Postovi

Istaknuti post

Ksenotransplantacije: bubreg i srce svinje transplantirani ljudima

Slika
(Ilustration MATT CHINWORTH FOR KAISER HEALTH NEWS ) Već neko vrijeme dobijamo vijesti kako su ljudima transplantirani organi genetički modificiranih svinja. Potražnja za organima je velika, organa nema dovoljno, i sve to pogoduje cvjetanju ilegalnog tržišta. Mreže donora ne uspijevaju pomoći svima kojima je potrebno. U svijetu je samo 2019. urađeno preko 153.000  transplantacija, a organ koji se najviše transplantira su bubrezi, a zemlja s najvećom stopom transplantacija organa od preminulih osoba je Španija, kažu podaci sa Statista. Vrlo traženi organi su i srce, jetra i pluća.  Početkom godine, saznali smo da su u novogodišnjoj noći hirurzi uspješno transplantirali srce genetički modificirane svinje ljudskom pacijentu, spasivši mu život nakon što se prethodno smatralo da ne ispunjava uslove za tradicionalnu transplantaciju srca. David Bennett Sr, kako se zove pacijent se oporavlja od zahvata koji su obavili ljekari s medicinskog centra Univerziteta u Marylandu. Za njega je opcija

Slučaj Martin Shkreli ili kako se reguliše farmakomafija i neetično dizanje cijena lijekova

Slika
  Martin Shkreli mora vratiti 64,6 miliona dolara dobiti koju su on i njegova bivša kompanija požnjeli dizanjem cijene i monopoliziranjem tržišta lijeka koji spašava živote, presudio je savezni sudac prošle sedmice. Ovaj novac će biti dodijeljen žrtvama njegove prevare, kao vid odštete. Shkreliju je također zabranjen pristup farmaceutskoj industriji za ostatak života. Ovo nije sve – moraće platiti i 7.5 miliona kazne. Slučaj Martin Shkreli je veoma bitna za pravosuđe i regulaciju farmaceutske industrije. Shkreli, rođen 1983. godine, a inače albansko-hrvatskog porijekla, suosnivač je nekoliko farmaceutskih kompanija – Retrophin i Vyera Pharmaceuticals (prije Turing Pharmaceuticals).   Skandalozno povećanje cijena lijeka Bio je široko kritikovan 2015. kada je je dobio licencu za lijek Daraprim koji se koristi u terapiji osoba oboljelih od AIDS/SIDA. On je za 56 puta povećao cijenu lijeka, te je cijena jedne pilule skočila s 13,5$ na 750$. Cijena terapije ovim lijekom je usljed ov

Etika, zakoni i istraživanje embrija: pravilo 14 dana

Slika
danas, kada se rade istraživanja humanih embrija, oni se mogu držati maksimalno 14 dana, a onda se uništavaju naučnici žele da mogu proučavati embrije i duže kako bi bolje shvatili šta se dešava u tim ranim fazama razvića zemlje u kojima su dozvoljena istraživanja ljudskih embrija, imaju vrlo strogu zakonsku regulativu kako se to smije raditi Piše: Jelena Kalinić Me đunarodno društvo za istraživanje matičnih stanica (International Society for Stem Cell Research- ISSCR), objavilo je u maju 2021. da više ne podržava međunarodni standard koji ograničava istraživanje ljudskih embrija na isključivo 14 dana nakon oplodnje. Smjernice, koje su posljednji put ažurirane 2016. godine, široko su prihvaćene u brojnim zemljama, medicinskim časopisima i istraživačkoj zajednici. Nije precizirano koliko bi se   embriji mogli duže istraživati. Ovdje je bitno napomenuti da se radi o preporuci,   a ne obavezujućem zakonu. „ Umjesto da zamijeni ili produži ograničenje, ISSCR sada sugeriše da se studije

Naučnici s Harvarda: Epstein-Barrov virus povezan s multiplom sklerozom

Slika
  Multipla skleroza (MS) može biti uzrokovana infekcijom Epstein-Barrovim virusom (EBV), zaključak je studije koja dolazi od naučnog tima s Harvarda. Multipla skleroza je tip autoimune bolesti kada imunološki sistem organizma napada supstancu zvanu mijelin, koja oblaže duga nervna vlakna, iz nekog nepoznatog razloga. Oštećenja mijelina uzrokuju neurološke probleme karakteristične za ovu bolest. Inače, mijelin se ne nalazi na svim dugim nervnim nastavcima, a funkcija mu je povećanje brzine kojom se električni potencijali kreću nervnim vlaknom i tako prenose impuls. Procjenjuje se da oko 2.8 miliona ljudi širom svijeta pati od multiple skleroze. Bolest može dovesti do toga da se osoba više ne može kretati samostalno. Konačnog lijeka za ovu bolest nema, postoje samo terapije koje ublažavaju simptome. Epstein-Barrov virus, ili, kako ga se još označava, humani herpesvirus 4, veoma je čest virus ljudi, a uzrokuje mononukleouzu, koja se još zove i  „ bolest poljupca". Infekcije ovi

Zašto zaboravljamo? Nova hipoteza je da nam to pomaže u učenju

Slika
Zašto zaboravljamo? I nije u pitanju ono staračko zaboravljanje, niti Alzheimerova bolest - nego zašto ste ne možemo često sjetiti nekih detalja neke situacije, knjige, filma - kao da je sve to magično isparilo iz nas.  Zaboravljanje je neugodna pojava, a ponekada se i stidimo jer smo nešto zaboravili. Često se to dešava jer na nešto ne obratimo pažnju, nego opažamo perierno, ne fokusiramo se na situaciju. I nije nas kriviti: svijet u kojem živomo jednostavno se prebrzo dešava i nemamo vremena da na sve trošimo energiju. No naučnici sada kažu da je zaboravljanje zapravo - zdravo i da je to način na koji učimo. Naučnici koji stoje iza nove teorije,  Tomás J. Ryan s Trinity College u Dublinu i Paul W. Frankland s CIAR u Torontu,  predstavili su u časopisu Nature Reviews Neuroscience pod naslovom , , Forgetting as a form of adaptive engram cell plasticity " hipotezu da zaboravljanje i nije tako loša stvar.  Oni sugerišu da se promjene u našoj sposobnosti pristupa specifičnim sjećanj

Geni koji raspoređuju organe

Slika
  Zašto nam je srce okrenuto više prema lijevoj strani,   zašto se jetra nalazi baš na desnoj strani? Najmanje jedna od svakih 10.000 osoba rođena je s organima na krivom mjestu, deformiranim ili potpuno nestalim, stanjima koja variraju od benignih do smrtonosnih. Ćelije otkrivene krajem devedesetih, nazvane organizatori(tj. lijevo-desno organizoatori – left-right organizers ili LRO) služe kao svojevrstan saobraćajac koji usmjerava embrionsku tekućinu na određenu stranu i tako se organi fromiraju baš na toj, strani a ne na drugoj. No i ove ćelije su naravno, pod utjecajem gena. Postoje geni koji imaju utjecaja na položaj organa i njihov razvoj. Naučnici su otkrili pet takvih gena, izvjestili su nas krajem decembra u Nature Genetics . Istraživači su se prvo usredotočili na jedan koji se zove CIROP, a kojeg niko prije nije opisao. Projektiranjem ovog gena za stvaranje fluorescentne oznake kada je aktivan, naučnici su utvrdili da se CIROP uključio na nekoliko sati baš kada su se org

Singulariteti jedne jabuke

Slika
Kakve veze imaju jabuke i fizika? Ok, puno veze, ako je istinita anegdota o tome kako je Newtona jabuka inspirisala da se bavi gravitacijom. No šta je s crnim rupama i jabukama? Jedna studija istražuje singularnost, fenomen koji vezujemo za crne rupe, nastalu naglom promjenom orijentacije površine jabuke u podnožju njezine peteljke. U članku objavljenom u Nature Physics pod lakonskim naslovom ,, The Cusp of an Apple " grupa naučnika opisuje kako se singularnost razvija dok jabuka raste iz blage izbočine na stabljici cvijeta u potpuno formiran plod. Naučnici iz SAD-u koristili su fiziku singulariteta za proučavanje udubljenja koje se formira oko stabljike jabuke. Na temelju terenskih i laboratorijskih eksperimenata, kao i simulacija, utvrdili su da je kvržica sama sebi slična, što znači da izgleda isto u različitim fazama rasta jabuke. Također su istraživali pojavu višestrukih kvržica, kao što se ponekad može vidjeti u ovom voću. Fizičari su analizirali 100 jabuka iščupanih iz voć