Quantum of Science

Na početku ovog malog feljtona o najvećim dostignućima, ptkrićima i failovima ljudske civilizacije koje nam je donijela nauka u 2017. godine, spomenula sam kako je Nobelova nagrada za fiziku otišla, sa razlogom, u ruke ljudi koji su stajali iza detekcije gravitacionih talasa 2015./2016. Otkriće kolizije neutronskih zvijezda se nadovezalo na proučavanje gravitacionih talasa. Oktobar je tradicionalno vrijeme objavljivanja imena dobitnika Nobelovih nagrada, pa da se podsjetimo šta se tu dogodilo.  Kada već ponovo spominjemo Nobelove nagrade za nauku u 2017. godini, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu će biti dodijeljena naučnicima zaslužnim za otkriće genske regulacije cirkadijanog ritma, odnosno načina na koji geni kontrolišu biološki ritam živih bića. Nagradu će podijeliti Jeffrey C. Hall, Michael Rosbash i Michael W. Young.  Nobelovu nagrada za hemiju će za doprinos stvaranju krioelektronskog mikroskopa podijeliti  Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Hender

Ljeto nije vrijeme kada nauka spava, a pogotovo ne kada CERN spava: početkom jula je objavljeno kako je otkriven Xi barion , jedna vrlo neobična čestica. Ovaj hadron se sastoji od težih kvarkova - od 2 čarobna i 1 gornjeg kvarka. S obzirom da su kompozitne čestice sastavljene od težih kvarkova vrlo nestabilne, tako ih je teže pronaći, jer se raspadnu. To je razlog zašto su nama najpoznatiji hadroni - neutron i proton - sačinjeni isključivo od lakših kvarkova. Proton ima 2 gornja i 1 donji kvark, dok je kod neutrona suprotno: on ima 2 donja i 1 gornji kvark.  Queensland University of Technology objavljuje da su razvili prvu genetički modificiranu bananu, sa povećanim sadržajem vitamina A.  NASA-ina letjelica Juno pravi snike iz blizine Jupiterove velike mrlje.  I onda - paf! - naučnici nas upozoravaju kako je započela šesta masovna ekstinkcij a živog svijeta na Zemlji, kojoj smo mi doprinijeli te da se Ledeni greben Larsen C odvaja od Antarktika , što je posljed

Sve dobre vijesti iz nauke u 2017. vezane su napredak u našem poimanju svemira i napredak biotehnologiji, naročito terapije genima, a sve loše su se odnosile na uništavanje životne sredine i ranjivih ekosistema.  Tako je u aprilu objavljeno da je nastupilo drugo masovno izbljeljivanje područja Velikog koralnog grebena - katastrofom su pogođene 2/3 područja. O tome šta je to izbjeljivanje koralnih greba i zbog čega se događa, pročitajte više ovdje .  22. aprila ove godine održan je i prvi globalni Marš za nauku u kojem su naučnici i promotiri nauke i racionalnog mišljenja izašli na jednu vrstu protesta (mada inicijatori Marša ne vole to nazivati "protest") kako bi skrenuli pažnju na sve veće bježanje od činjenica te budžetske rezove u oblasti istraživanja. Marš je održan i u Sarajevu te drudim gradovima naših blakanskih državica. To je i dan kada je Cassini posljednji put prošao pored Titana i krenuo na put u prostor između Saturna i njegovih prstena, prije ne

Ova godina u nauci bila je godina potvrda velikih stvari te prirodan nastavak onoga što se dešavalo u u 2015. i 2016. godini. Naime, 2016. godina će, podsjetimo se, ostati upamćena kao godina kada su naučnici sa sigurošću potvrdili detekciju gravitacionih talasa , koja se dogodila u septembru 2015. Stoga je Komitet za dodjelu Nobelove nagrade iz fizike odlučio da ovo prestižno priznanje ove godine bude dodijeljeno trojici fizičara koji su najviše doprinijeli razvoju detektora LIGO (skraćenica od Laser-Interferometar Gravitational-Wave Observatory) i otkriću gravitacionih talasa. Tako će Nobelova nagrada za fiziku 2017. biti podijeljena između Rainera Weissa, Barryja C. Barisha i Kipa S. Thorna. Naime, 1968. Kip Thorne je inicirao početak teorijskog istraživanja gravitacionih talasa dok je Rainer "Rai" Weiss američki fizičar, zaslužan za izum laserskih interferometara koji su detektovali gravitacione talase. Barry Barish je zaslužan za formiranje LIGO laboratorije. I

Mala studija u New England Journal of Medicine stavlja novo svjetlo na priču o nastanku prve vakcine slične onima kakve danas poznajemo: Jennerove vakcine protiv velikih boginja. Zapravo, ova se vakcina dosta razlikuje od onih danas - davala se perkutano, a ne subkutano, peroralno ili intramuskularno. To znači da se davala tako da se koža samo malo zagrebe iglom sa dva vrha (na slici) sa umrtvljenim izazivačem bolesti.  Također, Jenneru možemo zahvaliti i to što ovo dostignuće medicine zovemo vakcina, a proces davanja vakcina vakcinacija: " vacca " na latinskom znači krava jer je Jenner vakcinu napravio od krastica koje su se stvarale na rukama mljekarica nakon infekcije kravljim boginjama, a koje su vrlo sli;ne velikim boginjama te su tako mogle pokrenuti imunološki odgovor. Značaj istraživanja Edwarda Jennera je u tome što je prepoznao da unošenje oslabljenog uzročnika bolesti može u našem organizmu izazvati neku zaštitinu reakciju, pa da organizam ne obol

CRISPR-Cas 9 sistem uređivanja (editovanja) DNK sigurnim koracima postaje dominantna tehnologija u sferi bioinženjeringa i biomedicine te jedno od otkrića koja najviše obećavaju. Čak je glumac Ashton Kutcher nedavno izjavio kako ćemo u budućnosti gledati u CRISPR kao jedno od najvećih dostignuća.  Donedavno je ova tehnologija korištena praktično isključivo kao način izrezivanja određene sekvence DNK ili čak jednog jedinog "slova". To se dešava pomoću sekvenci RNK koje "vode" enzim Cas9 do mjesta na DNK gdje enzim treba djelovati. Inače, Cas9 prirodno djeluje tako da izrezuje označenu sekvencu. Međutim, u radu " I n Vivo  Target Gene Activation via CRISPR/Cas9-Mediated  Trans -epigenetic Modulation " objavljenom u u decembru 2017. u časopisu Cell , objašnjeno je kako je ovaj sistem enzima i kratkih sekvenci RNK korišten za moduliranje aktivnosti gena. U praksi - naučnici su uspjeli pomoću CRISPR "uključiti" gen koji je bio utišan. 

Već smo rekli da je jedro ili nukleus stanice dio stanice koji se može vidjeti pod mikroskopom kao region okruglastog oblika i nešto jače obojen od ostatka stanice. Stanice se, radi lakšeg praćenja, prije gledanja na mikroskop obično boje jednom posebnom bojom, a jedro se boji bolje nego ostatak stanice. Stanice obično imaju po jedno jedro, ali postoje i stanične strukture koje imaju više jedara, poput stanica poprečno-prugasth mišića, ali i one bez jedra, kakva su crvena krvna zrnca. U jedru postoji i struktura koja se zove jedarce ili nukleolus . Također smo rekli da je jedro kontrolni centar stanice. Međutim, šta znači kontrolni centar i šta on to kontroliše? Kontrolni centar našeg tijela je centralni nervni sistem, naročito mozak. To je sistem koji reaguje na podražaje okoline i daje neku vrstu naredbe organizmu kako da reaguje. Međutim, stanice nema ni nervni sistem niti mozak. Istovremeno, u stanici postoji mnogo različitih organela koje obavljaju neku funkciju i

Prema novoj, danskoj studiji, sprovedenoj na 1.8 miliona žena, uzimanje oralnih kontraceptiva je povezano sa povećanjem rizika obolijevanja od raka dojke. Rezultati i zaključci studije objavljeni su u u časopisu The New England Journal of Medicine pod naslovom " Contemporary Hormonal Contraception and the Risk of Breast Cancer " u decembru 2017. I prije je bilo mišljenja i pokušaja dokazivanja uzročno-posljedične veze između hormonalne kontracepcije i ovog tipa kancera, ali prijašnje studije su bile fokusirane na starije formulacije kontraceptiva. Također, rezultati različitih studija su bili u nesuglasici. Istraživači sa Univerziteta u Kopenhagenu su analizirali podatke o zdravlju žena iz perioda 1995. - 2012. godine, obraćajući pažnju naročito na podatke o kontraceptivima i podacima o raku dojke te porodičnoj istoriji postojanja raka dojke.  Usvrdili su kako je rizik obolijevanja bio za 20% viši kod onih žena koje su koristile ili koriste oralne kontraceptiv

Pored  standardnih terapija tumora, postoje i terapije koje ili su tek dozvoljene ili prolaze klinička ispitivanja. Neke od njih su naročito zanimljive jer se sastoje od stanica samog pacijenta, a ponajviše se tu misli na stanice imunološkog sistema ili biomolekule koje stanice imunološkog sistema proizvode. Ovaj, prilično širok spektar različitih pristupa, u onkologiji je poznat kao imunoterapije. Nedavno je Američka Agencija za hranu i lijekove (Food and Drug Administration, FDA) odobrila Novartisov lijek za rak koji se dobija od stanica samih pacijenata za terapiju pedijatrijske limfoblastične leukemije. Personalizirani lijek, nazvan Kymriah, sastoji se od izmijenjenih T-limfocita pacijenta, na koje su dodati receptori koji ovim stanicama imunog odgovora omogućava da prepoznaju stanice tumora i unište ga. Dakle, izmijenjeni T-limfociti su neka vrsta specijalnih trupa imunološkog sistema, programirani da uništavaju stanice pacijentovog tumora. Lijek će, nažalost, nekima biti ned

Hemofilija je termin koji označava nekoliko oblika nasljednih bolesti krvi u kojima krv ne može da se gruša te tako osoba pogođena ovim poremećajem može iskrvariti i zbog najmanjih rana. U zavisnosti od toga koji faktor koagulacije ne funkcioniše tj. nema ga, hemofilije se dijele na hemofiliju A, B i C.  Hemofilija B nastaje usljed mutacije na genu za faktor koagulacije IX, koji se još zove i antihemofilični faktor IX ili Christmas faktor, nazvan tako 1952. prema dječaku Stephenu Christmasu kod kojeg je utvrđeno da hemofilija nastupa usljed nedostatka upravo ovog faktora,  potrebnog za lanac biohemijskih reakcija stvaranja fibrina, koji zapravo čini krvni ugrušak i stvara krastu te time zaustavlja krvarenje.  Dugo vremena su nade oboljelih od hemofilije bile usmjerene na biomedicinu i terapije genima, međutim, tek se 2017. dogodio i prvi uspjeh na polju liječenja hemofilije B genskom terapijom. U časopisu The New England Journal of Medicine je objavljen rad  "Hemo

NASA je na konferenciji održanoj 14.12. 2017. objavila otkriće još jednog sistema egzoplaneta koji orbitira oko jedne zvijezde, sistema sličnog našem, Solarnom.  2017. godina je počela otkrićem TRAPPIST sistema egzoplaneta, a kraj godine je bio rezervisan za sistem Kepler-90i. Zvijezda Kepler-90 je samo nešto toplija i veća od našeg Sunca, a oko nje se kreće 7 planeta. Dakle, ovo je egzo-sistem koji ima isti broj planeta kao naš sistem. Još jedna interesantna stvar za ovaj sistem: u otkriću je učestvovao i Google. Inženjeri Google-a su razvili poseban tip vještačke inteligencije (deep learning tip) kako bi otkrili planete koje su instrumenti previdjeli u prethodnim potragama.  Kepler-90 se nalazi 2545 svjetlosnih godina (780 parseka ili  2.4078 × 10 16  km) daleko od nas, ali sliči našem sistemu - manje, stjenovite planete se nalaze bliže zvijezdi, a veće dalje od zvijezde. Jedino što su planete nešto bliže jedna drugoj. Sistemu treba 14.45 dana da napravi orbitu oko mat