Quantum of Science

Ljudi koji su izloženi višoj razni onečišćenja zraka u prosjeku imaju veći rizik od depresije, tjeskobe i samoubojstva. Treba naglasiti da to ne dokazuje da razina zagađenja uzrokuje ove probleme mentalnog zdravlja. Nažalost, mnogo mjesta u našem regionu, ne samo u Bosni i Hercegovini, pati od problema onečišćenog zraka i smoga, što zbog industrijskih postrojenja, loše riješenog (tačnije neriješenog) sistema grijanja, starih automobila, to ponekad i zbog geografskih i fizičkih svojstava smještaja mjesta u kotlinama. No sve se te odražava na zdravlje stanovnika tih mjesta. Osim što zagađen zraka povezujemo s višom incidencijom obolijevanja od bolesti respiratornog sistema, pogotovo pluća, a i sa većim rizikom za poremećaje iz spektra autizma, ako je majka bilo izložena onečišćenjima, sada vidimo a to djeuje i na mentalno zdravlje. Sistematski pregled  meta analiza objavljen u  Environmental Health Perspectives pod naslovom ,, Air Pollution (Particulate Matter) Exposure and Asso...

Prosječan čovjek dnevno udahne 11 000 litara zraka. To je 15.9 kg zraka. Moramo disati zrak jer se u njemu nalazi kisik, a kisik treba našim ćelijama da bi živjele. I ne samo našim – gotovo sva živa bića, osim nekih vrsta bakterija trebaju kisik iz zraka ili vode. Sad zamislite šta se događa, kada je taj zrak zagađen, pa uz kisik, unosimo i različite tvari koje nam ugrožavaju zdravlje. Upravo se to dešava kada udišemo smog. Šta je smog? U toku zimskih mjeseci, u nekih bh. gradovima zapažamo pojavu smoga. To su oni dani kada je sve sivo i ne možete skoro ništa vidjeti i kada nas upozoravaju da se ne bismo trebali puno kretati. Smog je smjesa zraka i još nekih gasova te čvrstih čestica, poput čestica čađi. Međutim, ako u zraku nema čađi i vidljivost je dobra – to opet ne znači da je zrak čist. Riječ smog sastavljena je od engleskih riječi smoke-dim i fog-magla i smog jeste upravo to: magla sa dimom. Neki gradovi imaju ograničen protok vazdušnih stru...

Ozonski fotosmog, izvor: NOAA Šta su najveći uzročnici zagađenja zraka u urbanim sredinama? Automobili, loženje? Prema novom istraživanju, objavljenom 16. februara u Science , pod naslovom " Volatile chemical products emerging as largest petrochemical source of urban organic emissions ", najveći zagađivači su male stvari koje svakodnevno radimo. Različiti proizvodi široke potrošnje i industrijske namjene poput pesticida, lakova, adheziva, boja, različitih tipova sprejeva, parfemi, dezodoransi i slični proizvodi za ličnu higijenu dvostruko više doprinose aerozagađenju u urbanim sredinama od automobila.  Ovi proizvodi sadrže različite lako isparljive komponente - volatilne organske komponente (VOK) koje reagiraju sa kisikom u zraku i stvaraju ozon, a ozon stvara onu maglu fotohemijskog smoga. Ovdje je još jednom vrijeme da se osvrnemo na sve one marketinške podvale koje predstavljaju ozon kao simbol čistog zraka. Već odavno slušamo naše parlamentarce koji o ozon...

Novembar, decembar i januar su mjeseci koji gradovima širom BiH donese jednu vrlo neugodnu i opasnu pojavu: smog. Smog je tip zagađenja, a sama riječ je nastala kao neka vrsta složenice od engleskih riječi smoke (dim) i fog (magla). Gradovi u razvijenim dijelovima svijeta koji su imali ovaj problem, uspjeli su ga prevladati, zahvaljujući strogim i jasnim regulativama. Međutim, čini se da se kod nas smog doživljava kao uobičajena atmosferska pojava te da ne treba raditi na njegovom smanjenju. Nažalost, svijest o utjecaju smoga na zdravlje kod nas još nije na visokom nivou. Smog je smjesa raznih polutanata, koja se stvara pod određenim atmosferskim uslovima. Ova smjesa uključuje čestice veličine 2.5-10 mikrona, tzv “particulate matter”, te se ove čestice, u ovisnosti o dijametru, skraćeno obilježavaju kao PM2.5 I PM10. Ova komponenta smoga ima promjenljiv sastav, a mogu je činiti čestice različitih anorganskih soli poput sulfata, nitrata, amonijuma, različite kristalne čest...

Nanočestice su čestice promjera 1-100 nm, a nanometar je milijarditi dio metra. U nanotehnologiji se ove čestice obično dijele na ultrafine (1-100nm), fine (100-2500 nm) i grube (2500-10 000 nm). Ova grana tehnologije, koja se bavi razvojem nanočestica od različitih materijala, trenutno je u porastu, međutim, postoji malo istraživanja uticaja na zdravlje ovakvih čestica. Upravo su nanočestice jedna od komponentni smoga i procjenjuje se da zagađen zrak uzrokuje milione smrtnih slučajeva širom svijeta. Upravo su to one PM čestice, "lebdeće čestice", u smogu, čiji promjer iznosi <10 mikrometara i čiju koncentraciju pratimo u toku smogovitih dana.  S obzirom na promjer, ovakve čestice, najčešće čađi, mogu lako dospjeti u organizam putem respiratornog trakta i često se povezuju sa signifikantnim porastom oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti te sa većom stopom smrtnosti. Međutim, bilo je nejasno da li ove čestice direktno uzrokuju patogene procese i oštećenje tkiva...

Ovako, u ovom postu neću napisati ništa pametno, senzacionalno niti novo. Ali ovaj post je bitan. Sarajevo, Zenica, Tuzla, Lukavac...svi ovi gradovi su već decenijama žrtve smoga. Smoga - ne magle jer ovo što udišete nije magla. Djelimično je tako zbog industrijalizacije, postojanja termoelektrana, željezara i fabrika...međutim, konkretno u Sarajevu, kada je fabrika Vaso Miskin Crni prestala raditi - smog je ostao. Ovi gradovi su ove godine, kao nijedne prije, danima u neprobojnom smogu. Prijašnjih godina, smog bi ovdje bio nekih par dana. Sada smo mjesec dana u smogu. Gušimo se. Da se niko nije usudio da sad kaže "udis'o sam ja i gore i mot'o, pa mi ništa nije bilo". Jer pojma nemate šta je to smog i šta nam donosi. Vidim majke koje "šetaju " dječicu na "svježem zraku", da im nisu ništa, čak ni šal, stavile preko nosa. Djeca od tek koji mjesec su izložena ovoj gadosti, umjesto da budu kući i ne mrdaju dok se situacija ne popravi...