albicans se normalno nalazi na našoj koži i u o

Naučnici su pokušali bolje shvatiti uzroke Beethovenove gluhoće, a otkrili su nešto sasvim drugo.  DNK ekstrahirana iz 200 godina starih pramenova kose Ludwiga van Beethovena dala je genetičarima naznake zašto je kompozitor umro: imao je genetičku preispoziciju na bolesti jetre. Beethoven je također imao virusni hepatitis u mjesecima prije smrti - a istorijski izvještaji sugeriraju da je dosta pio. Ekstrahirana DNK pokazala je da je Beethoven imao dvije kopije određene varijante gena PNPLA3 koji se povezuje s cirozom jetre. Također je imao pojedinačne kopije dvije varijante HFE gena koji uzrokuju nasljednu hemohromatozu, stanje koje oštećuje jetru. Uvojak Beethovenove kose iz kojeg je urađena analiza DNK izvađena iz kose odrezane sa njegove glave nakon njegove smrti sadržavala je i fragmente virusa hepatitisa B, koji može uzrokovati oštećenje jetre. Postoje navodi kako je pred kraj života razvio žuticu i kako je imao otežene udove. Rad u kojem su prezentirani ovi nalazi objavljen

    Naučnici već decenijama znaju da neki gradivni elementi, sastojci nukleinskih kiselina koje su ključ za nasljeđivanje i stvaranje složenih proteinskih molekula, postoje u meteoritima. Purinske baze i šećeri riboza i dezoksiriboza su već potvrđeni sastojci ovih stijena iz svemira. No pirimidinske baze nisu pronađene – sve do nedavno. Sada znamo da se sve komponente onoga što je „ključ života“ mogu naći u takvim svemirskim objektima kao što su meteori. Jedna od velikih biohemijskih zagonetki života jeste odakle i kako su nastale RNK i DNK. Ove dugačke molekule čuvaju instrukciju za redanje malih molekula aminokiselina u lance koje zovemo proteini, a koji čine živi svijet. Same RNK i DNK su građene iz naizmjenično i pravilno poredanih molekula fosforne kiseline, šećernih molekula koje se zovu riboza (kod RNK) i dezoksiriboza (kod DNK) i „slova“ adenin, timin, gvanin, citozin i uracil. Ta „slova“ u grupama po tri određuju redoslijed nizanja aminokiselina, pa tako i stvaranje sasv

Postoji više dokaza koji podupiru hipotezu da se SARS-CoV-2 prvi put prelio sa životinja na ljude na tržnici u Wuhanu u Kini.  Jedna nova analiza, objavljena na Zenodo preprint platformi, proučavala je javno objavljene genetičke podatke iz COVID-pozitivnih briseva uzetih iz odvoda, štandova i tla na tržnici početkom 2020. Šest uzoraka sadržavalo je DNK rakunskih pasa/rakunopasa ( Nyctereutes procyonoides ), koji se mogu zaraziti SARS-CoV-2 i širiti ga drugim pripadnicima svoje vrste, čak i ako nemaju simptome.  “Najlogičnija hipoteza je da su rakunski psi bili zaraženi SARS-CoV-2 i izbacili virus”, kaže virolog Leo Poon.  Ipak, to nije konačna riječ o porijeklu pandemije, jer studija ne potvrđuje jesu li životinje stvarno bile zaražene ili je virusna RNK u brisevima došla iz drugih izvora. Pitanje porijekla postalo je od početka politički naelektrisano pitanja, a ta polarizacija je pojačana početkom 2023. kada je američko Ministarstvo energetike (DOE) objavilo kako ima podatke svojih t

"Gubljenje 40 kilograma u tri mjeseca je moguće", neki su od naslova na Tiktoku i drugim mrežama, a hešteg #Ozempic već je mjesecima veliki trend na Instagramu i Tiktoku, ali i na drugim društvenim mrežama. Zahvaljujući lijeku za dijebetes tip 2, moguće je izgubiti kilograme. Ali, lijek nije za svakoga i nije dostupan svakome onako kao šo se na društvenim mrežama prikazuje.  Istovremeno, osobe s dijabetesom teško dolaze do lijeka Ozempic proizvođača Novo Nordisk, zbog nestašica na globalnom nivou jer mu raste popularnost kao sredstva za mršanje posebno kod poznatih ličnosti, influensera. Ovaj problem se osjeti i u BiH, ali i susjednim zemljama te su pacijenti dovedeni u nezavidan položaj jer ne postoji adekvatna zamjena za Ozempic. Ozempic, Wegovy i Rybelsus sadrže semaglutid i, prema informacijama na službenim stranicama  EMA   , djeluju oponašajući hormon u tijelu koji reguliše razinu inzulina. Proizvodi ga kompanija Novo Nordisk, a prema podacima Agencije za lijekove BiH, 

Naučnici   su pronašli neke od dosad najsnažnijih dokaza da na Veneri postoji vulkanska aktivnost. Budući da je planeta bliska susjeda Zemlje i izvorno je imala vodu na površini, jedno veliko pitanje bilo je zašto je njen krajolik sada paklen, dok je Zemljin nastanjiv. Saznanje više o njegovoj vulkanskoj aktivnosti moglo bi pomoći u objašnjenju njegove evolucije – ali i Zemljine.  Ovo znači da je Venera geološki živa planeta. Venera ima više vulkana nego bilo koja druga planeta u Sunčevom sistemu. Poznato je više od 1600 velikih vulkana ili vulkanskih oblika, a postoji mnogo, mnogo više manjih vulkana. Niko ih još nije sve prebrojao, ali ukupan broj bi mogao biti veći od 100.000 ili čak preko 1.000.000. Naučnici već neko vrijeme znaju da je Venera prekrivena vulkanima, no dugo se raspravlja o tome je li neki od njih još aktivan.  Ispitivanjem radarskih slika površine planeta koje je prikupila NASA-ina svemirska letjelica Magellan između 1990. i 1992., istraživači su utvrdili da je

Američka Agencija za hranu i lijekove odobrila je Hemgenix, prvu gensku terapiju za hemofiliju B, jedan oblik poremećaja zgrušavanja krvi. Njena cijena od 3.5 miliona dolara po dozi čini je najskupljim lijekom na svijetu. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je krajem novembra 2022.  terapiju za hemofiliju B zvanu Hemgenix ( Etranacogene dezaparvovec) , biotehnološke kompanije CSL Behring. T o je jednokratna genska terapija za hemofiliju B a cijena terapije iznosi 3.5 miliona dolara. Sada je to najskuplja terapija na svijetu, prestigavši po cijeni Kymriah (475 000$ po tretmanu) i Zolgensmu (2.1 milion $ po tretmanu). Ova terapija smanjuje broj krvarenja u toku godine za više od polovine i oslobađa 94% pacijenata potrebe za redovitim infuzijama. Terapija bazirana na virusu Hemgenix je inovativna terapija i, prema saopštenju za javnost FDA , koristi modificirani virus ( i to AAV - adeno-associated virus) za isporuku gena ćelijama jetre primatelja. Gen kodira prote

The COVID-19 pandemic has vampirized one scientific hypothesis that has long since become part of the pages of wrong hypotheses on the timeline of the history of science - Bechamp's hypothesis.  The denial of the existence of viruses as biologically active (but not in the true sense of the word living) entities existed even before the pandemic, especially in fringe groups, but it spread with the crisis caused by the pandemic COVID-19. This is part of the "Germ Theory denialism" movement, which denies the now established, repeatedly proven fact of the existence of microorganisms (and viruses) and that some of them - some bacteria and viruses - cause disease. This crank pseudoscientific position usually includes the claim that Louis Pasteur's model of infectious diseases was wrong, and that Antoine Béchamp's model is “correct”. In fact, the origin of this belief (for it cannot be called anything but a belief) is rooted in Béchamp's empirically disproved theory o

Američki naučnici su otkrili nešto važno, ali s obzirom da ovo otkriće oko sebe ima veo kontroverze, svi su vrlo oprezni oko izjašnjavanja i tumačenja naučnog rada. Radi se o superprovodljivosti (supravodljivosti), fenomenu koji se inače dešava na jako niskim temperaturama u nekim materijalima, ali se naučnici pokušavaju da stvore superprovoljivost na višim, čak sobnim temperaturama. To bi bilo super, zar ne?  Supravodljivost je stanje materije u kojem električni otpor u materijalu pada na nulu, dok se njegov električni i magnetski kapacitet povećava. Do sada je fenomen opažen samo na kriogenim temperaturama bliskim apsolutnoj nuli ili jako visokom pritisku.  Ovaj fenomen ima dosta važnih praktičnih upotreba: superprovodljivi materijali koriste se eksperimentalno za ubrzavanje veza između kompjuterskih čipova, a superprovodljive zavojnice omogućuju omogućavaju rad vrlo moćnih elektromagneta za MRI (snimke magnetne rezonancije). Primjeri primjene superprovodnika uključuju i sisteme za p

Autor: Franjo Šarčević Preuzeto uz dozvolu s Prometej. ba   4. ožujka odnosno datuma 3/14 obilježava se Dan broja π (Pi). Razlog je očit: približna vrijednost broja π zaokružena na dvije decimale je 3.14. Naravno, π nije jednako 3.14 i u svakom smislu je mnogo više od 3.14. Broj π jedna je od najmagičnijih matematičkih konstanti. Pojavljuje se u nevjerojatnim situacijama, u različitim matematičkim oblastima, od geometrije i topologije do analize, algebre i teorije vjerojatnosti. Originalno, π predstavlja omjer duljine kružnice i promjera te kružnice. Kad kažemo „kružnice“, mislimo na baš svaku kružnicu. Koliko god kružnica bila „mala“ ili „velika“, duljina te kružnice podijeljena s njezinim promjerom je uvijek ista i iznosi π. Podsjetimo se davnog školskog gradiva, kružnica je definirana kao geometrijsko mjesto tačaka u ravnini jednako udaljenih od jedne fiksne tačke koja se zove centar, a promjer je duljina dužine koja prolazi kroz centar kružnice a krajevi su joj na kružnici. Činjeni

  Američka agencija za hranu i lijekove, FDA, odobrila je Pfizerov brzodjelujući sprej namijenjen liječenju migrena. Lijek zvan Zavzpret mogao bi biti dostupan u Sjedinjenim Državama od jula 2023. Zavzpret, poznat i kao Zavegepant, uzima se u obliku nazalnog spreja, što znatno olakšava upotrebu. Faza 3 kliničkih ispitivanja lijeka pokazala je da on može olakšati bol za samo 15 minuta. Lijek spada u klasu antagonista p eptida srodnog kalcitoninu (eng.  Calcitonin gene-related peptide receptor antagonists  - CGRP). Radi se o tvarima koje ciljaju signalnu molekulu peptid sličan kalcitoninu koji je snažan vazodilatator (uzrokuje širenje krvnih sudova) i koji je uključen u razvoj migrene. Utvrđeno je da je ovaj peptid povećan kod ljudi s migrenama i naučnici već nego vrijeme istražuju mogućnosti djelovanja na njega, primjerice, antitijelima.   „ Odobrenje lijeka Zavzpret označava značajan napredak i olakšanje za ljude a migrenom kojima je potrebno olakšanje zbog bolova a preferiraju alt

Učenici osnovnih škola u Kanadi otkrili su nešto vrlo važno - da spasonosne EpiPen olovke mogu postati otrovne kada se lansiraju u svemir. EpiPen je brand name za lijek kod anafilaktičkog šoka, izuzetno potreban osobama s alergijama, koje mogu imati anailaktičke šokove. U suštini, olovka sarži adrenalin (epinefrin, otuda i naziv) koji može dati i osoba koja nije zdravstveni radnik, jer je dozirano, u obliku autoinjektora. Ali, ako je neko alergičar i nalazi se u svemiru, ovaj lijek u sadašnjem obliku neće biti dobar. Učenici iz programa St. Brother André School's School for Gifted Learners (PGL) u Ottawi proučavali su učinke kozmičkog zračenja na epinefrin. NASA je odabrala ovaj eksperiment da bude dio Cubes in Space, NASA-inog globalnog STEM programa koji je posebno namijenjen djeci školske dobi. Za program su učenici od 9 do 12 godina dizajnirali eksperiment u kojem su uzorci epinefrina stavljeni u sićušne kockice i poslani na rub svemira pomoću balona za velike visine il

Naučnici su stvorili miševe s dva biološka oca generiranjem jajašca iz muških stanica, što je razvoj koji otvara radikalne nove mogućnosti za reprodukciju. Ovo su postigli japanski naučnici s  Kyushu univerziteta, javio je The Guaridan . Napredak bi u konačnici mogao utrti put liječenju teških oblika neplodnosti, kao i povećati izglede da bi istospolni parovi u budućnosti mogli imati zajedničko biološko dijete. Studija, koja je predana za objavljivanje u jednom časopisu, oslanjala se na niz koraka potrebnih da se ćelije kože reprogramiraju. Ove ćelije su nosile XY kombinaciju hromosoma i trebalo ih je reprogramirati u jaje, sa ženskom verzijom XX. Muške ćelije kože reprogramirane su u stanje slično matičnim stanicama kako bi se stvorile takozvane inducirane pluripotentne matične (iPS) ćelije. Y-hromosom tih ćelija potom je izbrisan i zamijenjen hromosomom X „posuđenim" iz druge ćelije kako bi se proizvele iPS ćelije s dva identična X hromosoma. Konačno, ćelije su uzgojene