Quantum of Science

Na početku ovog malog feljtona o najvećim dostignućima, ptkrićima i failovima ljudske civilizacije koje nam je donijela nauka u 2017. godine, spomenula sam kako je Nobelova nagrada za fiziku otišla, sa razlogom, u ruke ljudi koji su stajali iza detekcije gravitacionih talasa 2015./2016. Otkriće kolizije neutronskih zvijezda se nadovezalo na proučavanje gravitacionih talasa. Oktobar je tradicionalno vrijeme objavljivanja imena dobitnika Nobelovih nagrada, pa da se podsjetimo šta se tu dogodilo.  Kada već ponovo spominjemo Nobelove nagrade za nauku u 2017. godini, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu će biti dodijeljena naučnicima zaslužnim za otkriće genske regulacije cirkadijanog ritma, odnosno načina na koji geni kontrolišu biološki ritam živih bića. Nagradu će podijeliti Jeffrey C. Hall, Michael Rosbash i Michael W. Young.  Nobelovu nagrada za hemiju će za doprinos stvaranju krioelektronskog mikroskopa podijeliti  Jacques Dubochet, Joachim Frank i ...

Ljeto nije vrijeme kada nauka spava, a pogotovo ne kada CERN spava: početkom jula je objavljeno kako je otkriven Xi barion , jedna vrlo neobična čestica. Ovaj hadron se sastoji od težih kvarkova - od 2 čarobna i 1 gornjeg kvarka. S obzirom da su kompozitne čestice sastavljene od težih kvarkova vrlo nestabilne, tako ih je teže pronaći, jer se raspadnu. To je razlog zašto su nama najpoznatiji hadroni - neutron i proton - sačinjeni isključivo od lakših kvarkova. Proton ima 2 gornja i 1 donji kvark, dok je kod neutrona suprotno: on ima 2 donja i 1 gornji kvark.  Queensland University of Technology objavljuje da su razvili prvu genetički modificiranu bananu, sa povećanim sadržajem vitamina A.  NASA-ina letjelica Juno pravi snike iz blizine Jupiterove velike mrlje.  I onda - paf! - naučnici nas upozoravaju kako je započela šesta masovna ekstinkcij a živog svijeta na Zemlji, kojoj smo mi doprinijeli te da se Ledeni greben Larsen C odvaja od Antarktika , ...

Ova godina u nauci bila je godina potvrda velikih stvari te prirodan nastavak onoga što se dešavalo u u 2015. i 2016. godini. Naime, 2016. godina će, podsjetimo se, ostati upamćena kao godina kada su naučnici sa sigurošću potvrdili detekciju gravitacionih talasa , koja se dogodila u septembru 2015. Stoga je Komitet za dodjelu Nobelove nagrade iz fizike odlučio da ovo prestižno priznanje ove godine bude dodijeljeno trojici fizičara koji su najviše doprinijeli razvoju detektora LIGO (skraćenica od Laser-Interferometar Gravitational-Wave Observatory) i otkriću gravitacionih talasa. Tako će Nobelova nagrada za fiziku 2017. biti podijeljena između Rainera Weissa, Barryja C. Barisha i Kipa S. Thorna. Naime, 1968. Kip Thorne je inicirao početak teorijskog istraživanja gravitacionih talasa dok je Rainer "Rai" Weiss američki fizičar, zaslužan za izum laserskih interferometara koji su detektovali gravitacione talase. Barry Barish je zaslužan za formiranje LIGO laboratorije. I...