Quantum of Science

Kako sjedilački način života i ishrana bogata masnoćama utječu na zdravlje pojedinca to već znamo - povećavajući rizik kardiovaskularnih obolenja i dijabetesa. Ali sada se sve više istražuje i otkriva kako ovakav način života i prehrane imaju utjecaja na potomstvo. Joslin Diabetes Center i Harvard Medical School zajedno su vodili studiju, objavljenu online u časopisu Diabetes , pod naslovom  " Maternal Exercise and Paternal Exercise Induce Distinct Metabolite Signatures in Offspring Tissues ".  U ovoj studiji, miševi su korišteni za procjenu kako njihov način života - jedenje masne u odnosu na zdravu hranu i vježbanje u odnosu na nevježbanje - utječe na metabolite njihovih potomaka. Metaboliti su supstance koje nastaju u organizmu prilikom digestivne obrade hrane (ali i lijekova) u digestivnom sistemu. Različiti enzimi djeluju tako da cijepaju sastojke hrane na manje molekule, koje ili mogu ostati takve (recimo aminokiseline) ili se pretvaraju u neke druge molekule. Neki meta...

Slika lijevo: neandertalac i kćerka © Tom Bjorklund, slika desno: Čagirskaja spilja © Bence Viola, prema:  https://www.mpg.de/19367938/1014-evan-meet-the-first-neandertal-family-150495-x Kako su živjeli neandertalci? Jesu li im porodice bile slične porodicama modernih ljudi? Koliko ih je živjelo zajedno na jednom mjestu?  Analizirajući fosile iz spilje u Sibiru, naučnici su pronašli prvu poznatu porodicu neandertalaca - pravi Flintstoni: oca, njegovu kćer tinejdžericu i druge koji su vjerojatno bili bliski rođaci, moguće tetka. Nalazi daju sliku stvarne porodice koja je živjela prije 54.000 godina. Prvi nacrt genoma neandertalca objavljen je 2010. Od tada su naučnici s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju, predvođeni nobelovcem Svante Pääbom,  sekvencirali 18 genoma s 14 različitih arheoloških nalazišta diljem Evroazije. Iako su ovi genomi pružili uvid u šire stvari iz neandertalske istorije, još uvijek malo znamo o pojedinačnim neandertalskim zajednicam...

Istraživači koji se bave proučavanjem COVID-a pri Univerzitetu u Bostonu kombinovali su protein   šiljka varijante omikrona s izvornim virusom, testirajući stvoreni soj na miševima „kako bi pomogli u borbi protiv budućih pandemija". Istraživanja u kojima se dobija nova osobina patogena (Gain of functionn- GoF) su regulisana  čini se da postoji pravni problem u odnosu Univerzitata Boson (BU) i ove istraživačke grupe s donatorom granta, američkim Nacionalnim institutom za zdravlje (National Institutes of Health-NIH) odnosno Nacionalnim institutom za alergije i zarazne bolesti ( National Institute of Allergy and Infectious Diseases -  NIAID ) . NIAID je jedan od 27 instituta i centara Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH).  Istraživanje je dovelo do polemika među naučnicima bliskim struci (virolozi, epidemiolozi) i nakon što je nekoliko tabloida senzacionalistički pisalo o preprintu. Međutim, očito je da je nešto pošlo po zlu u administrativnom dijelu projekta, d...

  DNK drevnih mikroorganizama, od kojih neki datiraju prije otprilike milion godina, otkrivena je ispod morskog dna na Antarktici. DNK je najstariji ikad otkriven iz sedimenata morskog dna, pokazuje nova studija. Naučnici su slučajno prikupili neobične genetičke uzorke, poznate kao sedimentna drevna DNK (sedimentary ancient DNA/sedaDNA), 178 metara ispod morskog dna u sklopu istraživanja 2019. koje je vodio Međunarodni program za otkrivanje oceana u moru Scotia sjeverno od kopna Antarktika. Do sada, najstarija sedaDNA, koja je pronađena zaključana unutar arktičkog permafrosta, datirala je prije oko 650.000 godina. Uzorci su izuzetno dobro očuvani zbog niskih temperatura, smanjene koncentracije kisika i odsutnosti UV zračenja, Oporavljena DNK izvađena je s oceanskog dna 2019. i prošla je kroz sveobuhvatan proces kontrole kontaminacije kako bi se osiguralo da su markeri starosti ugrađeni u materijal tačni. Između ostalih otkrića, tim naučnika je otkrio dijatomeje (jednostan...

  Naučnici su hirurški implantirali ljudske cerebralne organoide u mozgove novorođenih štakora. Zajedno sa svojim domaćinima, ljudski organoidi su počeli rasti. Tri mjeseca kasnije, organoidi su bili otprilike devet puta veći od početnog volumena, čineći u konačnici oko trećinu jedne strane korteksa štakora, vanjskog sloja mozga. 3D organoidi, razvijeni iz matičnih stanica da nalikuju pojednostavljenom modelu ljudskog korteksa, povezani su i integrirani s okolnim tkivom u korteksu svakog štakora kako bi formirali funkcionalni dio vlastitog mozga glodavca, pokazujući aktivnost povezanu s osjetilnom percepcijom. Ljudske ćelije su dobro napredovale jer štakorski mozgovi nude prednosti koje laboratorijsko posuđe poput petrijevki, u kojima se organoidi obično drže, ne može, poput opskrbe krvlju, precizne mješavine hranjivih tvari i stimulacije iz obližnjih ćelija. Ova podrška okoliša nagovorila je pojedinačne ljudske neurone da narastu veći - šest puta veći - od iste vrste ćelija koje...

Studija koja dolazi s Kaiser Permanente i Johns Hopkins pomaže u definisanju dugog COVID-a kako bi se učinkovitije dijagnosticirala i pomogla u liječenju bolesti. Naime kod 30-40% osoba koje prebole COVID-19 neki simptomi se "vuku" još mjesecima po prebolijevanju ili se jave neka stanja koje osobe nisu imale prije, poput dijabetesa i povišenog krvnog pritiska. Tu je i kratkoća daha, nemogućnost obavljanja fizičkih napora kao prije bolesti (recimo, trčanje). Međutim naučnici i ljekari još nisu sigurni oko deinisanja "dugog kovida" i "postkovid sindroma" te neki preporučuju jasnije definisanje ovo dvoje i da su to različite stvari.  " U ovom trenutku, s dostupnim studijama, čini se da je razlika između post-COVID-a i dugotrajnog COVID-a vrlo nejasna, samo zbog vremenske procjene. Po našem mišljenju, izoštravanje definicije post-COVID-a i dugotrajnog COVID-a više je od akademskog interesa. U međuvremenu, predlažemo da terminologija ostane jednostavna...

Većina žena u trudnoći osjeti žudnju za nekom posebnom vrstom hrane i to ponašanje je već postalo način depikcije trudnoće na TV... Španski naučnici napravili su korak naprijed u razumijevanju žudnje za hranom tokom trudnoće. Identificirali su moždani mehanizam povezan s motivacijom i željom kod ženki miševa. Nalazi, objavljeni u časopisu Nature Metabolism , pod naslovom ,, Food craving-like episodes during pregnancy are mediated by accumbal dopaminergic circuits "  mogli bi pridonijeti poboljšanju kliničkih smjernica prehrane za trudnice. ,,Postoje mnoge urbane legende i popularna vjerovanja u vezi žudnje, iako neuronski mehanizmi odgovorni za njihovu pojavu nisu baš dobro poznati”, rekao je Marc Claret, vodeći autor studije. Prema rezultatima istraživanja, ženke miševa tokom trudnoće doživljavaju promjene u funkcionalnoj povezanosti moždanih krugova nagrađivanja, te centara okusa i senzomotorike. Nadalje, kao i trudnice, ženke miševa su osjetljivije na slatku hranu i razvijaju k...

Piše: Jelena Kalinić Ja mislim da među nam gotovo i nema nikog kome bar jednom u šali, kada smo bili mali, neko od "starijih" nije rekao onu iritantnu "Da li učiš ili knjigu mučiš?".  Meni je učenje uvijek bilo užitak - čitala sam enciklopedije, romane, zbirke priča, rječnike. Nipošto ne želim reći da sam zbog toga bila bolja od drugih, niti da sam i danas bolja od drugih. Jednostavno, upijala sam informacije i znala sam koristiti i prezentovati, a da me je cijeli taj proces činio sretnom. Ali danas, više nego ikada prije, učenje novoj generaciji klinaca predstavlja mučenje. Roditelji i nastavnici se danas - opet više nego ikad prije, bar po mom subjektivnom ubijeđenju - žale kako djeca ne čitaju, ne uče i nisu zainteresirana za učenje. Šta je sad problem? Nedovoljno inventivni nastavnici koji ne znaju da zainteresiraju učenike ili generacija učenika koji su zaista toliko lijeni i nemarni da se odupiru bilo kakvom pokušaju učenja. Dobro, ima nastav...

Tekst je preuzet sa websitea dr. Miloša Babića uz dozvolu autora.   Za sebe kaže: "Miloš Babić je interdisciplinarni naučnik, tj. čovek koji nikako nije mogao da se koncentriše na samo jednu stvar. Proveo je daleko preveliki broj godina po univerzitetima, pri čemu je postao stručnjak u nekoliko grana nauke. U većini slučaja mu možete verovati kada priča o molekularnoj i ćelijskoj biologiji, genetici, biohemiji, biofizici, i neurobiologiji – ali nikada ako priča o više od tri od tih grana istovremeno. U svim ostalim temama, uzmite rečeno sa zrnom soli." Ova tema je jako, jako kompleksna, pa čak i pre nego što se može početi odgovor, mora se prvo objasniti niz osnovnih stvari.    Ljudsko telo proizvodi razne molekule koji nose signale od jedne ćelije do drugih. Testosteron, insulin, itsl. su primeri ovakvih signala. U okviru gomile ovakvih signalnih molekula su i takozvani endokanabinoidi – dve specifične supstance (anandamid i 2-AG). U telu se ove supstance proizvode u od...