Quantum of Science

Kako se postaje lider? Prema nekim nalazima - tako što niste normalni i što imate parazita.  Prema analizi više od 200 sjevernoameričkih vukova, veća je vjerovatnost da će vukovi zaraženi uobičajenim mačijim parazitom parazitom Toxoplasma gondii , predvoditi čopor nego nezaražene životinje. Također postoji veća vjerovatnost da će zaražene životinje napustiti svoje matične čopore i osamostaliti se,  na kraju formirajući svoj čopor. Rezultati rada objavljeni u Nature Communications iz novembra 2022, pod naslovom " Parasitic infection increases risk-taking in a social, intermediate host carnivore "  bili su prilično značajni jer je infekcija Toxoplasma gondii imala: 46 puta veću vjerovatnost da predvidi da će vuk postati vođa čopora  11 puta veću vjerovatnost da će predvidjeti da će se vuk razići iz njihovog natalnog čopora. Tim naučnika iz Yellowstona je pregledao 256 uzoraka krvi od 229 vukova, koji su pažljivo posmatrani tokom života, te im je zabilježena životna istorija i

Slike: Univerzitet Alberta Istraživači su identificirali dva, moguće čak tri nova minerala u sačuvanim uzorcima ogromnog meteorita na bazi željeza koji je pao u Somaliju.  Minerali su nazvani elaliit, po lokaciji meteorita u blizini grada El Alija, a elkinstantonit po Lindy Elkins-Tanton, glavnoj istraživačici NASA-ine misije na asteroid bogat metalima. Meteorit širok 2 metra, mase 15 tona, dobro je poznat generacijama ljudi koji žive na tom području, gdje je nazvan Nightfall, izvještava Guardian . Nejasno je kada je pao s neba, ali mještani su stijenu nazvali "Nightfall", i čuvaju uspomenu na nju u folkloru, pjesmama i plesovima najmanje 5 do 7 generacija i koristeći je kao nakovanj za brušenje noževa. Minerali poput ovih su sintetički kreirani u laboratoriji osamdesetih, ali prije nisu pronađeni u prirodi.  Naučnici predvođeni Chrisom Herdom s Univerziteta Alberta u Kanadi, zaključili su da ovaj meteorit pripada IAB grupi meteorita karakteriziranih bogatstvom željeza i nikl

Jedna od stvari na koje se naročito naježim kada uđem u prodavnice jeste - alkalna voda. Dakle, osim što je flaširana, a pri tome mi nemamo neke zgodne opcije za reciklažu i skupljanje flaša u Bosni, trošenje novca na nešto što se zove "alkalna voda", meni je nepojmljivo. Naš organizam ima vlastite pufere - hemijske sisteme koji prilagođavaju pH vrijednost (kiselost ili baznost, najprostoje rečeno, mada je definicija znatno duža i kompleksnija). Ovo znači da šta god mi pojeli ili popili ne može promijeniti našu unutrašnju pH vrijednost. I da se razumijemo, kao što sam već naglašavala - nije svaki dio našeg tijela ite pH vrijednost. Koža je blago kisela (5.5 pH), krv je mrvicu bazna (7.35-7.45), a u želucu je pH jako kisela. I sve to ima svoje razloga zašto i te uslove naš organizam mora održavati takvim kakvi su optimalni. Recimo, prekomjerna alkalizacija želuca je štetna. Jer onda želudac ne radi svoj posao. Zašto tijelo održava stabilne i optimalne pH vrijednosti? Razlog za

Antimikrobna rezistencija, odnosno, antimikrobna otpornost je pojava kada se bakterije s vremenom evoluiraju,  mijenjaju se i više ne reaguju na lijekove koji ih obično uništavaju. To u konačnici otežava liječenje infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, bolesti i smrti među stanovništvom. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je antimikrobnu rezistenciju jednom od deset najvećih globalnih prijetnji zdravlju. Naučnici pokušavaju na različite načine i iz različitih uzoraka razviti nove antibiotike, pa i potpuno nove terapije bakterijskih infekcija (poput terapija bakterijskih infekcija pomoću virusa koji uništavaju bakterije - bakteriofazi) koji bi mogli spasiti situaciju. Ako ne ne pronađu nove terapije ovih infekcija, čovječanstvo ulazi u postantibiotsku eru kada se zapravo vraćamo u 19. vijek i prije - u vrijeme kada nije bilo antibiotika.  Antibiotici djeluju tako da inhibiraju rast ili uništavaju bakterije. To č ine to na različite načine, poput uništavanja ćelijskog

Potrošači u SAD-u mogli bi proizvesti više od jedne milijarde komada elektronskog otpada godišnje do 2033. A šta to znači? Kako potražnja za novom tehnologijom raste, tako raste i količina odbačenih elektroničkih naprava. U roku od deset godina, količina zlata koja bi se godišnje mogla proizvesti iz e-otpada u Sjedinjenim Državama mogla bi se usporediti s onom koja se svake godine iskopa u zemlji, pokazuje jedna analiza. Analiza, objavljena u Nature sustainability u novembru 2022 pod naslovom " Regional economic potential for recycling consumer waste electronics in the United States ".  Otpadna elektronika sve je veći problem za okoliš, ali pri tome sadrži i materijale velike ekonomske vrijednosti, poput nekih tehnološki važnih metala, pa čak i plemenitih metala. U uređajima se nalaze i male količne zlata, paladijuma, srebra i naravno bakra. Ako se pravilno reciklira, otpadna elektronika mogla bi poboljšati održivost vitalnih lanaca opskrbe metalima nadoknađujući sve veću po

Izgleda da i hobotnice mogu biti nervozne, ako je gust saobraćaj. I šta onda rade? Bacaju stvari jedna na drugu.  Hobotnice su poznate po svojoj samotnjačkoj prirodi, ali u zaljevu Jervis u Australiji, hobotnica vrste Octopus tetricus živi u vrlo  gustim populacijama - i čini se da to izaziva neobično ponašanje.  Naučnici su pogledali više od 20 sati podvodnih snimaka i uhvatili stvorenja kako bacaju stvari poput ljuštura školjki ili algi  jedno na drugo, nešto što nikada prije nije viđeno. " "Nismo bili u mogućnosti procijeniti koji bi mogli biti razlozi", upozorava ekolog i koautor studije David Scheel. Ali bacanje bi, kaže on, “moglo pomoći ovim životinjama da se nose s činjenicom da ima toliko hobotnica okolo”. Stvar je toliko ozbiljna da su naučnici imali potrebu da ovo poašanje opišu u naučnom radu, koji je objavljen u novembru 2022. u Plos One . Credit: Plos One /Peter Godfrey-Smith); Ako ste mislili da hobitnice za ov o gađanje koriste krake - prevarili ste se.

Za Svjetski dan muškarca,19. novembar. Frajeri - brinite o svom zdravlju, idite na redovne sistematske preglede.  1. Muškarci obično imaju tamniju kosu od žena. Ovaj fenomen je zbog više razine melanina kod muškaraca, što utječe na ton kože, boju kose i očiju. 2. Muški zubi su veći od ženskih. 3. Muškarci imaju veće čeljusne kosti, obraze i obrve. Sve ovo je usljed utjecaja testosterona i drugih spolnih hormona. Muškarci imaju veće čeljusne kosti, obraze i obrve dok žene imaju šira lica, veće usne i više obrve." Studija koju je objavio Frontiers of Psychology otkrila je da su debljina obrva, istaknutost čeljusne kosti i visina lica istaknuti dio muškosti i percipirane privlačnosti . 4. Muškarci hrču više od žena. 5. Muškarci bolje obrađuju prijetnje. Muškarci imaju veću amigdalu. Velika amigdala muškaraca mogla bi biti odgovorna za njihovu jaču sposobnost obrade prijetnji 6. Muške bebe mogu dobiti erekciju u materici. Već u dobi od 16 sedmica, obaženu su male "izbočine"

Naučnici sa australijskog Univerziteta u Queenslandu (UQ) otkrili su vezu između opstruktivne apneje za vrijeme spavanja i povećanog rizika od razvoja demencije. Pokazali su da hipoksija - kada je mozak lišen kisika - uzrokuje istu selektivnu degeneraciju neurona koji stradaju u demenciji. Apneja za vrijeme spavanja je ozbiljan poremećaj kod kojeg disanje stalno počinje i prestaje tokom spavanja. Prekidi u disanju mogu smanjiti razinu kisika u krvi što može oštetiti moždane stanice. Osim toga, opstruktivna apneja za vrijeme spavanja povezana je s nekoliko drugih bolesti, poput hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti i depresije, koje mogu povećati rizik od Alzheimerove bolesti. Što se tiče Alzheimerove bolesti, jedna meta-analiza devet opservacijskih studija (1) sugeriše da opstruktivna apneja u toku sna može povećati rizik od kognitivnog pada ili Alzheimerove bolesti za 1.68 puta, a druga meta-analiza pet studija sugeriše (2) da je apneja češća kod oboljelih od  Alzheimerove bolesti.

Imunološki ćelije koje zovemo B limfociti djelomično su krive za pad efikasnosti vakcina protiv gripe za osobe starije od 65 godina. Kako ljudi stare, njihov imunološki odgovor na vakcinaciju protiv gripe slabi, povećavajući rizik od teških oblika ove bolesti. Ovaj pad zaštite djelomično proizlazi iz neispravnog odgovora na immunizaciju od B stanica, pokazuje nova studija, objavljena u Cell Reports pod naslovom " The memory B cell response to influenza vaccination is impaired in older persons " u novembru 2022. Kako bi se istražile promjene humoralnog imunološkog odgovora ovisne o dobi - to je onaj dio imunološkog odgovora koji ovisi o antitijelima - naučnici su poredili grupe zdravih dobrovoljaca koji su primili trovalentnu sezonsku vakcinu protiv gripe u sezoni 2016.-2017. Odabrane su dvije dobne skupine volontera: 22-36 godina (njih 10) ili 67-86 godina (također 10). Autori izvještavaju o nedostatku u diferencijaciji i širenju B memory limfocita specifičnih kao odgovor na

Piše: Stribor Marković Preuzeto uz dozvolu autora . Sedam gladnih godina, 1845.-1852., milijun mrtvih, dva milijuna raseljenih tijekom „krumpirove gladi“ u Irskoj. Bolest krumpira i njegova nestašica ostavit će trajne posljedice po irsku naciju. Devedeset godina kasnije svijet će čuti za ukrajinski Holodomor, ali moja generacija to nije učila u školi. Na pariškoj djeci slijepoj od gladi upoznali smo manjak vitamina A. Krumpirova glad u Irskoj pomogla je u otkrivanju jednog od najpopularnijih nutrijenata kojeg možda ne bismo očekivali od banalnog krumpira, nutrijenta koji je omogućio pobjedu Engleza nad Francuzima u morskim bitkama za vrijeme Napoleona. Jedini smisao patnje, ako uopće i ima smisla, je znanje i mudrost koje steknemo. William Stark rođen je 1741. godine u Birminghamu u škotskoj obitelji. Odlučio je studirati medicinu u Leidenu u Nizozemskoj. Diplomirao je 1769. godine i preselio u London. Odlučio je započeti eksperimentirati na sebi samom i kroz trideset i jedan dan jeo s

Konačno, 16. novembra 2022. lansirana je raketa Artemis 1. Dva uragana i brojni tehnički popravci  su osujetili prva dva pokušaja lansiranja, u kojima se odustalo, pa je lansiranje kasnilo 2 mjeseca. Prvi put je trebala biti lansirana 29. avgusta, ali ovaj (preskupi) projekat je isuviše vrijedan da bi se novac bacio niz vjetar ako okolnosti nisu dobre za lansiranje. Sada NASA-ina Artemis 1, najjača svemirska raketa u istoriji, konačno je na putu prema Mjesecu. NASA je najavila program Artemis kao „prvi korak u sljedećoj eri ljudskog istraživanja“. Ovo je zapravo povratak SAD i NASA na mjesec nakon dekada odsustva.  Nasa želi uspostaviti dugoročnu ljudsku prisutnost, uključujući izgradnju lunarnog baznog kampa, kao temelja za misije s posadom na Mars do sredine 2030-ih. Šira vizija programa obuhvata i Mjesec i Mars, a uključuje komercijalne partnere kao što je SpaceX Elona Muska i raketu Starship koja bi mogla biti spremna za svoj prvi orbitalni probni let. Artemis 1 nema posadu i to je

Naučnici s Instituta Max Planck za biologiju starenja u Kelnu, otkrili su jednu mutaciju koja ima veze s dužinom životnog vijeka.  "Pronašli smo gen kod crvima, nazvan PUF60, koji je uključen u splajsing RNK i reguliše životni vijek", kaže naučnik s Max Plancka dr. Wenming Huang koji je došao do otkrića. Inače crve na kojem je ovo otkriveno je jedan od omiljenih model-organizama u laboratorijama, Caenorhabditis elegans.  RNK je važan prenosnik informacija u našim ćelijama i djeluje kao nacrt za proizvodnju proteina.  Inače, RNK nije jedna molekula nego ovim nazivom označavamo različite molekule koje pripadaju jednoj grupi i imaju neke zajedničke osobine. Međutim, različite RNK imaju različite uloge u našem i organizmima drugih živih bića.  Također, treba napomenuti da onaj prepis RNK s DNK nije baš potpuno isti - RNK prolazi jednu vrstu "tehničke obrade" kada se isijecaju neki dijelovi "originalne poruke", introni (nekodirajući dijelovi) i to u procesu zva