Postovi

Istaknuti post

Nove naznake da se SARS-CoV-2 prelio iz prirode na ljude

Slika
SARS-CoV-2 mogao se više puta preliti sa životinja na ljude, prema preliminarnoj analizi virusnih genoma uzorkovanih od ljudi zaraženih u Kini i drugdje na početku pandemije, a koja još nije publikovana nego je dostupna u formi preprinta .  Ako se potvrde, nalazi bi dodali težinu hipotezi da je pandemija nastala na više tržnica u Wuhanu, pored nedavo objavljenog rada u Scientific Reports koji je dokaz da su se na ovim tržnicama prodavale i žive životinje . Također bi hipoteza da je SARS-CoV-2 pobjegao iz laboratorije učinila manje vjerovatnom. Podatke je potrebno provjeriti, a analiza još nije stručno recenzirana. Prema članku u Nature , čitava stvar se vrti oko toga kako su povezane linije A i B virusa SARS-CoV-2. Najraniji virusne sekv ence, uzete od ljudi zaraženih krajem 2019. i početkom 2020. godine, podijeljeni su u dvije široke loze, poznate kao A i B, koje imaju ključne genetičke razlike. Linija B postala je dominantna loza na globalnoj razini i uključuje uzorke uzete od ljudi
Objavi komentar
Pročitajte više

Živimo u plastičnom dobu - vrijeme je za (re)akciju

Slika
Da bismo živjeli moramo trošiti. Trošimo hranu, kisik, različite prirodne resurse. I u trošenju nema ništa problematično – dok god ne trošimo previše, izvan svojih mogućnosti i dok ipak vraćamo bar dio onoga što potrošimo. Međutim, problem naše civilizacije leži u tome što trošimo previše, a prirodni resursi nisu neograničeni i ne obnavljaju se tako brzo. Zašto onda ne praviti vještački ciklus kruženja materije, nešto to nalikuje kruženju materije u prirodi? Da, govorimo o recikliranju! Pogledajmo šta sve to trošimo da bismo živjeli onako kako živimo – za različite stvari nam je potreban papir, koji primarno dobijamo od drveća, koje, jelda, moramo posjeći. Za različite svrhe – od ambalaže do građevine koristimo aluminijum, metal koji ne dobija jednostavno i da bi se dobio, potrebno je uložiti mnogo energije. Da li ste znali da sektor aluminija proizvodi oko 2% globalnih emisija ugljičnog dioksida uzrokovanih čovjekovom aktivnošću? To znači da proizvodnja aluminijuma dovodi do poras
Objavi komentar
Pročitajte više

Ljubav je boljela čak i T-rexove

Slika
  Svako malo naučimo nešto o gigantima koji su nekad naseljavali zemlju, daleko prije nego smo mi postojali. Da, govorimo o dinosaurima. I sudeći po onome što nalazimo - ljubav je boljela čak i njih. Znamo za mnogo životinje danas da se bore za ženke ili teritoriju - jeleni, bizoni, gnui... no izgleda da su se i dinosauri ovako borili.  Naučnici su analizirali 528 fosiliziranih kostiju lobanje teropoda, od kojih je 122 imalo duboke tragove ugriza i izliječene lezije - ožiljke. Lezije su pronašli kod oko 60% životinja veličine odraslih, ali ne i na nekim od mlađih, izvještavaju naučnici u radu objavljenom u Paleobiology pod naslovom " Intraspecific facial bite marks in tyrannosaurids provide insight into sexual maturity and evolution of bird-like intersexual display ". To sugeriše da su se dinosauri međusobno grizli i tukli tek kad su dosegli spolnu zrelost - dakle u doba kada su uspostavljali teritorijalnu dominaciju i "ganjali ženske". No ptice - ti potomci dinosau
Objavi komentar
Pročitajte više

Naučnici i dalje pokušavaju „vratiti" mamute

Slika
Naučnici su na putu da ponovo stvore jednu davno izumrlu vrstu – mamuta ( Mammuthus sp .). Preciznije, na putu da stvore hibrida mamuta i slona, biće koje ima velik broj gena mamuta, ali je u biti slon. Ovim „mamofanti“ ili „mamutofanti“, kako su već nazvani u medijima bi bili slonovi sa dugom, vunastom dlakom, manjim ušima i prilagođeni životu u hladnim uslovima. Mamuti su nam uglavnom dragi divovi, a vezani smo za njih i zbog junaku crtanih filmova "Ledeno doba" - Manfreda, Ellie i kasnije Breskvice. Pa zar ne bi bilo slatko da ove životinje gledamo uživo? Neki naučnici su za i rade na tome, dok su drugi duboko skeptični. Cilj nije kloniranje mamuta - DNK koji su naučnici uspjeli izdvojiti iz ostataka mamuta smrznutih u permafrostu previše je fragmentirana i degradirana i to nije moguće. Naučnici su došli na ideju da pomoću genetičkog inženjeringa stvore živi hibrid slona i mamuta koji bi bio vizuelno nerazlučiv od svog izumrlog prethodnika. QoS je još 2017. izvještavao o t
Objavi komentar
Pročitajte više

Da li je nauka demokratična?

Slika
  Ako smo već došli do zaključka da nauka nije apolitična , treba razmotriti još jednu stvar: da li je nauka demokratična? Odgovor je, kao i u mnogo slučajeva, dvojak. Naime, nauka je demokratska u smislu da je otvorena za sve, ali na način da svako ima mogućnost da odabere studij neke bazične ili primijenjene nauke, obrazuje se u toj oblasti i nastavi karijeru u njoj. Tehnički, nauka je otvorena, ali poslije dolazi do problema – pojedine grupacije imaju manji pristup ili manju vidljivost u naučnoj zajednici. Naučnici iz siromašnih zemalja, zbog ograničenih sredstava, teže mogu dati rezulate na svjetskoj sceni, ali projekti kolaboracija su tu da bar djelomice amortiziraju ovaj nesretni ekonomski efekat. Međutim, i u bogatim zemljama duge naučne tradicije određene grupe imaju smanjenu vidljivost – čak i kada im je pristup akademskoj zajednici slobodan. Osobe iz manjinskih, ekonomski slabijih grupa ili teže ulaze u naučnu zajednicu ili, često zbog nedostatka sredstava za školovanje,
Objavi komentar
Pročitajte više

Maske predstavljaju opasnost po živi svijet oko nas. Evo kako ćete umanjiti tu opasnost

Slika
Maske su postale veliko opterećenje za prirodu - stvaramo ogromnu količinu smeća koje bar u našem regionu ne možemo reciklirati ili od njega spaljivanjem proizvoditi energiju i sem toga, maske predstavljaju opasnost za životinje. No ovo nikako ne znači da trebamo prestati nositi maske kao dio mjera u kontroli pandemije - upravo suprotno, samo trebamo znati kako s maskama. Platnene maske su biorazgradive, ako su od pamuka, a ne od sintetike. Međutim, pamučne maske slabije štite od FFP2, FFP3 i hirurških maski, a svi ovi tipovi maski nisu reusable , tj ne mogu se oprati i ispeglati. Hirurške maske su jednokratne (mada često vidimo da ih ljudi koriste nekoliko puta). Da postoji reciklaža ili kontrolisano spaljivanje ovakvog otpada, utjecaj ovih proizvoda na okolinu bi bio nešto manji. Ali postoji nešto o čemu ne razmišljamo. Ove maske, ako dospiju na ulicu, ili u prirodu mogu ubiti životinje, posebno ptice i male sisare. O d početka pandemije COVID-19 do danas, zabilježeni su brojni sluča
Objavi komentar
Pročitajte više

Neki čudan grip

Slika
Njemačka mapa koja prikazuje širenje pandemije influence 1889/90. Autor: specijalista pedijatrije Jovan Raičević Prvi slučajevi bolesti zabilježeni su u maju u gradu Buhari, u Centralnoj Aziji. Odatle se talas epidemije polako širio i na istok i na zapad. Početkom novembra, bolest je stigla u Sankt Petersburg. Od tog trenutka širenje epidemije je bilo munjevito, za manje od četiri mjeseca, bolest se proširila na cijelu Sjevernu hemisferu, a zatim i na Južnu. Bila je godina 1889. a epidemija je ostala poznata kao Ruski ili Azijski grip. Bila je to prva pandemija koja je iskoristila moderna saobraćajna sredstva da bi se brzo proširila na sve kontinente. Evropske države, uključujući Rusko Carstvo, imale su u tom trenutku preko 200 000 kilometara željezničkih pruga, a put parobrodom od Evrope do Sjeverne Amerike trajao je oko nedjelju dana (1). Broj oboljelih u zahvaćenim gradovima brzo se povećavao i vrhunac smrtnih ishoda je u prosjeku bilježen pet sedmica nakon prvog registrovanog sluča
Objavi komentar
Pročitajte više