Quantum of Science

„Samo onaj dan sviće, za koji smo budni.“ Thoreau Autor: Bojan Šošić, psiholog Ponašanje čovjeka je ogroman izazov za nauku. Nije nimalo utješno što javnost često otvara arenu s potrebom i pitanjima da se objasne neka ponašanja, koja izlaze iz okvira onoga što se, makar u statističkim terminima , može smatrati normalnim. Mediji u takvim primjerima nalaze priliku za brzo vezivanje pažnje pa se brzo ispostavi da kolaju ne samo upitna tumačenja, već i sumnjive tvrdnje koje pretenduju da odražavaju činjenice. U slučajevima za javnost bizarnih krivični h djela, tragedija ljudske sudbine, desi se da je teže od zadatka objašnjavanja ponašanja ispoljenih u trenucima krajnjeg rastrojstva (a obično i patnje ! ), objasniti potrebu medija da plasiraju nesažvakana mnijenja zapakovana nekad u formu intervjua (premd a se dogodi da zbog izostanka navodnika ne znate šta je upitani stvarno rekao), s natruhama termina koje bi da izrečenom mišljenju opravdaju epitet stručnog. Tako onda ...

Autor: Bojan Šošić, psiholog Imajući u vidu veliki broj osoba u Bosni i Hercegovini koje još nose tragove ratnih trauma, i specifičnu sliku simptoma koji se kod njih manifestuju, nameće se potreba za temeljnim razumijevanjem procesa i mehanizama putem kojih trauma uzrokuje tako perzistentne znakove koji bolno podsjećaju na nju. Ratna dešavanja su po svojoj prirodi i dimenzijama osobito efektivna kao faktor kreiranja naročito dugotrajnih znakova traume. Nakon i više od dvije decenije stručnjaci u oblasti mentalnog zdravlja u BiH neprestano se suočavaju sa specifičnim i teškim individualnim psihološkim problemima preživjelih. Psihološka strana traume može se zorno predstaviti usporedbom sa čvorom ili procesom zamrzavanja. Akt ili događaj vezivanja pretvara u snop niti koje svaka za sebe gube prvobitni značaj, svoje prvobitno značenje. U psihološkom smislu, atrofija pojedinih niti u novoj konstelaciji može dovesti do posve novih osobina individue. Donedavno pun života čovjek p...

Ako ste mislili da su majmuni tek majmuni i da im se ništa ne gadi, pogriješili ste. Manji rođaci čimpanzi, bonoboi ( Pan paniscus ), gube apetit ako im je hrana postavljena pored fecesa. U radu objavljenom u Philosophical Transactions of the Royal Society B , pod naslovom " Feeding decisions under contamination risk in bonobos " , pokazano je kako bonoboi reaguju slično nama ako im se hrana postavi uz potencijalni izvor infekcije.  Gađenje prema potencijalnom zagađenju hranu je mehanizam koji smo razvili kako bismo se zaštitili od zaraze i uopšte, izlaganja patogenima. Sam izraz gađenja na licu kod ljudi je vjerovatno nastao kao mehanizam upozoravanja drugih pripadnika skupine da je neka hrana lošeg okusa ili kontaminirana. Majmunima su ponuđeni čisti komadići jabuke, komadići prekriveni zemljom ili fecesom i banane koje su smještene na različitim udaljenostima od fecesa. Životinje su izbjegavale kontaminiranu hranu, dok je vjerovatnoća da će uzeti ponuđenu h...