Postovi

Istaknuti post

Virus SARS-CoV-2 se može ugraditi u ljudsku DNK, ali samo pod vrlo rijetkim i specifičnim laboratorijskim uslovima

Slika
Laboratorijske studije na genetički izmijenjenim ljudskim stanicama u kulturi pokazuju da bi se, pod izvjesnim uslovima, genetičke sekvence virusa SARS-CoV-2 mogle ugraditi u ljudski genom.  Ovo je izazvalo veliku pažnju i kontroverze, s obzirom da je prije nekoliko mjeseci bio aktuelan jedan kontroverzni preprint koji je tvrdio isto to. Rad koji    pokazao rezultate kao prethoni objavljen je u PNAS u maju 2021 pod naslovom " Reverse-transcribed SARS-CoV-2 RNA can integrate into the genome of cultured human cells and can be expressed in patient-derived tissues ". Ovaj red je naravno dao vjetar u leđa teorijama da se, ako se virus SARS-CoV-2 može ugraditi u ljudski genom, onda i mRNA (iRNK) vakcine kakve su Pfizer/BioNTech i Moderna, a i adenovirusne mogu da mijenjaju ljudsku DNK. Osim što ne mogu.   Dakle, o čemu se radi? Kako sam već objašnjavala , ove vakcine ne mogu da mijenjaju genom vakcinisane osobe jer niti je SARS-CoV-2 retrovirus (retrovirusi su oni koji pomoću poseb

Tropske kišne šume nestaju

Slika
Udaljena staništa šuma tropskog pojasa, specifična po postojanju maglice tj. oblaka u visini krošnje, "oblačne" tropske kišne šume, ekosistemi su vrlo bogatog biodiverziteta.  Međutim, one nestaju, a sa njima i karakteristične vrste biljaka, životinja, gljivica i mikroorganizama. Ovaj tip tropskih šuma zauzimaju samo 0.4% kopna Zemlje, a sadrže oko 15% globalne biološke raznolikosti ptica, sisavaca, vodozemaca i biljaka.  Ne treba zaboraviti i da su ove šume, zbog velike biomase, zapravo i veliki sifoni, akumulatori ugljičnog dioksida tj. ugljika, te tako drže sav taj ugljik podalje od atmosfere neko vrijeme.  Naučnici iz švicarskog Federalnog instituta za istraživanje šuma, snijega i krajolika u Birmensdorfu, te sa Yale Univerziteta stvorili su modele predviđanja staništa koji uključuju podatke daljinskog očitavanja  parametara važnih za predviđanje pokrivenosti tropskih kišnih šuma širom svijeta. Zatim su proučavali satelitske snimke  od 2001. do 2018. kako bi utvrdili stop

Epigenetički CRISPR prekidač: CRISPRoff/on

Slika
Naučnici s Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Univerziteta Kalifornija u San Francisku (UCSF) smislili su alternativnu tehnologiju tehnologiji CRISPR koja mijenja ekspresiju gena bez oštećenja DNK, a vjeruju da bi mogla biti korisna i za istraživanje i za razvoj lijekova. Naime, standardni CRISPR - Nobelovom nagradom ovjenčana tehnologija koja koristi baktrijske sisteme borbe s virusima, da bakterije izrežu virusne sekvence, iako se pokazala efikasnom i na eukariotskim stanicama, poput ljudskih, još uvijek sa sobom nosi jednu manu, a to su tzv. "off-target" isijecanja kada enzim u sistemu CRISPR-Cas djeluje neselektivno i na neke druge dijelove genoma, osim onih na kojima bismo mi željeli da načini isijecanje.  Naučnici su koristili novi sistem, nazvan CRISPRoff tj. CRISPRon, kako bi potaknuli pluripotentne matične stanice da se transformiraju u neurone. Također su ga koristili za utišavanje gena koji stvara protein Tau, koji je povezan s nastankom Alzheimerove bol

Pandemijska infodemija

Slika
  Jedna od izreka modernog čovjeka i civilizacije u kojoj živimo jeste da je informacija ključ opstanka – mi smo istrenirani da moramo saznati što više o nekoj situaciji, naročito ako je to vanredna situacija, poput pandemije. Međutim, u eri demokratkog dosega informacija, pristupa informacijama i odašiljanja i širenja informacija dešava se buka podataka iz koje većina ljudi izlazi zbunjena. Upravo to je infodemija – preplavljenost informacijama vrlo često suprotnih poruka u ovoj buci većina građana se ne snalizi dovoljno dobro i ne mogu odlučiti kako djelovati i koga slušati.   Strah kao pokretačka snaga dezinformacije U želji da postanu informisani, ljudi postaju zbunjeni, ustrašeni   i gube kontakt s realnošću. U želji da druge upozore na opasnost, dijele netačne sadržaje koji doprinose stanju opšte konfuzije i stvaraju paniku. Krizne situacije jačaju našu sklonost da reagujemo „na prvu“, one u nama bude strah, a stra je moćna valuta manipulacije. Sjećate se kako merkati u afr

Klitoris: vrh ledenog brijega užitka

Slika
Znate li gdje je klitoris i kako izgleda? Dosta žena zapravo ovo ne zna, a muškarci...tvrde da znaju.  Što je zaista šteta jer bi to bilo korisno i jednima i drugima. Međutim, pravi oblik, i kompletna anatomija klitorisa su otkriveni tek prije nekoliko godina, 2005. kada je urologinja Helen O'Connell odlučila da malo podrobnije istraži ovaj zanemareni organ. Naime, O'Connell se i kao studentica medicine često pitala zašto je anatomija penisa tako detaljno prikazana i diskutirana u udžbenicima, dok je anatomija klitorisa zapravo samo svođena na jednu oznaku.   1998 . ona publikuje jedan od prvih detaljnijih radova na temu anatomije klitorisa i njegove veze s uretrom, a 2005 . i rad o anatomiji klitorisa u kojem je koristila i MRI. Ispostavilo se da klitoris nije samo "mali zakržljao penis" kako su ga do tada opisivali, nego vrlo osebujan, razgranat i dobro inerviran organ. Možda najviše liči na cvijet orhideje. Ono što se obično na crtežima  anatomije označava kao kli

LSD povećava društvenost

Slika
Psihodelični lijekovi, uključujući LSD, bili su popularni 1970-ih i stjecali su popularnost tijekom posljednjeg desetljeća, a izvještaji mladih stručnjaka koji tvrde da redovito uzimaju male nehalucinogene mikro-doze LSD-a kako bi povećali svoju produktivnost i kreativnost i povećali empatiju ... Mehanizam djelovanja LSD-a na mozak, međutim, i dalje je tajna. Naučnici s Univerziteta McGill u Kanadi po prvi su put otkrili jedan od mogućih mehanizama koji doprinosi sposobnosti dietilamida lizergične kiseline (LSD) da poveća socijalnu interakciju. Nalazi koji bi mogli pomoći u otključavanju potencijalnih terapijskih primjena u liječenju određenih psihijatrijskih bolesti, uključujući anksioznost i poremećaje uzimanja alkohola, objavljeni su u časopisu PNAS pod naslovom " Lysergic acid diethylamide (LSD) promotes social behavior through mTORC1 in the excitatory neurotransmission " u februaru 2021. Naučnici su miševima davali nisku dozu LSD-a tokom razdoblja od sedam dana, što je r

Previše soli u ishrani smeta stanicama imunološkog odgovora

Slika
Imam utisak da se kod nas u cijelom regionu  hrana previše soli. Recimo kada u nekoj aščinici naručite tzv. domaću hranu, ona je obično prekuhana i presoljena. Restorani koji vode računa o hrani kao i one zalogajnice koje se drže zdrave prehrane nemaju taj problem, ali pite, sogan dolme, punjene paprike i  šta sve već ne - jednostavno je preslano u praktično većini ljudi nejestivo. Bojim se da nepoznavanje biljnih začina vodi u ovako presoljavanje hrane. Pogledajte bliže ljude koji jedu - čini mi se  da naročito u Bosni imaju tendenciju da sole, sole i sole hranu.  Za so (natrijum hlorid) već dugo vremena postoji jasna, naučno argumentovana veza da povećava krvni pritisak. Međutim, da li ste znali da previše soli u ishrani smanjuje sposobnost fagocita - stanica imunološkog odgovora da efikasno odgovore na prijetnju? U radu koji je njemačko-belgiski tim naučnika objavio u časopisu Circulation pod naslovom " Salt  Transiently   Inhibits Mitochondrial Energetics in Mononuclear Phagoc