Quantum of Science

Artwork by and copyright of Corbin Rainbolt. Image may not be used for any commercial purposes. Potrebna je velika sila da se šlajm iskašlje kroz gotovo 4 metra dug vrat, ali to je morao učiniti jedan dinosaur. Paleontolozi su pronašli čudne kvržice na vratu 150 miliona godina starog sauropoda,što je dokaz prve poznate respiratorne infekcije kod dinosaura, prenosi The Guardian.  Dugovrati dinosaur, kojem su dali nadimak Dolly, živio je tokom kasnog jurskog razdoblja i iskopan je u Montani prije više od 30 godina.  Kada su naučnici nedavno ponovno pregledali kostur, pronašli su čudne nakupine kostiju u obliku brokule u blizini mjesta gdje bi se nalazile zračne vrećice životinje. Izgledale su poput sličnih formacija koji nastaju u plućima ptica kada one dobiju respiratornu infekciju, a skeniranje pomoću kompjuterizirane tomografije potvrdilo je tu ideju, pišu  paleontolozi u Scientific Reports .  Tim misli da je infekcija slična aspergilozi, koja je uzrokovana udi...

Embrio star 72 do 66 miliona godina pronađen u fosiliziranom jajetu dinosaura baca novo svjetlo na vezu između ponašanja modernih ptica i dinosaura, prema novoj studiji. Embrij, nazvan 'Baby Yingliang', otkriven je u stijenama iz perioda kasne krede u Ganzhouu, južna Kina, i pripada bezubim teropodnim dinosaurusima ili oviraptorosauru. Među najpotpunijim embrijima dinosaura ikada pronađenim, fosil sugeriše da su ti dinosauri unutar jajeta imale položaje poput ptica prije izlijeganja. Naučnici su otkrili da je držanje 'bebe Yingliang' jedinstveno među poznatim embrijima dinosaura - njegova glava leži ispod tijela, sa stopalima na obje strane, a leđa uvijena uz tupi kraj jajeta. Ovo je držanje slično držanju modernih ptičjih embrija. Nakon proučavanja jaja i embrija, naučnici vjeruju da je takvo ponašanje prije izleganja, koje se prije smatralo jedinstvenim za ptice, možda postojalo među neptičjim teropodima. Predvođen naučnicima sa Univerziteta u Birminghamu i Kineskog u...

Kod većine današnjih porodica životinja i sistematskih redova imamo i male vrste, i gigantske i vrste srednje veličine. U ekosistemima imamo i mesoždere različitih veličina - od malih poput lasice, srednjih poput lisice i vuka ili velikih, kao što su to medvjedi. Međutim, kod dinosaura karnivora imamo ili male dinosaure mesojede, veličine kokoši ili ogromne. To bi, preneseno na naše doba i moderne ekosisteme izgledalo kao da u šumi imate samo lasice i medvjede. Naučnici su se dugo vremena pitali zašto nije bilo dinosaura mesojeda srednje veličine. Odgovor je - za njih jednostavno nije bilo mjesta. U studiji objavljenoj u februaru 2021. u Science pod naslovom " The influence of juvenile dinosaurs on community structure and diversity " , pokazano je kako su nišu dinosaura srednje veličine zauzeli juvenilni primjerci velikih dinosaura, njihovi "tinejdžeri". Suštinski, oni su imali velik apetit, koji nije davao prostora za evoluciju mesojednih dinosaura srednje veličine...

Odljev fosila vrste Compsognathus, fosil otkriven 1850. u Bavarskoj,  izvor fotografije: Wikimediacommons,  autor Ballista., image edited in Adobe PhotoShop CS2 by User:Firsfron - Own work. CC BY-SA 3.0,  U našoj regiji, posebno u BiH, paleontologija nije naročito razvijena. I ne treba za to kriviti ljude, nego jednostavno nemamo neku potrebu za tom naukom: kod nas se ne pronalazi mnoštvo fosila, naročito nemamo fosile dinosaura za kojima je već dugo vremena pomama, kao što je to slučaj sa Kinom. Naime, podruČje u kojem živimo je geološki mlado, nemamo starih gorja gjde bi se u slojevima praistorije mogli skrivati ovakvi fosili. Na studiju biologije na PMF UNSA nema ni predmet paleontologija, a jedva da se šta kaže o fosilima kada slušate predmet Evolucija. Ponekad čak pomislim da ljudi nisu naročito ni zainteresiranI za postove na ovom blogu koji spadaju u domen paleontologije. Ipak, molim vas sve da ne zanemarujete ni ove postove, jer se štošta interesatno m...

Dinosauri nisu izumrli. Zapravo su itekako živi, bar jedan ogranak ove grupe životinja.  Ptice su se razvile iz skupine dinosaura koji se hrane mesom i nazivaju se teropodi. To je ista skupina kojoj je pripadao Tyrannosaurus rex, iako su ptice evoluirale iz malih teropoda, a ne velikih poput T. rexa . Najstariji fosili ptica stari su oko 150 miliona godina. Ove drevne ptice izgledale su prilično poput malih, pernatih dinosaura i imale su mnogo toga zajedničkog. Njihova su usta još uvijek sadržavala oštre zube. Ali s vremenom su ptice izgubile zube i razvili kljunove. Možete li zamisliti da se nađete licem u lice sa zubatim golubom?  Udžbenici biologije za osnovnu školu u BiH se drže tradicionalne evolutivne sistematike kada se radi o podjelama hordate, naročito kičmenjaka. S aspekta metodologije nastave biologija u osnovni i srednjim školama, to je ispravan potez jer je tradicionalna podjela ribe-vodozemci-gmizavci-ptice-sisari učenicima mnogo jednostavnija za razumijeva...

Nova studija biosistematike dinosaura revidira podjelu staru 130 godina, po kojoj se dinosauri dijele na dvije velike grane – Saurischia i Ornithischia. Ovu podjelu dinosaura na osnovu građe karlice napravio je britanski paelontolog Harry Seeley (1839. – 1909.) davne 1887./1888. godine.  Saurischia ("gmazokuki") je naziv nastao od grčkih riječi "sauros"( σαυρος ) - gušter i "ischion" ( ισχιον ) - zdjelica, a Ornithischia od "ornitheos" ( ορνιθειος ) - ptica. U Saurischia spadaju svi mesožderni dinosauri teropodi, poput Tyrannosaurus rex te jedna od glavnih linija dinosaura biljoljeda, sauropodi, u koje su spadali Brontosaurus i Diplodocus . Većina pripadnika ovog reda dinosaura je izumrla potkraj perioda krede, prije oko 66 miliona godina, a jedini preživljeli pripadnici bili su preci današnjih ptica, te stoga moderna sistematika (filogenetička nomenklatura) ptice smatra potklasom Saurischia dinosaura. U Ornithischia su spadali biljojed...

Skelet oviraptora u muzeju   Senckenberg, Frankfurt na Majni Već neko vrijeme naučnici raspravljaju o tome da li su dinosauri možda bili toplokrvne životinje, a ne, kako bi se to dalo zaključiti, hladnokrvne. Rad objavljen u časopisu Nature Communications sugerira kako su dinosauri bili naka vrsta prelaznog oblika između hladnokrvnih i toplokrvnih kičmenjaka. Jedini organizmi koji imaju sposobnost regulacije tjelesne temperature su ptice i sisari, a tu pojavu stručno zovemo homeotermija. Homeotermni organizmi, kakav je i čovjek, ne ovise o temperaturi okoline, nego unutrašnjim sistemom regulacije održavaju tjelesnu temperaturu u nekom uskom opsegu vrijednosti. Kod čovjeka ta temperatura iznosi 36.6 - 37 °  C, kod različitih vrsta prica varira od 36 do 43 °  C, kod pasa iznosi 38 ° C, kod mačaka  37.8-39.2° C. Ako je vani hladno, organizma troši više energije kako bi se zagrijao, a ako je toplo, temperatura se reguliše znojenjem i dahtanjem. ...

Fosilni ostaci permske faune Jedna studija, objavljena u Gondwana Research , povezala je masovna izumiranja živog svijeta na našoj planeti sa smanjenjem koncentracije selena, jednog mikroelementa od esencijalne važnosti za žive organizme.  Selen je nemetal iz VI grupe Periodnog sistema, sa rednim broj 34. Soli selena su u velikim količinama toksične, međutim selen u tragovima je od esencijalne važnosti za živa biće tako da se danas selen nalaži u većini multivitamin-multimineral formula, pa čak i hrani za bebe. Ovaj element ulazi u sastav više selenoproteida (proteini koji sadrže selen), a koji imaju funkciju enzima (recimo, glutation peroksidaza, tioredoksin reduktaza te deiodinaze). U organskoj formi, selen se nalazi u nekim aminokiselinama - selenometioninu i selenocisteinu, koje su, u osnovi, aminokiseline metionin i cistein na koje se vezao i selen. Ovaj mikroelement (bolje rečeno, ultramikroelement - javlja se u tragovima) ima izuzetno važnu ulogu u pravilnom fun...

Pernati dinosaur, umjetnička rekonstrukcija (by Zhao Chuang via Science) Ok, neću pisati o tome kako su današnje ptice potomci dinosaura - vi koji pratite ovaj blog to vjerovatno znate. To je danas već jedno opšte mjesto. Čak postoje indikacije da su dinosauri bili mnogo šareniji nego što smo ih zamišljali te da su bili prekriveni nečim što bih ja nazvala perje-krljušt. Možda bih sam dodala činjenicu da sve više i više fosila dinosaura biva nađeno u Kini. Možda su drevni Kinezi pronalazili slične fosilne ostatke što ih je i navelo da smišljaju legende i motive sa zmajevima. Jedan od takvih čudesnih stovrenja bio je i zmaj, pardon, dinosaur kojemu su nadjenuli latinsko naučno ime Yi qi - mislim da je to najkraće ime binarne nomenklature. Bio je to, naučnici smatraju, dinosaur sa krilima poput današnjih šišmiša, nevelik, životinjica koja je živjela na drveću. I dok je Yi qi bio malen, krilima su mahali mnogo veći reptili pokriveni perjem. Paleontolozi sa Kineske Akade...

Brontosaur, kako ga paleontolozi danas rekonstruiraju, David Bonadonna Nauka ima jedan vrlo nezgodan problem-naučne paradigme se mijenjaju, a dogme su rijetkost. Nauka se upravlja prema novim i čvršćim dokazima i ta fluidnost spoznaje kod laika često budi nepovjerenje.  "Pa jučer su rekli jedno, a sad kažu drugo!"-čuven je argument protiv nauke.   Zadnji primjer promjene mišljenja naučnika vrlo je simpatičan-brontosaurus se vratio među ljude. Ne, naučnici ga nisu klonirali iz nekog fosila. Samo se desilo to da paleontolozi, nakon dugog niza godina u kojima su ubjeđivali javnost da takav dinosaur nije postojao, imaju konačno dokaze da je brontosaurus ipak hodao našom planetom.  Sjetimo se-brontosaurus je onaj ogromni sa dugačkim vratom, kojeg u crtanom filmu obično prozovu "Dino". Zaljubljenost u simpatičnog dinosaura počela je još pradavne 1914. kada se u nijemom crtanom filmu " Gertie the Dinosaur " Winsora McCaya pojavio jedan brontos...