Postovi

Istaknuti post

Ekološka svijest u BiH: priče Zelenih milja

Slika
Osman Zukić opisuje šta je doživio, shvatio i čemu je svjedočio u toku snimanja serijala "Zelene milje": koji su to ekološki problemi u BiH, kako politika utječe na zaštitu životne sredine te koliko je razvijena ekološka svijest naših građana. Piše: Osman Zukić Šta smo naučili? Prešli smo tri hiljade kilometara tražeći priče o eko-potencijalima i eko-perspektivama BiH Osim u slučaju incidentnih pojava, u medijima se o zaštiti životne sredine govori najviše zahvaljujući radu i istrajnosti aktivista, novinara pojedinaca i pojedinih nevladinih organizacija. Djelovanje medija po ovom pitanju je uglavnom reaktivno. Ove teme se, uz neizostavan senzacionalistički prizvuk, obrađuju u slučaju većih eko-incidenata. Drugačije nemaju šansu da dospiju u medijski prostor. Istraživanja pokazuju kako je informiranost građana o ovim problemima na niskom nivou. Rijetko kada se u medijima može pronaći reportaža ili prilog o posljedicama nesavjesnog odnosa prema prirodnom okruženju. Stog

Prašume: zeleno blago Bosne i Hercegovine

Slika
  Perućica, Courtesy photo: Hazim Bašić Kada spomenemo prašumu, slika koju većina ljudi vidi u mislima jeste slika tropskih kišnih šuma, šarenih ptica i divljih zvijeri koje se kriju u šikari i drveću. Prve zemlje na koje pomislimo vezano za prašume su Brazil, Kostarika, Indija, afrički kontinent. Međutim, prašume nisu samo kišne šume tropskog i suptropskog pojasa. Prašuma ima čak i kod nas u Bosni i Hercegovini, samo treba znati gdje i kako gledati.   Šta su zapravo prašume i zašto su važne? „ Kao što postoje prašume u tropskom klimatu,   te umjernom sjevernom i južnom klimatu, tako mi imamo svoje prašume “, objašnjava prof. dr. Dalibor Ballian, profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, nastavljajući: „ To su šume gdje čovjek nikada nije intervenisao, čovjek je samo možda prošao kroz njih, ali ih nije sjekao i eksploatisao i te se šume razvijaju na jedan prirodan način “. Kako kaže dr. Ballian, „prašuma bi trebala biti šuma u kojoj se minimalno 80 godina nije

Mediteranske biljke: smilje, kralj sunca i besmrtnosti

Slika
Smilje uz more, courtesy photo dr. Stribor Marković Piše: Jelena Kalinić Ovo mi je jedna od najdražih mirisnih biljaka mediteranskog pojasa, aposlutna čarobnica spajanja mirisnih nota. Biljka - žrtva svoje popularnosti. Izgledom ne tako osebujna kao božur, orhideje ili ruže, ali u punom cvatu, veliki grmovi smilja zrače nečim kraljevskim. Kao da je neko pretočio male kapi sunca u ovu biljku. Čak joj je i miris sunčan.  Smilje je jedna od onih biljaka o kojoj se puno govori i piše, pridaju joj se praktično čarobna svojstva u njezi kože, a zapravo o njoj ljudi malo znaju. Početkom 2010-tih zavladao u je u našem regionu hype s uzgojem smilja i proizvodnjom eteričnog ulja, macerata pa potom i krema i seruma za njegu lica te sapuna. Gotovo da nije bilo nekog obrta u mediteranskim krajevima Hrvatske i BiH gdje se nije uzgajalo smilje i proizvodilo nešto od njega. Većina ljudi je za smilje saznala kada se kod nas pojavio francuski brend L'Occitane en Provence, koji je dobar dio proizvoda

CERN-ov LHCb eksperiment detektovao dvije nove egzotične čestice (novi pentakvark i tetrakvarkovi)

Slika
    Novi pentakvark, ovdje prikazan kao par standardnih hadrona labavo povezanih u strukturu sličnu molekuli, sastoji se od čarobnog/šarmantno/charm kvarka i čarobnog antikvarka te gornjeg, donjeg i čudnog kvarka, izvor ilustracije: CERN 2022 Međunarodna LHCb kolaboracija na Velikom hadronskom sudaraču (LHC) uočila je tri nikad prije viđene čestice: novu vrstu "pentakvarka" i 2 nove vrste tetrakvarka. Nalazi, predstavljeni na CERN-ovom seminaru početkom jula 2022. godine, dodaju tri nova egzotična člana rastućem popisu novih hadrona pronađenih u LHC-u. Oni će pomoći fizičarima da bolje razumiju kako se kvarkovi povezuju u te kompozitne čestice. Kvarkovi su elementarne čestice i dolaze u šest okusa: gornji, donji, čarobni (charm ili "šarmantni"), čudni, vršni i dubinski. Obično se spajaju u skupine od 2 i 3 (u protonima i neutronima) kako bi formirali hadrone kao što su protoni i neutroni koji čine atomske jezgre. Međutim, rjeđe se mogu kombinovati u kompozitne česti

Porijeklo srednjovjekovne kuge Kirgistan, na Putu svile

Slika
Nova studija ukazuje na prve poznate slučajeve kuge kod ljudi pokopanih 1338. u blizini jezera Issyk Kul u današnjem Kirgistanu. Deceniju kasnije, kuga je opustošila Evropu. Soj je bio blisko povezan s onima koji su pronađeni kod glodavaca u blizini jezera Issyk Kul, ukazala je studija iz 2022. Kugu, crnu smrt, najveću pandemiju u našoj povijesti, izazvala je bakterija Yersinia pestis i trajala je u Evropi između 1346. i 1353. godine. Uprkos golemim demografskim i društvenim utjecajima pandemije, njeno porijeklo dugo je bilo nejasno. Sada je multidisciplinarni tim naučnika, uključujući istraživače s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, Univerziteta Tübingen u Njemačkoj, i Univerziteta Stirling, u Ujedinjenom Kraljevstvu, dobio i proučavao drevne genome Y. pestis koji prate porijeklo pandemije u središnjoj Aziji. Procjenjuje se da je crna smrt prouzročila smrt do 60% stanovništva Evrope. Međutim, uprkos opsežnim istraživanjima, porijklo ovog vala bolesti ostal

Rak se širi noću

Slika
Ćelije raka dojke šire se na druge dijelove tijela uglavnom noću dok ljudi spavaju, a ne kontinuirano tokom dana kako su naučnici ranije mislili. Cirkadijani ritam -  "unutrašnji sat" organizma koji je kontrolisan od niza gena, određuje smjene ritmova spavanja i budnosti organizma.  Godine 2007. Međunarodna agencija za istraživanje raka navela je poremećeni cirkadijani ritam kao "vjerovatan" karcinogen nakon što su dugotrajne studije zaključile da su ljudi koji imaju drugačije i neobično radno vrijeme - poput stjuardesa i noćnih medicinskih sestara - pod većim rizikom od razvoja raka dojke. Sada je grupa naučnika sa  Swiss Federal Institute of Technology (ETH) Zurich 22. juna 2022. goine predvođena Nicolom Acetom objavila rad u Nature pod nazivom " The metastatic spread of breast cancer accelerates during sleep ". Aceto i njegovi kolege vodili su jednu  drugu studiju o metastatskom karcinomu dojke kada su otkrili neočekivani trend. Cirkulirajuće tumorske s