Quantum of Science

Mumija predstavlja ostatke preminule osobe (a ponekad i životinja, poput mački ili ibisa) čija su koža i neki unutrašnji organi dobro sačuvani, što zbog utjecaja okoliša u koji je položeno tijelo, što zbog namjernih radnji sprovedenih nakon smrti nad tijelom. Do spontane mumifikacije dolazi usljed faktora okoline kakve su velika suša, toplota, hladnoća ili kiselost i anaerobnost sredine u koju su tijela položena, odnosno svih onih faktora koji mogu utjecati na to da se uspori razvoj bakterija koje razlažu meka tkiva i time uspori putrefakcija tijela. Inače, termin putrefakcija ne znači ništa drugo nego truljenje, a dolazi od latinske riječi putris, -a, um , u značenju truo/trula/trulo i  facere u značenju činiti. Od istog korijena vuče porijeklo i naziv za organsku tvar putrescin, koja se oslobađa pri truljenju organske materije i koja truloj tvari daje specifičan miris. Druga tvar koja se oslobađa pri raspadanju tj. autolizi leša jeste kadaverin (lat. cadaver , - is , n. leš)

Tvari u prirodi rijetko dolaze samostalno, bez primjesa - rijetko se mogu naći čisti elementi i čista jedinjenja, Plemeniti metali poput zlata, srebra i platine su rijetki elementi koji se u prirodi mogu naći kao takvi, slobodni, pa to i njihova ljepota čini da su oni veoma vrijedni. Međutim, čak se i hemijski spojevi rijetko mogu naći čisti – češće dolaze u smjesama sa drugim spojevima i/ ili elementima. Neke od tvari iz naše okoline koje su smjese jesu mlijeko, čokolada, majoneza, šampon, morska voda, zemlja, zrak, koka-kola, rude metala i mnogo drugih tvari. Kakva je razlika između spoja i smjese? U spojevima se atomi različitih elemenata nalaze povezani određenom vrstom hemijske veze i ti se atomi nalaze u tačno određenim omjerima, zbog čega su i hemijske formule hemijskih spojeva nepromjenljiva – CO 2 je uvijek formula za ugljendioksid, a H 2 O za vodu. Kod hemijskih spojeva elementi koji ulaze u njihov sastav gube svoje osobine i spoj ima neke sasvim nove osobi

Ljudi koji žive bliže ekvatorijalnoj oblasti imaju tamniju put od onih koji žive van ekvatorijalne oblasti. Sve to nas upućuje na zaključak kako boja puti stoji u korelaciji sa faktorima okoline, prije svega sa  količinom Sunčevog zračenja te da tamnija put smanjuje negativni utjecaj UV zračenje. Inače, boja kože ovisi o količini pigmenta melanina u posebnim stanicama kože, stanicama koje zovemo melanociti. Identificirano je oko 350 gena koji imaju utjecaja na boju kože, ali se sve do sad znalo vrlo malo o varijacijama alela gena za boju kože u afričkoj populaciji.  Nova, moderna studija objavljena u časopisu Science poljuljala je biološki koncept rase. Naime, u radu pod naslovom „ Loci associated with skin pigmentation identified in Africanpopulations “, objavljenom 12. oktobra ove godine, pokazani su rezultati genetičkog istraživanja ljudi iz različitih dijelova afričkog kontinenta. Genotipizirano je 1570 individua. Iz rada se vidi kako postoji velika varijacija unutar af

Da bi čovjek iskoristio prirodne resurse, mora odvojiti njemu korisne tvari od tvari koji mu nisu korisne iz smjesa u kakvim tvari inače dolaze u prirodi. Način na koji će neku tvar izdvojiti iz smjese ovise o svojstvima te smjese –da li je smjesa tekuća, čvrsta ili gasovita, da li je čine teške ili lake čestice i niz drugih osobina. Stijena granit je smjesa nekoliko minerala , dakle smjesa nekoliko čvrstih tvari, pa tako na njemu vidimo crvene, crne i bijele mrlje. Ali, vrlo je teško iz granita odvojiti sve ove komadiće posebno. Zlato u prirodi  dolazi čisto,  a ne kao spoj, međutim često dolazi ili u obliku zlatnih žica u  rudnicima ili kao grumenčići u nekim rijekama, pomiješano sa šljunkom i pijeskom. Ljudi već hiljadama godina odvajaju grumene zlata pomoću posebnog alata, metodom ispiranja zlata i ručnog odvajanja zlata od bezvrijednih oblutaka i pijeska.  Smjese mogu biti smjese čvrstih i čvrstih tvari kao što je to granit, čvrstih tvari i tekućih tvari 

Tvari oko nas se nalaze u određenom stanju, a ta stanja se mogu mijenjati. Uzmimo za primjer vodu. Voda koju pijemo nalazi se u tečnom stanju. Snijeg i led su voda u čvrstom stanju, dok je vodena para u gasovitom/plinovitom stanju. Dakle, supstance mogu biti u čvrstom, tečnom i gasovitom stanju. Ta stanja zovemo  fizikalna ili agregatna   stanja  supstance. Ova tri stanja su najpoznatija, mada postoje još neka, poput plazme. Razmislite sada malo – po čemu se supstance u čvrstom agregatnom stanju razlikuju od onih u tečnom i gasovitom te po čemu se tekućine razlikuju o gasova? Kada vodu sipate u posudice za led, ona poprimi oblik tih posudica. Međutim, kada se zaledi u njima, taj led ne može poprimiti oblik neke druge posude. Dakle, čvrste tvari imaju određen volumen i oblik. Čestice čvrste tvari su gusto upakovane. Kada se čvrste tvari zagrijavaju, njihov volumen se tek neznatno poveća, a kada se hlade, volumen im se tek neznatno smanji. Čvrstu tvar ne možemo

Oganeson (Og) je sintetski hemijski element, atomskog broja 118 i tek je odnedavno član Periodnog sistema elemenata. Podsjetimo se, oganeson je ime dobio u čast ruskog hemičara Jurija Oganesiana 24. novembra 2016. Ima najveću masu od svih poznatih hemijskih elemenata, dok nastavak –on u nazivu ovog elementa sugerira da pripada grupi inertnih gasova, zajedno sa helijumom, neonom, argonom, kriptonom, ksenonom i radonom. Inače,sintetiziran je još 2002. godine na Institutu za nuklearna istraživanja u Dubni i sve do priznavanja sadašnjeg imena nosio je naziv ununoktij (Uuo). Najdostupniji izotop ovog elementa je oganeson-294, što znači da ovaj oblik oganesona ima 118 protona i 176 neutrona u jezgri. Međutim, to što ima najveći atomski broj i najveću relativnu atomsku masu, znači da oganeson ima i najviše elektrona od svih elemenata Periodnog sistema što utječe na to da ovaj element ima malo drugačija svojstva. Prema istraživanjima koja su sproveli timovi naučnika sa Novog Ze

Kao što sam već pisala , posljednja LIGO/VIRGO detekcija gravitacionih talasa bila je po nečemu drugačija od prethodne tri: osim što je u detekciju uključen i evropski uređaj, ovdje se radilo o gravitacionim talasima proizvedenim u koliziji dvije neutronske zvijezde.  Dvije sekunde nakon detekcije gravitacionih talasa, NASA-in detektor gama zraka je zabilježio eksploziju u kojoj je oslobođeno zračenje. U posmatranje pojave su uključeni i svemirski teleskopi Hubble i Spitzer te Verry Large Array u Novom Meksiku.  Jedan od radova koji iznosi podatke koje smo "uhvatili" ima čak oko 4000 autora, što je fascinatno i treba nam dočarati koliko truda treba za jedno ovako istraživanje te koliko se toga može uraditi ako smo ujedinjeni.  Šta su to neutronske zvijezde? Kada zvijezde iscrpe svoje gorivo, one umiru. Naravno, zvijezde umiru sa stilom: u eksplozijama zvanim super nove.  Da budemo precizniji: samo zvijezde velikih masa, mnogo većih od mase našeg Sunca završa

Uvijek me nekako obraduje to da vidim kako je informacija o stromatolitima ušla u udžbenike za osnovne škole. Dakle, stromatoliti su sedimentne stijene nastale u plitkim vodama taloženjem najstarijih do sada poznatih živih organizama - modrozelenih bakterija stari 3.5-3.7 milijardi godina. To su organizmi nastali u osvit planete Zemlje, koja je stara oko 4.5 milijardi godina. Dakle, stromatoliti su fosilizirani mikroorganizmi. Međutim, rad objavljen 27. septembra 2017. u časopisu Nature ispituje tu granicu i pokušava pokazati kako je su prvi oblici života stariji i od stromatolita. U radu, čiji je naslov " Early trace of life from 3.95 Ga sedimentary rocks in Labrador, Canada"   se sugerira kako su prvi tragovi života na Zemlji stari oko 3.95 milijardi godina. Radi se o nekim starim stijenama iz područja Labradora u Kanadi. Ovdje nisu pronađeni nikakvi mikroorganizmi, nego se radi o hemijskim dokazima postojanja biogenog karbona, što bi bio indirektni dokaz postoj

Kada zamišljamo naučnika, kada treba naučnika nacrtati, staviti u neku reklamu - gotovo uvijek je to neka karikatura Alberta Einsteina. Einstein je postao sinonim za naučnika, neka vrsta maskote. Rođen je u Ulmu, Kraljevstvo Wurttemburg, Njemačko Carstvo, 14. marta 1879. godine, a umro u Princetonu, SAD, 18. aprila 1955. Jevrej, njemačkog porijekla, umro kao državljanin Sjedinjenih Američkih Država - primjer je naučnog kosmopolite, najavio je talas "odliva mozgova" iz Evrope u SAD. Ipak, najveći broj stvari, uključujući Specijalnu i Opštu teoriju relativiteta te zakon fotoelektričnog efekta, Einstein je smislio upravo u Njemačkoj i te teorije i pravila su se dobrim dijelom naslanjali na otkrića Einsteinovih prethodnika, poput Hertza i Plancka. Kako sam u nekoliko postova prilično toga napisala o Einsteinu, ovdje ću se fokusirati na nekoliko Einsteinovih prethodnika, poznanika, savremenika - fizičara koji spadaju u red najvažnijih naučnika uopšte. Neću moći napisati