Quantum of Science

Istraživanje koje su vodili Univerzitet u Birminghamu i Birminghamska ženska i dječja fondacija NHS Foundation Trust otkrilo je novi uvid u biološke mehanizme dugoročnih pozitivnih efekata dojenja na prevenciju poremećaja imunološkog sistema kasnije u životu. Poznato je da je dojenje povezano s boljim zdravstvenim ishodima u dojenačkoj dobi i tokom cijele odrasle dobi, a prethodna istraživanja pokazala su da je kod djece koja dobivaju majčino mlijeko manja vjerovatnost da će kasnije u životu razviti astmu, pretilost i autoimune bolesti u poređenju s onima koji se hrane isključivo adaptiranim mlijekom. Međutim, do sada su imunološki mehanizmi odgovorni za ove učinke bili vrlo slabo razumljivi. Znamo da se preko placente i majčinog mlijeka prenose imunoglobulini majke - antitijela, ali bilo je nekih nepoznanica o tome zašto dojenje djeluje tako blagotvorno i prevenira poremećaje imunološkog sistema djeteta. U ovoj novoj studiji naučnici su prvi put otkrili da se specifična vrsta imunolo

Rezistencija na antibiotike se danas često naziva „tiha pandemija“, a odnosi se na pojavu da mnoge patogene bakterije stiču otpornost na postojeće antibiotike. Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila ovu pojavu jednom od 10 najvećih prijetnji čovječanstvu, problemom koji se mora hitno adresirati. Antimicrobial resistance - AMR - odnosno, "rezistencija na antibiotike" nastaje kao posljedica evolucije bakterija koja im daje otpornost na nama do sada poznate lijekove koji na različite načine uništavaju bakterije.Takve bakterije, koje imaju otpornost na lijekove, nazivamo "superbakterije" (superbugs). Nemamo novih antibiotika i malo se ulaže u pronalaženje novih antibiotika te nam je sada jedini način borbe racionalna upotreba do sada postojećih lijekova. Neke od bolesti koje su uzrokovane bakterijama su tuberkuloza, veliki kašalj, tetanus, niz bakterijskih spolnih bolesti te kuga. Danas već ima nekoliko tipova uzročnika tuberkuloze koji su rezistentni na anti

  S početkom imunizacije protiv COVID-19 vakcinom proizvođača Pfizer/BioNTech, a potom i Moderna, počele su i dezinformacije o tome kako djeluje ovaj tip vakcina. Ovo cjepivo, kao i jedno drugo – ono američke kompanije Moderna - imaju isti generalni princip djelovanja – to su mRNA (iRNK) vakcine. Međutim, kako nikada do sada nisu postojale ovakve vakcine, tako se ljudi boje ove nove tehnologije, što je pogodno tle za razvoj pseudonaučnih objašnjenja koja unose paniku i štete naporima okončanja pandemije.   Kako vakcine uopšte djeluju? Vakcine su bezbjedniji način da svom imunološkom sistemu „pokažemo“ neki po nas opasni antigen te da nakon ovog izlaganja naš imunološki sistem stvori antitijela koja neutraliziraju taj antigen i stvori memorijske stanice koje pamte taj antigen. To što izaziva reakciju našeg imunološkog sistema može biti cijeli virus ili bakterija– inaktiviran(ne može se replicirati) ili samo oslabljen (može se replicirati) ili samo jedan njegov dio. Taj dio može

Donedavno smo morali naglašavati da nema genetički modificiranog paradajza - bio je jedan, sorta zvana FlavrSavr (flavor saver, "spasilac okusa", paradajz koji je imao produženi život na policama supermarketa), ali joj je patent istekao, i više se ne proizvodi. No Japan je odlučio da napravi svoj GMO paradajz i to, ni manje ni više, ljekovit.  Japanska start-up kompanija Sanatech Seed Co, u saradnji s Univerzitetom Tsukuba, razvila je novu sortu genetički modifikovanog paradajza koji će postati prva GM hrana u komercijalnoj upotrebi u Japanu, a koja je razvijena korišćenjem tehnike editovanja genoma. U poređenju s konvencionalnim sortama paradajza, ovaj je modifikovan tako da proizvodi pet puta više gama aminobuterne kiseline (GABA), molekule čija se funkcija u ljudskom organizmu povezuje s regulacijom prenosa nervnih impulsa i kontrolom normalnih vrednosti krvnog pritiska. Konvencionalni paradajz ima gen koji ograničava razinu GABA. Kompanija je koristila tehnologiju za ur

Odgovor: ne znamo. Nekoliko medija je izvijestilo da j 25-godišnja pacijentica iz Milana koja se ljekarima obratila zbog čudnih promjena na koži, s blagim kašljem identificirana kao "patient zero" za COVID-19 u Italiji. Ovi tekstovi su se oslonili na izvještavana lista La Repubblica, koji se oslonio na jedna Research Letter objavljeno 7. januaru 2021. u časopisu British Journal od Dermatology . U tekstovima nije sporno da je kod djevojke pronađen dokaz infekcije virusom SARS-CoV-2, ali u radu naučnika iz Milana nije napisan zaključak da je ona prvi pacijent obolio od COVID-19 u Milanu.  U novembru 2019. na dermatološki odjel je došla 25-godišnjakinja s urtikarijom, koja se žalila na blag bol u grlu.  Prvo su ljekari posumnjali na lupus, a PCR test nije rađen - naravno u to doba još nije bilo PCR testova na novi virus niti spominjanja novog virusa. Međutim, u julu 2020. kako su se počeli javljati COVID-19 pacijenti s dermatološkim promjenama, ljekari su se sjetili pacijentice

Već mjesecima kruži jedna te ista neistina o virusu SARS-CoV-2: da nije nikada izoliran i da nije prepoznat Kochovim postulatima. Zanimljivo je da oni koji to tvrde, istovremeno, praktično u istoj rečenice sebi skoče u usta i kažu kako je virus mutirao "toliko i toliko puta" te da se ne mogu zbog toga razviti vakcine. Recite vi meni - kako je moguće da se ustanovi da je virus mutirao, ako nije izoliran, pa mu genom sekvenciran? Kako je moguće da taj virus ne postoji jer nije izoliran, pa da je onda mutirao jer postoji? Schrodingerovi virus, očito... Prvo da se pozabavimo Kochovim postulatima. Njih je 1890. postavio njemački mikrobiolog Robert Koch, poznat po otkriću uzročnika tuberkuloze. Zapravo on je, zajedno s Friedrichom Loefflerom redefinirao kriterije uzročno-posljedične veze bolesti i uzročnika, koje je postavio Jakob Henle. Kochovi postulati glase: 1. Mikroorganizma mora biti u izobilju u svim organizmima koji pate od te bolesti, ali ne bi ga trebalo naći u zdravim or