Nedostatak sna povezan sa prijevremenim porođajima






Veliki problem širom svijeta predstavlja povećanje broja prijevremenih poroda. Međutim, jedna studija objavljena u naučnom časopisu Obstetrics and Gynecology u avgustu ove godine pokazuje kako je rješenje za ovaj problem zapravo prilično jednostavno.

Naučnici, predvođeni epidemiologom Laurom Jelliffe-Pawlowski i dr. Jennifer N. Felder sa University California San Francisco (UCSF) su, istražujući podatke 3 miliona trudnica iz Kaliforniji, utvrdili kao su one žene kojima je dijagnosticirana insomnija ili apneja u snu dva puta češće imale prijevremene porođaje od žena koje nisu imale ove poremećaje sna.

Stručnjaci iz oblasti javnog zdravstva smatraju kako je ova analiza izuzetno važna te da bi poboljšanje terapije trudnica sa poremećajima sna moglo spasiti živote beba. Pod prijevremenim porođajem se podrazumijevaju svi oni porođaji 3 sedmice prije. Tipična trudnoća traje 40 sedmica i svi porođaju prije 37 sedmice spadaju u kategoriju prijevremenih. U svijetu se godišnje oko 15 miliona beba rodi prijevremeno, a samo u zapadnoj Evropi oko 8% porođaja bude prijevremeno. U zemljama u razvoju ima oko 10-15% prijevremenih prođaja. Oko 1.1 miliona prijevremeno rođenih beba umire usljed komplikacija pri porođaju, zbog nespremnosti organizma te zbog neadekvatne neonatološke njege, naročito u zemljama u razvoju.

Do sada su se prijevremeni porođaji povezivali sa infekcijama, stresom i smanjenjem koncentracije kisika u fetomaternalnom krvotoku. Ovo je prvi put da je uspostavljena statistički signifikantna veza između nedostatka sna i prijevremenih porođaja. Stručnjaci smatraju kako nedostatak sna ili smanjuje količinu kisika u krvotoku ili predstavlja okidač za inflamatorne procese.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više