Postovi

Prikazuju se postovi od srpanj, 2017

Kako (i zašto) mjerimo atom?

Slika
Jedan atom je veoma mali. Promjer atoma, u ovisnosti o vrsti atoma varira od 30 do 300 pm. Pikometar je milijarditi dio milimetra, odnosno jedan pikometar je 0.000 000 001 mm ili 0.000 000 000 001 m. U jednom zrnu pijeska ima pa... neprebrojivo mnogo atoma. Sa pikometrima nije jednostavno raditi. Zato su naučnici došli na ideju da atom mjere u odnosu na neku dogovorenu veličinu. Ta dogovorena veličina je masa izotopa karbona C-12 - karbona koji u nukleusu ima 6 protona i 6 neutrona. Pošto se masa atoma mjeri u odnosu na nešto – u odnosu na masu atoma karbona C-12, kažemo da je to relativna atomska masa . Njena oznaka je Ar. Relativna atomska masa je prosječna masa jednog atoma neke supstance podijeljena sa jednom dvanaestinom mase izotopa atoma karbona C-12. Ona nema jedinicu jer se radi o omjeru. Ovo bi bila jedna dvanaestina nečega, u našem slučaju mase izotopa atoma karbona C-12. Hidrogen ima relativnu masu jednaku jednoj 12-tini izotopa karbona C-12 i to znači da on ima

Mali vodič kroz pisanje o nauci

Slika
Obično se za naučnike kaže kako rade u svojim laboratorijama, uronjeni u neki svoj svijet, bez dodira sa realnošću. Ova slika naučnika je duboko pogrešna jer kako možemo reći za naučnike da ih ne zanima ovaj svijet, kada su to ljudi koji čitav svoj život posvete istraživanjima svijeta oko sebe. Međutim, nauka i naučnici imaju problem u komunikaciji sa javnošću – vrlo često naučnici ili nemaju vremena da se posvete objašnjavanju svog rada ili nemaju dovoljno razvijene komunikacijske vještine da objasne rad. S druge strane, oni ljudi koji imaju razvijene komunikacijske vještine često nemaju dovoljno znanja iz različitih naučnih oblasti da bi adekvatno prenijeli informaciju. Ovdje dolazi do prekida komunikativnog kanala između naučnika i javnosti, što doprinosi nezainteresiranosti publike za teme iz nauke, pogrešnom izvještavanju te stvaranju klišeizirane slike naučnika. Postoji nekoliko osnovnih smjernica u izvještavanju iz oblasti nauke i pisanju tekstova čiji je zadatak pribl

Rak dojke: i jedna čaša alkohola je previše

Slika
Međunarodna fondacija za istraživanja kancera (World Cancer Research Fund International) nedavno je objavila Izvještaj o povezanosti ishrane, životnih navika i fizičke aktivnosti sa pojavom raka dojke. U izvještaju su uzeti podaci iz čak 119 studija raka dojke i obuhvaćeno je 12 miliona žene i ukupno oko 260 000 slučajeva raka dojke te ovaj Izvještaj predstavlja do sada najveći, najstrožiji i najozbiljniji presjek istraživanja veze između pojave raka dojke i određenih životnih navika. U Izvještaju je istaknuto kako postoje jaki dokazi da alkohol povećava rizik od obolijevanja, čak i u vrlo malim količinama, primjerice jedna čaša na dan, kao i pretilost u dobi od 18 do 30 godina. Nasuprot tome, fizička aktivnost i dojenje su povezani sa smanjenjem rizika obolijevanja. Također, interesantno je da je povećanje tjelesne mase u dobi neposredno prije menopauze marker smanjenja rizika od obolijevanja. Stručnjaci upozoravaju da već jedna čaša alkohola dnevno povećava rizik i

Hemijski spojevi i molekule

Slika
Kući imate kuhinjsku so. Ta supstanca je  potrebna našem organizmu, a  ne samo da nam ručak ne bi bio bljutav. Naš organizam mora unositi so, jer je ne može sam stvarati. Kuhinjska so je supstanca građena od dva hemijska elementa – od natrijuma i hlora. Jedan atom natrijuma i jedan atom hlora čine molekulu kuhinjske soli. Vrlo je bitno da shvatimo kako su i hlor i natrijum samo za sebe vrlo otrovne tvari, međutim, zajedno tvore nešto sasvim novo, tvar sa drugim svojstvima. Zato što je kuhinjska so tvar u kojoj se spajaju tj. jedine  atom natrijuma i atom hlora, kažemo da je kuhinjska so spoj ili jedinjenje . Spojevi su tvari koje formira dva ili više elemenata, a pri čemu su omjeri u kojima se ti elementi kombinuje uvijek isti. Kod primjera kuhinjske soli, taj omjer je 1:1. Svaki spoj ima i svoju hemijsku formulu, oznaku koja koristi simbole hemijskih elemenata i pokazuje njihov omjer.  Oznaka za natrijum je Na, a oznaka za hlor je Cl, pa pošto je njihov omjer 1:1, formula k

Bakterije koje žive od uranijuma

Slika
Jedan dio uranijuma na našoj planeti ima sasvim neobično porijeklo. Naime, depoziti uranjuma u pješčarima Wyuminga ne samo da sadrže kristalni uranijum, nego i njegovu nekristalnu formu. Ova druga forma uranijuma je analizirana i otkriveno je kako je taj izotop nastao u enzimatskim reakcijama redukcije. Također, naučnici sa Državnog univerziteta Kolorado (Colorado State University) su u tim uzorcima uranijuma pronašli i tragove DNK uranijum-reducirajućih bakterija. Rad o ovome objavljen je u Nature Communications početkom juna ove godine, pod nazivom „ Biogenic non-crystalline U(IV) revealed as major component in uranium ore deposits “. Bakterije koje jedu uranij (zeleno), uvećanje 3600X, izvor: sharenator Nekada je bilo rašireno mišljenje kako je kristalna forma heksavalentnog uranijuma, U (VI) dominantna reducirana forma uranijuma na lokalitetima sa nižom temperaturum, međutim otkriće da postoji nekristalni četverovalentni uranijum, U(IV)  koji se stvara u toku red

Stanice raka migriraju ako postoji gužva

Slika
Cirkulirajuće stanice tumora, izvor: Oncology central Stanice tumora izbjegavaju „gužvu“ i, ukoliko su stiješnjene, brzo migriraju (metastaziraju). Daniele Gilkes sa Johns Hopkins univerziteta (Baltimore, Maryland) i njene kolege proučavali su metastazirajuće humane sarkome i stanice glioblastoma. Zapazili su da, kada stanice raka koje se enormno brzo dijele dosegnu određenu visoku gustinu unutar specialnog 3D kolagenskog matriksa, one počinju da migriraju velikim brzinama. Također, uzorci stanica raka sa manjom gustinom su pokazivali isto svojstvo brze migracije ukoliko su bili izloženi tečnom mediju iz uzoraka sa velikom gustinom. To ukazuje na postojanje signalnih molekula koje pomažu stanicama kancera da migriraju. Naučnici su otkrili da se radi o molekulama interleukina i to IL-6 i IL-8, i to tako što ove molekule stimuliraju biohemijske puteve koji povećavaju migraciju stanica. Interleukini su molekule iz klase citokinina i jedna od najznačajnijih uloga im je signal

Nauka u službi ljepote: ceramidi

Slika
Još jedna korisna stvar kojom možete obradovati svoju kožu jesu ceramidi.No, šta su to ceramidi? I zašto je ova riječ u množini? Ceramidi su skupina jedinjanja koja spadaju u klasu voskova, a to znači da su vrsta masti (lipidi). Sama riječi "ceramid" dolazi od latinske riječi cera u značenju "vosak" i amid, što je naziv za jednu klasu organskih jedinjenja koja sadrže dušik. Kao i holesterol, ceramidi su veoma raširene tvari u živim bićima jer ulaze u sastav stanične membrane. Membrana stanica jer dvoslojna struktura te se stoga i naziva "lipidni dvosloj", a sastoji se od molekula  čije su "glave" hidrofilne tj. "vole vodu", dok su im repovi hidrofobni" tj. "mrze vodu". Glave ovih molekula u lipidnom dvosloju su okrenute prema unutrašnosti stanice u kojoj ima vode i prema vanjskoj sedini, dok su repovi okrenuti jedni prema drugima. No, slika govori hiljadu riječi i lipidni dvosloj izgleda ovako: Ceramidi

Prefiksi mjernih jedinica u nauci

Slika
U fizici ima mnogo fizičkih veličina, koje mogu biti osnovne i izvedene. Sve one se na neki način mjere i izračunavaju. Međutim, svaka fizička veličina ima svoju osnovnu jedinicu i vrijednosti ove jedinice koje su manje ili veće. Recimo, jedinica za dužinu je metar. Međutim, mi neke jako male stvari izražavamo u manjim jedinicama, kao što su decimetar, centimetar i milimetar. Veće razdaljine, poput onih između gradova, izražavamo jedinicom koja se zove kilometar, a koja iznosi 1000 metara. Manje jedinice od kilograma su dekagram i gram, a veća jedinica je tona. Kilogram je 1000 grama. Primijetite da i kilometar i kilogram imaju u sebi po hiljadu manjih jedinica – metara i grama. Šta onda znači ovo „kilo“ u nazivu jedinice? Kilo je prefiks. U gramatici, to je dio riječi koji se stavlja ispred korijena riječi. Recimo, ako imate riječ „trčati“, a ispred nje stavite prefiks „pre-„, dobićete riječ „pretrčati“. Prefiksi, dakle malo mijenjaju značenje riječi. Upravo kao što grama

Povratak starog neprijatelja: gonoreja

Slika
Bakterija uzročnik gonoreje, izvor:CDC Velika je vjerovatnoća da će gonoreja uskoro postati nelječiva bolest, baš kao što je to bila na početku 20. vijeka i u daljoj prošlosti. Prema Izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u oko 60% ispitivanih zemalja pronađeni su slučajevi gonoreje koju uzrokuje antibiotik-rezistetni soj bakterija. Gonoreja je seksualno prenosiva infekcija koju izaziva bakterija Neisseria gonorrhoeae . Sama infekcija često u početku nema izražene simptome: peckanje pri mokrenju ili povećan iscjedak te lezije na koži međutim, posljedice neliječene su drastične jer se uzročnik može proširiti na zglobove,oči i srce ili uzrokovati neplodnost.  „Bakterija koja uzrokuje gonoreje je vrlo lukava. Svaki put kada upotrijebimo neki novi antibiotik, bakterija razvije rezistenciju na njega“, izjavila je u press-izvještaju WHO  dr Teodora Wi. Bakterija je posebno otporna na stare i raširene antibiotike, a u nekim zemljama, posebnom onim bogatim,

Potvrđeno: neonikotinoidi opasni po pčele

Slika
Drastično smanjenje populacije pčela predstavlja rizik i za divljinu i za poljoprivredne kulture. Međutim, upotreba pestida te virusi i nametnici dovode u opasnost populacije pčela širom svijeta. Neonikotinoidni pesticide su, upravo zbog postojanja sumnje da uzrokuju pomore pčela, već neko vrijeme zabranjeni u dosta zemalja, ali se o utjecaju ovih pesticida dugo raspravljalo jer nisu postojale pouzdane dugoročne studije utjecaja ovih materija na pčelinje kolonije. EU je nedavno privremeno suspendovala 3 neonikotinoidna pesticida, ali takve mjere su samo djelomična rješenja. Ben Woodcock I njegove kolege sa Centra za ekologiju i hidrologiju u blizini Wallingforda u Ujedinjenom Kraljevstvu su pratili medonosne pčele ( Apis mellifera ), divlje bumbare ( Bombus terrestris ) i jednu vrstu divljih pčela ( Osmia bicornis ) na 33 lokacije u Njemačkoj, Mađarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.  Povremeno bi prenijeli insekte na lokacije gdje se uzgaja uljana repica, od čega sun neke planta