Buđenje u kreativnost

Postoji nekoliko priča o ,,genijima" koji su koristili vrlo brzo buđenje za stvaranje, jer su vjerovali da ona tanka linija između stanja budnosti i sna donosi inspiraciju. Navodno su Dali i Edison spavali s nečim teškim u rukama, da ih prene kada padne i onda zapisivali ideje kojih su se sjetili iz snova i radili.

Neuronaučnici su na istraživanju oko 100 osoba potvrdili ovu anegdotu. Ispitanici koji su rješavali jedan matematički problem izravno po tome što su se prenuli iz sna, bili su bolji.

Naime, sudionici studije su trebali riješiti matematičke probleme bez da su znali da skriveno pravilo omogućuje njihovo rješavanje gotovo trenutno. Naučnici su otkrili da je provođenje najmanje 15 sec u N1  fazi ne-REM spavanja utrostručilo šansu da se otkrije skriveno pravilo (83% naspram 30% kada su sudionici ostali budni), a ovaj učinak je nestao ako su ispitanici ušli u dublji san. 

,,Naša otkrića sugerišu da postoji kreativna točka unutar razdoblja ulaska u san, a za postizanje nje potrebno je balansirati  ispitanika između lako i dubokog sna", kažu naučnici u svom izvještaju objavljenom u Science Advances u decembru 2021. 

U ovom prelaznom razdoblju, između ,, sna i jave" nismo sasvim budni, ali ni u dubokom snu,  ne spavamo. Taj period može biti kratak u trajanju možda minute. Naši mišići se opuštaju i imamo vizije ili misli poput snova zvane hipnagogija, koje su povezane s nedavnim iskustvima. Ova faza većinu vremena prolazi nezapaženo osim ako je ne prekine buđenje. To je zapravo onaj trenutak kada pamtimo san. Dosta snova ljudi ne zapamte i misle da nisu sanjali baš zato što propuste taj trenutak prelaza.  

Istraživački tim također je identificirao obrazac aktivnosti mozga povezan s fazom jačanja kreativnosti: umjerene razine moždanih valova na sporoj frekvenciji poznate kao alfa, povezane s opuštanjem, i niske razine delta valova, obilježje dubokog sna.