Quantum of Science

Postoji nekoliko priča o ,,genijima" koji su koristili vrlo brzo buđenje za stvaranje, jer su vjerovali da ona tanka linija između stanja budnosti i sna donosi inspiraciju. Navodno su Dali i Edison spavali s nečim teškim u rukama, da ih prene kada padne i onda zapisivali ideje kojih su se sjetili iz snova i radili. Neuronaučnici su na istraživanju oko 100 osoba potvrdili ovu anegdotu. Ispitanici koji su rješavali jedan matematički problem izravno po tome što su se prenuli iz sna, bili su bolji. Naime, sudionici studije su trebali riješiti matematičke probleme bez da su znali da skriveno pravilo omogućuje njihovo rješavanje gotovo trenutno. Naučnici su otkrili da je provođenje najmanje 15 sec u N1  fazi ne-REM spavanja utrostručilo šansu da se otkrije skriveno pravilo (83% naspram 30% kada su sudionici ostali budni), a ovaj učinak je nestao ako su ispitanici ušli u dublji san.  ,,Naša otkrića sugerišu da postoji kreativna točka unutar razdoblja ulaska u san, a za postizanje nje...

Regije u toplijim bojama pokazuju koji su to dijelovi mozga jako aktivni prilikom korištenja radne memorije, credit:  Richard Watts and Monica Rosenberg Visoka aktivnost u određenim regijama mozga otkriva koja djeca imaju najsnažniju radnu memoriju. Radna memorija mozga je služi za kratkotrajno pohranjivanje i opoziv podataka, poput telefonskog broja ili uputa do trgovine. Naučnici su otkrili da aktivnost u određenom području dječijeg mozga predviđa snagu njihove radne memorije. Monica Rosenberg s Univerziteta u Chicagu u Illinoisu i njene kolege analizirali su podatke o radnoj memoriji mozga na zadacima pamćenja i kognitivnim testovima 11.537 djece u dobi od 9 do 10 godina. U poređenju s djecom koja su imala prosječnu ili ispodprosječnu radnu memoriju, djeca s jakom radnom memorijom imala su veću aktivnost u dijelu mozga zvanom frontoparijetalni korteks. Ta su djeca obično imala bolje jezično znanje i bolju sposobnost rješavanja problema u novim situacijam...