Quantum of Science

Studije na životinjama i ljudima su pokazale kako se traume i stresni događaji u ranom djetinjstvu (0-5 godina) reflektiraju na razvoj nervnog sistema, ali je nejasno da li ovakvi događaji imaju uticaja na razvoj i sazrijevanje nervnog sistema u mladosti. Rad objavljen sredinom juna 2018. godine u Scientific Reports , pod nazivom " Early-life and pubertal stress differentially modulate grey matter development in human adolescents " pokazuje kako stres u ranoj dobi utiče na brže sazrijevanje određenih dijelova mozga, dok stres u pubertetu dovodi do sporijeg razvoja određenih regiona.  Nijmeegse Longitudinale Studie  je započeta 1998. godine, pod vođstvom tima sa Radboud univerziteta u Holandiji, a uključila je 129 jednogodišnjaka, koji su praćeni u toku 20 godina. Cilj studije je bilo proučavati kako je na razvoj mozga djece utiču njihovi odnosi sa okolinom - roditeljima i vršnjacima. Ovo je jedna je od rijetkih studija ove vrste koje su trajele ovako dugo i u...

Stres u ranoj dobi može imati negativne posljedice na razvoj. Djeca koja su iskusila zanemarivanje, zlostavljanje ili rasla u lošim socioekonomskim uvjetima kao odrasli ljudi imaju probleme koje ne pokazuju djeca kojoj su pružene puna pažnja i briga. Međutim, različite empirijske studije koje su nastojale objasniti mehanizme djelovanje stresa na ponašanje mjerenjem dijelova mozga koji su odgovorni za socioemotivni odgovor  su pokazivale različite rezultate. Uzrok neslaganja ovih studija treba tražiti u njihovoj metodologiji. U maju 2014. u časopisu „ Biological Psychiatry “ je objavljen rad koji definitivno nudi dokaze da stres zaista mijenja veličinu amigdala i hipokampusa tj. onih dijelova mozga koji su uključeni u procese učenja, pamćenja i procesiranja emocija. Istraživači su proučavali snimke mozga više 12-godišnjaka koji su bili izloženi bilo fizičkom nasilju bilo oblicima zanemarivanja. Iz snimaka su mogli izmjeriti veličinu amigdala i hipokampusa i pored...