Postovi

Istaknuti post

Slika
 
Slika
 

Quantum of Science postaje Nauka govori: ljepši, bolji i pristupačniji

Slika
Premda sam jako vezana za blog Quantum of Science, došlo je vrijeme da se oprostimo svi od njega, nakon 2230 postova i skoro 3 miliona pregleda. To ne znači da se ukida - samo postaje bolji, rebrendiran i ima bolje uslove za rad.  Novi portal do nauke i naučnih činjenica naukagovori.ba počinje je s radom. To je rezultat kontiniuranog angažmana na podizanju naučne pismenosti na blogu Quantum of Science i kroz druge projekte i aktivnosti Udruženja ”Društvo za promociju prirodnih nauka „Nauka i svijet”. Quantum of Science sam osnovala sama 2015. godine u nekim trenucima kada sam pronalazila sebe i čime to želim da se bavim u životu - komunikacijom nauke i naučnim novinarstvom. Međutim, platforma na kojoj je ovaj blog, Blogger, baš i ne pruža optimalne uslove za razvoj. Nema mogućnosti SEO, boljeg dizajna i sve je prilično ograničavajuće.  2017. sam osnovala i Udruženje "Nauka i svijet" koje je postalo pravni okvir za djelovanje na jačanju naučne pismenosti u regionu, pomoću v...

Muskov Starlink emituje radijaciju koja može smetati naučnicima u posmatranju neba

Slika
Istraživači koji rade pri nizozemskom Low-Frequency Array (LOFAR) su okrenuli radioteleskop prema 68 SpaceX-ovih širokopojasnih satelita Starlink i otkrili da 47 od njih emitira radio valove na frekvencijama u zaštićenom pojasu dodijeljenom radioastronomiji.  Aparati na zemlji koje emitiraju te frekvencije regulisane su strogim pravilima - ali ta pravila ne vrijede u svemiru. Sada postoji više od 4300 satelita u sistemu Starlink, a astronomi su zabrinuti da bi ogromne 'megakonstelacije' objekata jednog dana mogle uzrokovati probleme u pomatranju svemira. Planovi su da se broj satelita poveća prvo na 12 000 pa onda na 40 000. "Ovo je važno zbog broja", rekao je dr. Federico Di Vruno, sudirektor Centra Međunarodne astronomske unije za zaštitu tamnog i tihog neba za ABC net . Dodaje: "Pretpostavimo da postoji satelit u svemiru koji zrači ovu vrstu signala, postoji vrlo, vrlo mala šansa da će taj satelit biti u snopu, na glavnom mjestu, vašeg teleskopa. Ali ako brojk...

Žena u Kini preminula od ptičje gripe H3N8

Slika
Žena u Kini nedavno je umrla od H3N8, podvrste ptičje gripe koja je do danas zarazila samo tri poznate osobe, izvijestila je Svjetska zdravstvena organizacija ( WHO ) 11. aprila 2023. Sva tri slučaja H3N8 kod ljudi zabilježena su u Kini. Prvi je prijavljen u aprilu 2022. i dogodio se kod četverogodišnjeg dječaka u pokrajini Henan, koji se vjerojatno zarazio virusom od kokoši ili divljih pataka u svom domu. Drugi se dogodio sljedeći mjesec kod petogodišnjeg dječaka u provinciji Hunan ), koji je otišao na tržnicu gdje se prodavala živa perad, iako nije izravno rukovao životinjama. Bolest prvog dječaka postala je teška i bila mu je potrebna intenzivna njega, dok je kod drugog dječaka bolest bila lakša. Oboje djece je ozdravilo. Preminula žena je imala 56 godina i imala je neke komorbiditete.  Zabilježen je prenos virusa ptičje influence A(H3N8) među vrstama za razne vrste sisavaca, uključujući endemične kod pasa i konja. Ovaj serotip nosi još i naziv "konjska gripa" upravo jer z...

Ettore Majorana: misterija nestanka čuvenog fizičara

Slika
Ettore Majorana je italijanski fizičar koji se bavio masom neutrina. Kreator je i koncepta čestice koja je fermion i sama sebi antičestica, danas je taj koncept poznat kao "Majorana čestica". Jednog proljetnjeg dana je nestao kao da je propao u zemlju. Ova misterija i danas zaokuplja italijansku i svjetsku javnost.  Piše: Tanja Rudež, izvor Jutarnji List .  U potragu za nestalim krenuli su policija, Vatikan, akademski svijet... Pojavilo se, naravno, bezbroj teorija... Posljednji put viđen je 25. marta 1938. godine na brodu koji je plovio od Napulja do Palerma, a sa sobom je imao putovnicu i ušteđevinu koja bi danas vrijedila oko 10.000 dolara. Zatim je nestao. Iako je prošlo 85 godina od njegova misterioznog nestanka, genijalni talijanski fizičar  Ettore Majorana  ne prestaje intrigirati talijansku javnost. Tako su se nedavno talijanski mediji ponovno osvrnuli na Majoranu, njegov doprinos fizici te brojne teorije o njegovom nestanku. Ettore Majorana rođen je 1906. go...

Midhat Riđanović, strogi duh akademizma (Novi Pazar 20.8.1935. – Sarajevo 4.4.2023.)

Slika
  Bojan Šošić Govor na Svečanoj komemorativnoj sjednici Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 13.4.2023.   Dragi članovi porodice profesora Midhata Riđanovića, dragi studenti, prijatelji i poštovaoci velikog djela ovog izvanrednog lingviste, ukazana mi je velika čast da vam se na molbu porodice obratim na ovom ispraćaju. Profesor Riđanović je bio čovjek osebujnog karaktera, tesanog u porodici jednog od naših najistaknutijih autoriteta u oblasti šerijatskog prava, hadži hafiza Ibrahima ef. Riđanovića. Ipak nisam sasvim siguran da se može reći da se potpuno slagao s pristupom njegovog oca nekim situacijama u kojima je hafiz ispoljavao sabur i pomirljivost nekad i prema jasnim nepravdama, što je možda i pretjerano tipično za Bosanski [*] mentalitet. Nije, međutim, ostavljao sumnju da je u odgoju kojem je u znamenitoj porodici bio izložen, itekako bilo mjesta za autonomiju i iskazivanje idiosinkratičnosti. Midhat Riđanović je tako do kraja života ostao čovjek nesk...

Kod nekih aligatora i kornjača spol mladunaca ovisi o vanjskoj temperaturi

Slika
Kod aligatora, ali i kod nekih kornjača, primijećeno je kako temperatura vanjske sredine može utjecati na spol mladih koji se izlegu. Kod aligatora, inkubacija na 33 ℃ daje uglavnom muške jedinke, a ispod 30℃ ženke.  Kod morskih kornjača, situacija je drugačija : Istraživanja pokazuju da ako se jaja kornjače inkubiraju ispod 27,7°C, mladunci kornjače će biti mužjaci. Ako se jaja inkubiraju iznad 31°C, mladunci će biti ženke. Ujedino ovo ima i neke konsekvence - zbog klimatskih promjena, ovo znači da će se izlijegati više mužjaka aligatora i više ženski kornjača, i da dolazi do disbalansa spolova.  Međutim, do prije nekoliko godina nije se ništa znalo o tome kako se ovo događa. 2015. godine su otkriveni neki mehanizmi determinacije spola kod reptila putem termoosjetljivih proteina. U svom istraživanju na američkim aligatorima ( Alligator mississippiensis )   naučnici iz Japana i SAD otkrili su da je termoosjetljivi protein zvan TRPV4. Aligatorov TRPV4 reaguje na tempe...

Nije baš da bi se ljubili s njima ali T-rexovi su imali usne

Slika
  Većina popularnih prikaza Tyrannosaurus rexa ove životinje prikazuje s velikim i oštrim zubima  koji strše iz usta, uvijek vidljivi. Model T. rexa iz serije filmova Jurski park je primjer. Ali naučnici sada kažu da dinosaur vjerojatno nije tako izgledao. Bio je suptilniji. Naučnici su otkrili da zubi dinosaura nisu stršali kad su mu usta bila zatvorena. Dodali su da bi se čak i u široko otvorenom zagrizu vidio samo mali dio zuba. Studija objavljena 30. marta 2023. u časopisu Science pod naslovom " Theropod dinosaur facial reconstruction and the importance of soft tissues in paleobiology "  otkrila je da su zubi T. rexa i drugih velikih teropoda vjerojatno prekriveni debelim, ljuskavim usnama. Usne su mekani dijelovi koji okružuju usta. U društvu s T-rexom, Burke Museum of Natural History Seattle Gmazovi bez takve zaštite za usne, poput krokodila, brzo pohabaju zube. Gušteri, nasuprot njima, imaju "usne". Kada su istraživači proučavali zub Daspletosaura, rođaka T....

Kontraceptivne pilule na bazi samo progesterona i kombinovane povećavaju rizik od raka dojke

Slika
Nova meta-studija pokazuje kako progestogenski i kombinovani hormonski kontraceptivi imaju sličnu povezanost s rizikom od razvoja raka dojke. Postoje dva tipa kontraceptivnih pilula – one bazirane na estrogenima i one bazirane na progestogenskim hormonima, poput progesterona. Do sada nije bilo puno podataka o tome koliko kontraceptivi bazirani na progestogenskim hormonima i kombinovani utječu na povećanje rizika od raka dojke, dok se za estrogenske već zna da imaju utjecaja.  Analiza gotovo 10.000 žena s rakom dojke mlađih od 50 godina pronašla je sličnu povezanost neovisno o vrsti hormonske kontracepcije. Postoji relativno povećanje od 20% do 30% rizika od raka dojke povezanog s kombiniranim kontraceptivima i kontraceptivima koji sadrže samo progesteron (najčešći progestogen) Rezultati su objavljeni u novoj studiji od 21. marta u časopisu  PLOS Medicine pod naslovom " Combined and progestagen-only hormonal contraceptives and breast cancer risk: A UK nested case–control study ...

Kako svemir utječe na lijek za anafilaktički šok? Nimalo dobro.

Slika
Učenici osnovnih škola u Kanadi otkrili su nešto vrlo važno - da spasonosne EpiPen olovke mogu postati otrovne kada se lansiraju u svemir. EpiPen je brand name za lijek kod anafilaktičkog šoka, izuzetno potreban osobama s alergijama, koje mogu imati anailaktičke šokove. U suštini, olovka sarži adrenalin (epinefrin, otuda i naziv) koji može dati i osoba koja nije zdravstveni radnik, jer je dozirano, u obliku autoinjektora. Ali, ako je neko alergičar i nalazi se u svemiru, ovaj lijek u sadašnjem obliku neće biti dobar. Učenici iz programa St. Brother André School's School for Gifted Learners (PGL) u Ottawi proučavali su učinke kozmičkog zračenja na epinefrin. NASA je odabrala ovaj eksperiment da bude dio Cubes in Space, NASA-inog globalnog STEM programa koji je posebno namijenjen djeci školske dobi. Za program su učenici od 9 do 12 godina dizajnirali eksperiment u kojem su uzorci epinefrina stavljeni u sićušne kockice i poslani na rub svemira pomoću balona za velike visine il...

Pacifičko ostrvo koje je nestalo onako kako se i pojavilo - iznenada - sa sobom povuklo i sav neobični živi svijet

Slika
Ostrvo u blizini Tonge koje je 2015. godine izronilo iz oceana vrvilo je jedinstvenim oblicima života, ali ga je najveća vulkanska erupcija u 21. vijeku potpuno izbrisala, otkrila je nova studija. Ostrvo Hunga Tonga-Hunga Ha'apai (HTHH) izronilo je iz Pacifika usljed vulkanske aktivnosti 2014. godine i sa sobom na površinu donijelo živi svijet s kojim su see naučnici prvi put sreli. Međutim, isto tako, sve je vrlo iznenada nestalo prilikom uništenja ostrva u erupciji 2022. Njegovo kratko, sedmogodišnje postojanje dalo je naučnicima rijetku priliku da prouče kako se život razvija na novim kopnenim masama. Naučnici obično očekuju da će nova ostrva postati naseljene bakterijama koje se nalaze u oceanu ili u ptičjem izmetu. Ali najraširenije bakterije na ovom ostrvu bile su one koje su se hranile sumporom i sumporovodikom, dakle radi se o hemolitotrofima To je naučnike uputilo na to da su ove bakterije vjerovatno izronile iz dubina sa samim ostrvom. Od 100 bakterija koje su sekvenciran...

DNK dokazi da su očevi kroz istoriju uglavnom bili stariji od majki

Slika
Kombinacija stariji otac-mlađa majka je dominantna kombinacija stotinama hiljada godina. Muškarci su u prosjeku postajali roditelji  7 godina kasnije nego žene u posljednjih 250 000 godina. Istraživači su koristili mutacije DNK koje roditelji prenose na svoju djecu kako bi otkrili da je prosječna dob začeća za žene bila 23,2 godine i 30,7 godina za muškarce. Razlozi mogu biti biološki - muškarci mogu imati djecu kasnije u životu nego žene - ili mogu uključivati društvene faktore, poput činjenice da neka društva vrše pritisak na muškarce da izgrade svoj status prije nego što postanu očevi. Nije neobično ni da se njeguje izgled tako da muškarci izgledaju starije i zrelije, a žene mlađe - recimo salt&pepper look kod muškaraca.  Rad je izašao u januaru 2023. u Science Advances pod naslovom " Human generation times across the past 250,000 years ". Neobičnost ovog novog nalaza, koji doduše, i nije neočekivan, ogleda se u tome što su naučnici mogli ići dalje u prošlost - pretho...

Zašto je jesti čokoladu tako dobar osjećaj

Slika
Naučnici su bolje shvatili fizički proces koji se odvija u ustima kada se pojede komad čokolade, dok se ona mijenja iz čvrste u glatku emulziju. Shvatili su zašto je tako dobar osjećaj pojesti čokoladu- I - nije sve do hemije, ima nešto i u fizici. Analizirajući ovo, interdisciplinarni istraživački tim s Univerziteta u Leedsu nada se da će to dovesti do razvoja nove generacije luksuznih čokolada koje će imati isti osjećaj i teksturu, ali će biti zdravije za konzumaciju. U trenucima dok je u ustima, osjećaj čokolade proizlazi iz načina na koji je čokolada podmazana, bilo od sastojaka u samoj čokoladi, pretežno masti ili od sline ili kombinacije to dvoje. Da bi čokolada bila svilenkastija (a to je osjećaj koji većina ljudi voli), mora imati u sebi dosta masti. Ali, to povećava njenu kalorijsku vrijednost. Zato naučnici proučavaju kako doći do svilenkaste čokolade s manje masti. Masnoća igra ključnu ulogu gotovo odmah kada komadić čokolade dođe u dodir s jezikom. Nakon toga se otpuštaju k...