Postovi

Prikazuju se postovi od srpanj, 2020

Zatočenici mirisnih simfonija: hemija parfema i mirisnih tvari

Slika
Priroda ne poznaje termine "miris" i "smrad". Nekome je Muglerov Angel miris, a nekome (uključujući mene) smrad, ali to je samo subjektivan doživljaj. Svako ko ima psa, zna da je njima miris neke crkotine privlačan poput parfema, dok se mačke mršte na miris naranč e. Ono što mi doživljavamo kao ugodne ili neprijatne mirise, za prirodu su samo molekule koje prenose neku informaciju.  Da bi nešto imalo imalo miris, mora biti hlapljivo, jer hlapljenjem mirisne molekule se miješaju sa vazduhom i mogu "natrčati" na naše receptore mirisa. Ono što ne isparava, mi ne možemo omirisati.  Ono što mi doživljavamo u parfemima kao pudrastu notu ili, u ovisnosti o koncentracija, svježinu, zapravo je miris molekula aldehida. Već je postalo legenda da  Chanel No 5 duguje svoju bezvremenost tome što je je asistent Ernesta Beauxa, kojeg je Coco Chanel zamolila da kreira parfem koji " neće mirisati ni kao ruža ni kao đurđevak " umjesto 10%-tnog rastvora a

Naučnici oživili mikrobe stare oko 100 miliona godina

Slika
Bakterije iz sedimenta, credit: JAMSTEC Kako biste reagovali da vam neko kaže kako su naučnici usred pandemije virusa s kojim se naša vrsta prvi put susreće probudili mikrobe stare preko 100 miliona godina? Scenario filma katastrofe? Ipak, ne trebamo paničiti. Japanski naučnici su 28. jula objavili rad u časopisu Nature Communications koji se zove " Aerobic microbial life persists in oxic marine sediment as old as 101.5 million years "  s rezultatima istraživanja mikroba iz sedimenata s dna južnog Pacifika. Ustanovili su da ovi mikroorganizmi   zapravo spavaju, dormantni su, i da ožive ako im se da hrana. Istraživanje su vodili naučnici Japanske agencije za istraživanje mora i Zemlje.  Prije svega, treba reći da nisu sve bakterije, kao ni svi virusi, patogeni za ljude ili životinje. Prije izvjesnog vremena je otkriveno kako u oceanima postoji znatno više virusa nego što smo prije mislili, ali to ne znači da ćete se zaraziti nečim jer ste se kupali.  Na

Hedy Lamarr: doprinos bežičnoj komunikaciji

Slika
Žene u nauci i tehnologiji U nekoliko posljednjih godina na svjetlo dana je izašlo mnogo toga o ulozi Hedy Lamarr u razvoju bežične telefonije. Do prije samo desetak godina, ona je bila poznata jedino kao glumica u filmovima iz zlatne, glamurozne ere Holivuda te po prvom integralnom aktu u istoriji filmske umjetnosti. Glumila je u preko 30 filmova, a u nekima je tumačila naslovnu ulogu zajedno sa imanima kao što su Clark Gable, Jimmy Stewart i Spencer Tracy. Poznata je i po izjavi "Svaka djevojka može biti glamurozna. Sve što treba jeste da sjedi mirno i izgleda glupo".  Fantastičan nivo autoironije! Rođena je 9. novembra 1914. kao Hedwig Eva Maria Kiesler u jevrejskoj porodici, u Beču. Otac joj je bio bankar, a majka pijanistkinja. Još kao djevočica, htjela je biti glumica i to je i uspjela. No potom se udala za vrlo konzervativnog milionera Fritza Mandla, zbog kojeg se konvertovala u katolicizam, a koji joj glumu nije dozvoljavao. Tada odlazi u Pariz, pa u Londo

SARS-CoV-2 može kamuflirati svoju informacionu RNK

Slika
Virus SARS-CoV-2 može prevariti naš imuni sistem tako da se kamuflira i prođe "ispod radara", zaključak je tima teksaških naučnika s  University of Texas Health at San Antonio. Ovaj tim naučnika je riješio strukturu enzima nsp16 koji virus proizvodi i koristi kako bi modificirao kraj virusne informacione RNK tako da onda podsjeća na informacionu RNK stanica koje inficira. Jednostavno, virus ima mehanizam kamuflaže da njegova iRNK izgleda kao naša i tako prođe neopaženo. Rad je objavljen 24. jula 2020 u Nature Communications pod naslovom " Structural basis of RNA cap modification by SARS-CoV-2 ". Ovo se dešava tako što enzim metilira 5'-kraj iRNK (čitati kao: pet-prim). iRNK (eng. mRNA) je molekula koja dostavlja informaciju o genetičkoj šifri nekog proteina tamo gdje se proteini sintetiziraju (u ćelijama su to ribosomi). Ponešto o iRNK možete doznati ovdje: Dešifriranje trodimenzionalne strukture ovog enzima bi mogao biti korak

Žive svinje revitaliziraju ljudska pluća

Slika
Revitalizacija pluća metodom opisanom u Nature Medicine , izvor: A. E. Hozain  et al./Nature Med Oštećena ljudska pluća mogla bi se pomladiti kako bi se omogućila transplantacija ljudima ako bi se organi priključili na krvožilni sistem svinje. Zvuči bizarno i morbidno, ali ovo je način da se pluća koja po sadašnjim shvatanjima i mogućnostima nisu prikladna za transplantaciju ipak sačuvaju i upotrijebe.  Matthew Bacchetta sa Univerziteta Vanderbilt u Nashvilleu u državi Tennessee, Gordana Vunjak-Novaković sa Univerziteta Columbia u New Yorku, inače rođena Beograđanka, i njihove kolege prikupili su pet ljudskih pluća koja su zbog akutnih oštećenja smatrana neprikladnim za transplantaciju. Naučnici su davali imunosupresivne lijekove i komponentu otrova kobre svinjama kako bi spriječili da imunološki sistem životinja napadne ljudska pluća nakon povezivanja. Zatim je tim povezao pluća s krvnim žilama svinja i pustio krv da se miješa tokom 24 sata. Kada su naučnici nakon to

Zašto slijepi miševi prenose toliko virusnih bolesti?

Slika
Kako to da su šišmiši rezervoar toliko virusnih bolesti? Virusi ebole, nipah, SARS i marburg su "preskočili" sa šišmiša na ljude, a radi se o nekim od najopasnijih bolesti koje su pogodile čovječanstvo u posljednjih nekoliko decenija. Slijepi miševe mogu nositi i virus bjesnila, ne zaboravimo ni to, a sad je tu i COVID-19, infekcija izazvana virusom SARS-CoV-2.  Kao prvo, mi sve više i više ulazimo u područja divljine, i praktično otimamo habitate divljim životinjama. Njihova prirodna staništa zaposjedamo i koristimo za poljoprivredu i stočarstvo. Tako neminovno dolazi do preklapanja naših aktivnosti i aktivnosti divljih životinja. Međutim, zašto nam onda ne pređu virusi od nekih drugih divljih životinja nego baš uglavnom od slijepih miševa? Na nas itekako prelaze bolesti sa drugih divljih životinja i to se dešavalo već hiljadama godina. Nisu samo šišmiši u pitanju, recimo u slučaju MERS-a, to su bile kamile. Konkretno, u slučaju ebole, sumnja se da su sta

Polarni medvjedi bi mogli izumrijeti za 80 godina

Slika
Skoro cijela populacija polarnih medvjeda će biti izbrisana do 2100. godine ako ne preokrenemo trend gubitka leda u morima. Polarnim medvjedima ( Ursus maritimus ) potreban je morski led za lov tuljana a očekuje se da će se količina leda smanjivati jer se globalno zagrijavanje i gubitak morskog leda nastavljaju. "Vrlo je mala šansa da polarni medvjedi opstanu bilo gdje u svijetu, osim možda na vrlo visokim geografskim širinama Arktika u jednoj maloj podpopulaciji, ako nastavimo poticati klimatske promjene uobičajenim razinama emisija", kaže klimatski naučnik Peter Molnar. Molnar i njegove kolege analizirali su koliko dugo polarni medvjedi mogu preživjeti i  imati mladunce tokom sve dužih razdoblja kada su dijelovi Arktika bez leda. U radu, objavljenom u Nature Climate Change , pod nazivom   "Fasting season length sets temporal limits for global polar bear persistence" , dali su p rojekcije koje pokazuju da će se, ako se nastave sadašnje stope zagrijav

Spremite se za nagluplji naučni rad ever: od ovoga će vam pootpadati nervne stanice

Slika
Nedavno je u peer-reviewed časopisu Biolife objavljena ubjedljivo najgluplja i najpseudonaučnija studija u toku pandemije, a možda i šire. Gluplja je čak i od Wakefieldove studije, a to je teško postići. U toj studiji se tvrdi kako 5G inducira stvaranje koronavirusa u stanicama kože. Ova će "studija" vjerovatno postati hit među ovdašnjim i svjetskim protivnicima 5G mreže, ali je već ismijana i debunkana.  Prosto je žalosno što je neko utrošio vrijeme da napiše nešto ovako.  Puni naziv časopisa u kojem je odbjavljena studija pod nazivom " 5G Technology and induction of coronavirus in skin cells " je  Journal of Biological Regulators & Homeostatic Agents. Časopis je peer-reviewed, ali mu je impact factor oko 1.3. Poređenja radi, ovaj parametar citiranosti nekog naučnog časopisa, koji je ujedino i mjera njegove relevantnosti ,za Nature u 2019. iznosi 41.7 a za Science u istoj godini 41.8. Suštinski, časopis u kojem je objavljen ovaj rad ima vrijednost

Šta se zna o ruskoj vakcini protiv COVID-19?

Slika
Dakle, šta znamo o ruskoj vakcini protiv COVID-19? S obzirom na to da proruski mediji i dosta medija u Srbiji šire vijest kako je ruska vakcina protiv COVID-19 spremna, potrebno je sagledati činjenice.  Prema dnevnom listu Politika , koji prenosi vijest of Tanjuga, p rva ruska vakcina protiv novog koronavirusa, koju su napravili vojni eksperti i naučnici Nacionalnog instituta za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja je spremna.  Ruska vakcina Instituta Gamaleja nije prošla uobičajena testiranja, a prema vijesti od 11. avgusta, registrovana je i počela se davati. Ovaj ubrzani postupak je još brži od drugih ubrzanih postupaka puštanja vakcina u promet, stog ne čudi skepsa i upozorenja WHO da se treba držati nekih metoda i koraka u testiranju. Vakcina se zove Sputnjik V, a ovdje možete pogledati njen promotivni video: https://www.wfmz.com/news/cnn/top_stories/covid-russian-vaccine-named-sputnik-v/video_31b6db44-0c2c-5079-8e47-4512eb62604f.html Prvo trebamo se zapitati š

Negativni efekti pozitivne povratne sprege klimatskih promjena

Slika
Ljepote arktičkog pojasa. Izvor Shutterstock Modeli klimatskih promjena su osjetljiv instrument predikcije klime - i male promjene u parametrima, zaboravljanje na neki parametar ili neshvatanje da postoji još neka varijabla u proračunu, mogu promijeniti model. Međutim danas neću pričati o modeliranju, niti ću ubijeđivati climate deniers kako su promjene u klimi posljedica antropogene djelatnosti i industrijalizacije, negu ću ispričati priču o nečemo, izgleda vrlo nepovoljnom, što se događa na Arktiku.  Ok, kada sad kažem "Arktik", ne mislim samo na usku zonu Sjevernog pola i Arktika - mislim na zonu prostiranja arktičke klime, na dio Zemljine balote Sjevernog polarnog kruga, do polarnice. Dakle, u ovom području imamo dosta Sibira, nešto Evrope, Grenland, Kanadu i nešto SAD. Nije da ne znamo da procenat karbon-dioksida u ovim područjima nekad raste, a nekad se smanjuje - ove fluktuacije su poznate u nauci, a objašnjavaju se time što u proljeće i ljeto