Quantum of Science

Klasični naučno-fantastični horor film "Alien" iz 1979. godine reklamiran je sa sloganom "U svemiru vas nitko ne može čuti kako vrištite". Ništa nije govorilo o mrmorenju. NASA-ina svemirska letjelica Voyager 1 otkrila je trajne valove u međuzvjezdanoj plazmi kroz koju je putovala otkako je napustila Sunčev sistem 2012. godine, pokazano je u radu objavljenom u Nature Astronomy 10 maja 2021. pod naslovom " Persistent plasma waves in interstellar space detected by Voyager 1 ".  NASA je lansirala ovu sondu prije 44 godine i  Voyager 1 postao je prvi objekt koji je napravio čovjek a koji je ušao u međuzvjezdani prostor Stella Ocker sa Sveučilišta Cornell u Ithaci u New Yorku i njeni saradnici otkrili su međuzvjezdane plazmatske valove istražujući redovite varijacije koje je Voyager zabilježio u električnom polju s kojim se susreće dok leti od Sunčevog sistema.  Mjereći ove valove, astrofizičari su izvršili prva kontinuirana mjerenja gustoće međuzvjezdane plaz

Ovdje prenosim jedan jako zanimljiv tekst o tome da li vakcine mogu uzrokovati pogoršanje bolesti od koje bi trebalo da štite ukoliko vakcinisana osoba oboli. Ovakve teze se šire internetom kako bi se ulio strah od vakcinai ubijedili ljudi kako im je gore ako se vakcinišu, što nije tačno. Tekst je uz odobrenje preuzet sa stranice Cijepljenje/vakcinacija , a napisao ga je i  p ripremio: Antonio Periš, mag. MLD Glavni cilj antitijela je vezati se na patogen i spriječiti ga da zarazi, ili uđe, u stanicu. Protutijela koja sprečavaju ulazak u stanice nazivaju se neutralizirajućim protutijelima. Mnoga cjepiva djeluju inducirajući neutralizirajuća antitijela. Međutim, nisu svi odgovori antitijela jednaki. Ponekad antitijela ne sprečavaju ulazak u stanice i, u rijetkim prilikama, zapravo mogu povećati sposobnost virusa da uđe u stanice i izazvati pogoršanje bolesti kroz nešto što se naziva pojačanje ovisno o antitijelima (ADE – antibody dependent enhancement). Denga infekcija je i dalje najbol

Laboratorijske studije na genetički izmijenjenim ljudskim stanicama u kulturi pokazuju da bi se, pod izvjesnim uslovima, genetičke sekvence virusa SARS-CoV-2 mogle ugraditi u ljudski genom.  Ovo je izazvalo veliku pažnju i kontroverze, s obzirom da je prije nekoliko mjeseci bio aktuelan jedan kontroverzni preprint koji je tvrdio isto to. Rad koji    pokazao rezultate kao prethoni objavljen je u PNAS u maju 2021. pod naslovom " Reverse-transcribed SARS-CoV-2 RNA can integrate into the genome of cultured human cells and can be expressed in patient-derived tissues ". Ovaj rad je naravno dao vjetar u leđa teorijama da se, ako se virus SARS-CoV-2 može ugraditi u ljudski genom, onda i mRNA (iRNK) vakcine kakve su Pfizer/BioNTech i Moderna, a i adenovirusne mogu da mijenjaju ljudsku DNK. Osim što ne mogu.   Dakle, o čemu se radi? Kako sam već objašnjavala , ove vakcine ne mogu da mijenjaju genom vakcinisane osobe jer niti je SARS-CoV-2 retrovirus (retrovirusi su oni koji pomoću pose

Udaljena staništa šuma tropskog pojasa, specifična po postojanju maglice tj. oblaka u visini krošnje, "oblačne" tropske kišne šume, ekosistemi su vrlo bogatog biodiverziteta.  Međutim, one nestaju, a sa njima i karakteristične vrste biljaka, životinja, gljivica i mikroorganizama. Ovaj tip tropskih šuma zauzimaju samo 0.4% kopna Zemlje, a sadrže oko 15% globalne biološke raznolikosti ptica, sisavaca, vodozemaca i biljaka.  Ne treba zaboraviti i da su ove šume, zbog velike biomase, zapravo i veliki sifoni, akumulatori ugljičnog dioksida tj. ugljika, te tako drže sav taj ugljik podalje od atmosfere neko vrijeme.  Naučnici iz švicarskog Federalnog instituta za istraživanje šuma, snijega i krajolika u Birmensdorfu, te sa Yale Univerziteta stvorili su modele predviđanja staništa koji uključuju podatke daljinskog očitavanja  parametara važnih za predviđanje pokrivenosti tropskih kišnih šuma širom svijeta. Zatim su proučavali satelitske snimke  od 2001. do 2018. kako bi utvrdili stop

Naučnici s Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Univerziteta Kalifornija u San Francisku (UCSF) smislili su alternativnu tehnologiju tehnologiji CRISPR koja mijenja ekspresiju gena bez oštećenja DNK, a vjeruju da bi mogla biti korisna i za istraživanje i za razvoj lijekova. Naime, standardni CRISPR - Nobelovom nagradom ovjenčana tehnologija koja koristi bakterijske sisteme borbe s virusima, da bakterije izrežu virusne sekvence, iako se pokazala efikasnom i na eukariotskim stanicama, poput ljudskih, još uvijek sa sobom nosi jednu manu, a to su tzv. "off-target" isijecanja kada enzim u sistemu CRISPR-Cas djeluje neselektivno i na neke druge dijelove genoma, osim onih na kojima bismo mi željeli da načini isijecanje.  Naučnici su koristili novi sistem, nazvan CRISPRoff tj. CRISPRon, kako bi potaknuli pluripotentne matične stanice da se transformiraju u neurone. Također su ga koristili za utišavanje gena koji stvara protein Tau, koji je povezan s nastankom Alzheimerove bo

  Jedna od izreka modernog čovjeka i civilizacije u kojoj živimo jeste da je informacija ključ opstanka – mi smo istrenirani da moramo saznati što više o nekoj situaciji, naročito ako je to vanredna situacija, poput pandemije. Međutim, u eri demokratkog dosega informacija, pristupa informacijama i odašiljanja i širenja informacija dešava se buka podataka iz koje većina ljudi izlazi zbunjena. Upravo to je infodemija – preplavljenost informacijama vrlo često suprotnih poruka u ovoj buci većina građana se ne snalizi dovoljno dobro i ne mogu odlučiti kako djelovati i koga slušati.   Strah kao pokretačka snaga dezinformacije U želji da postanu informisani, ljudi postaju zbunjeni, ustrašeni   i gube kontakt s realnošću. U želji da druge upozore na opasnost, dijele netačne sadržaje koji doprinose stanju opšte konfuzije i stvaraju paniku. Krizne situacije jačaju našu sklonost da reagujemo „na prvu“, one u nama bude strah, a stra je moćna valuta manipulacije. Sjećate se kako merkati u afr