Postovi

Prikazuju se postovi od studeni, 2020

Kako antivekseri tumače vakcine i rade istraživanja: primjer

Slika
Nedavno je do mene došao jedan mali video u kojem gospođa s engleskog govornog područja upozorava kako su vakcine strašne i šta to sadrži astraZeneca vakcina protiv COVID-19. Namjerno neću staviti link na ovaj video, kako mu ne bismo povećavali doseg i preglede, u ilustraciji je screenshot ali otprilike to je ovo: gospođa podučava kako da "napravimo svoje istraživanje" (naravno, na internetu) i da "ne damo nikome da istražuje umjesto nas", te da AZ vakcina sadrži ćelije abortiranih embrija - MRC-5 liniju.  Naravno, vakcine ne sadrže ćelije abortiranih fetusa, niti bilo koje druge ćelije iz drugih ćelijskih kultura, one se pročiste, a potrebne su radi uzgoja virusa ili radi istraživanja vakcine. O tome možete više pročitati u tekstu na Vakcine.ba .  Zatim upozorava da je vakcina rekombinantna i da je to nešto strašno. Podsjetimo i vakcina protiv hepatitisa B je rekombinantna i nije strašna, nego štiti od jedne razorne bolesti. Ono što upada u oči da gospođa koja nas

Pseudonauka na djelu: kontaminacija vakcina u radu Gatti-Montanari

Slika
Stephano Montanari i Antonietta Gatti Vezano za neistine o vakcinama, već nekoliko godina se pokušava širiti strah i nepovjerenje u vakcine preko tvrdnji da "vakcine sadrže toksine u obliku nanočestica". Oni koji to šire, tu tvrdnju o "prljavim vakcinama", pozivaju se na rad italijanskog bračnog para Antonietta Gatti i Stephano Montanari, objavljen pod naslovom "New Quality-Control Investigations on Vaccines: Microand Nanocontamination". Prema njima, kada se rastvor vakcina gleda pod elektonskim mikroskopom, tu se nađu svakakva onečišćenja i toksične materije. Naravno antivekseri jedva dočekaju bilo kakav rad, bilo koga ko ima bilo kakvu naučnu pozadinu, objavljen u bilo kakvom časopisu da kažu kako su u pravu. Cilj je dokazati postojanje kontaminacija u vakcinama i onda reći kako su one krivci za autizam, i mnogo drugih stvari te da su vakcine zagađene, toksične i opasne.    Antonietta Gatti je fizičarka, a Stephano Montanari je farmaceut, dakle, niko od

Pojava kuge u SAD i Aziji: trebamo li se bojati epidemije

Slika
  Kugin doktor, credit: Grand Galimaufry sa  https://www.mentalfloss.com/article/49217/anatomy-14th-century-bubonic-plague-hazmat-suits U Kaliforniji je sredinom avgusta zabilježen slučaj bubonske kuge, prvi u pet godina. Inficirana osoba se oporavlja na kućnom liječenju, a radi se o rezidentu regije   jezera Tahoe, na granice Kalifornije i Nevade. Bubonska kuga je bolest koja je ostavila historijski trag na čovječanstvu, izazvavši negoliko velikih epidemija, od kojih je najpoznatija ona iz 1347. u kojoj je pomrlo oko trećine tadašnjeg stanovništva Evrope. Jedna od privih dokumentovanih epidemija kuge bila je ona za vrijeme cara Justinijana I u 6. vijeku. Treća velika pandemija kuga je zabilježena u Aziju sredinom 19. vijeka. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2015. godine, u periodu 2010. do 2015. zabilježeno je 3348 slučaja kuge, a od toga je bilo 584 smrtna slučajeva. Najviše slučajeva je bilo u Demokratskoj Republici Konga, Madagaskaru i Peruu, ali bilo je i u

Da li psi mogu nanjušiti COVID-19?

Slika
Izvor/Credit: Reuters  Zamislite da vam nisu potrebni skupi PCR testovi na COVID-19 koje prati neugodno uzimanje brisa ili antigenski testovi, nego vas testira - pas? Mnogo ljudi priželjkuje da psi postanu oni koji će nas testirati jer - jednostavno, to izgleda simpatično. Da li su psi jeftiniji i efikasniji od PCR i antigenskih testova? Ja lično nisam mišljenja da je dobra ideja. Ideja drži vodu, pokazala se relativno efikasnom (čak oko 90%), ali ja mislim da to nije - to. I da se ne treba raditi.  Naučnici širom svijeta treniraju pse kako bi otkrili COVID-19 u znoju zaraženih ljudi. U raznim eksperimentima psi su oko 90% slučajeva tačno odabrali pozitivne slučajeve. Moguće da im to uspijeva, polazi "za šapom" tako što osjete miris hlapljivih organskih spojeva. Kritičari upozoravaju kako je taj broj još uvijek premalen da bi se opravdalo raspoređivanje timova pasa na aerodromima ali daljnji podaci to bi mogli omogućiti. "Ovo je vrlo tačno, izvedivo, jeftino i ponovljivo

Koliko je efikasna AstraZeneca/Oxford vakcina protiv COVID -19: 70% ili 90%?

Slika
Neki mediji (Guardian, Klix) su objavili kako  je prema rezultatima Faze 3 ispitivanja vakcine kompanije AstraZeneca, koju oni razvijaju s Univerzitetom Oxford, pa se vakcina još zove i "oksfordska", ova vakcina efikasna "samo" 70%. Drugi mediji, poput Reutersa , objavili su da je ova vakcina efikasna i do 90%. Jedni su objavili da su rezultati "razočaravajući", drugi da su ohrabrujući. Dakle šta je istina? Oba podatka su iz istih rezultata istog saopštenja AstraZeneca. Vakcina koju je razvio Univerzitet Oxford s kompanijom AstraZeneca bila je 90% efikasna u prevenciji COVID-19 kada je primijenjena u pola doze nakon čega je slijedila puna doza u razmaku od najmanje mjesec dana , prema podacima iz kasnih stadija u Britaniji i Brazilu. Drugi režim doziranja pokazao je djelotvornost od 62% kada se daje u dvije pune doze u razmaku od najmanje mjesec dana, a kombinovana analiza iz oba režima doziranja rezultirala je prosječnom efikasnošću od 70% . Svi su rezu

Značaj "Svemirskog prava"

Slika
Vijest da je Parlamentarna skupština BiH ratifikovala jedan dokument koji se tiče oblasti svemirskog prava, punog imena „Ugovor o načelima koja uređuju aktivnosti država na istraživanju i upotrebi svemira uključujući Mjesec i druga nebeska tijela iz 1967.“, skraćeno „Ugovor o svemiru“, izazvala je buru podsmjeha u medijima, na društvenim mrežama, ali i izjave bh. političara kako je ovo moglo pričekati. Podsmjeh, nevjerica i sarkastičnost su na ovu vijest bili malo veći nego prije oko godinu dana, u januaru 2019. kada je tačka u kojoj se razmatra Nacrt osnova za pristupanje Bosne i Hercegovine sporazumu o svemiru došla na dnevni red sjednice Savjeta ministara BiH. Na prvu, kada pomislimo na trenutno zagađenje u dosta bosanskohercegovačkih gradova, na problematiku lokalnih političkih odnosa i ulaska BiH u NATO i EU, te činjenica da naša zemlja nema naučne i tehnološke kapacitete za svemirska istraživanja, pristupanje i ratifikacija jednog ovakvog ugovora čini se trivijalnom, n

Nove vrste australskih tobolčara

Slika
  Australska fauna je odnedavno postala bogatija za dvije vrste sisara. I to izuzetno slatke i simpatične. Australski veliki jedriličar je torbar koji dan provodi stisnut u šupljinama eukaliptusa, dok noću jedri i do 100 metara visoko kako bi jeo eukaliptusovo lišće. Upravo su ovih dana zoolozi "otkrili" još dvije vrste jedriličara. Istraživanje, čiji su zaključci objavljeni u Nature pod naslovom " Genetic evidence supports three previously described species of greater glider,  Petauroides volans ,   P. minor , and   P. armillatus "  sugerira da je veliki jedričar latinskog naziva Petauroides volans , zapravo tri različite vrste koje sada uključuju Petauroides minor i Petauroides armillatus. Ovo razdvanje vrsta, tj. pravljenje od onoga što se smatralo jednom vrstom dvije, pa čak i više, nije novina u sistematici. Jednostavno, ako analize nađu dovoljno dokaza da se radi o dovoljno drugačijim grupama, onda se odvaju. To se već nedavno desilo sa slonom , pa je afrič

Početak genetičkog inženjerstva: Paul Berg

Slika
Paul Berg je krojač gena i njegov rad je fundamentalan za stvaranje rekombinantne DNK, te # patchwork"  DNK, sastavljene u laboratoriji iz nekoliko izvora. Odnosno - Berg je utemeljio put stvaranja GMO i tehnika genetičkog inženjerstva. 1980. godine podijelio je Nobelovu nagradu za hemiju s Walterom Gilbertom i Frederickom Sangerom. Paul Berg je rođen 30. juna 1926. u Brooklynu. Sin je Sarah Brodsky i Harryja Berga, rusko-jevrejskih imigranata. Nakon što je diplomirao biohemiju 1948. i doktorirao 1952. godine, odlazi na postdokorski u Evropu. U početku svoje naučne karijere se interesovao za radioizotopske markere, metabolite i vitamine, a onda mu se pažnja polako preusmjeravala na DNK. U nekoj hijerarhiji bioloških molekula, proteini i nukleinske kiseline - DNK i RNK - zauzimaju najviši položaj. Ovo su izuzetno kompleksne molekule, pogotovo neki proteini i DNK, ako uzmemo u obzir njihovu molekularno masu te strukture. A upravo u doba kada je Berg počinjao svoju naučnu karijeru, d

Drevna DNK otkrila najstarije poznate blizance

Slika
  Credit: M. Teschler-Nicola  et al./Commun. Biol.  (CC BY) Analiza DNK otkrila je da su dva dječaka pažljivo pokopana u istom grobu prije više od 30 000 godina u doba paleolitika bili jednojajčani blizanci – i to   su najstariji poznati jednojajčani blizanci iz arheoloških nalazišta. Maria Teschler-Nicola iz Prirodoslovnog muzeja u Beču, Ron Pinhasi s Univerziteta u Beču i njihove kolege pregledali su dva kostura zakopana ispod lopatice mamuta na nalazištu u Austriji zvanom Krems-Wachtberg, gdje su lovci-sakupljači boravili prije 31 000 godina (između 31 700 i 31 000 godina, prema radiokarbonskom datiranju, dakle gornji paleolitik). Oni su svoje nalaze objavili početkom novembra u Communications Biology u radu pod naslovom „ Ancient DNA reveals monozygotic newborn twins from the Upper Palaeolithic“ . Poređenjem DNK u fragmentima kosti s onom iz nedavno otkrivenih ostataka iz regije, naučnici su otkrili da kosturi pripadaju dječacima blizancima. Jedan je preminuo pri rođenju, al

Australsko drvo koje ubada i nanosi bol

Slika
Jedna od najčešćih priča o australskoj flori i fauni jeste to da je tamo - skoro sve otrovno ili ubija na neki drugi način. No, drvo naučnog naziva Dendrocnide excelsa je jedno od onih koji izgleda gotovo nevino, a može da vam nanese neopisivu bol. Dendrocnide , u prevodu "drvo koje ubade" je australska uvećana inačica naše koprive i dakako da je ubod ovog drveta još bolniji nego skromne koprive. Pa ipak, i ovo drveće dolazi iz porodice kopriva, Utricaceae . Dendrocnide excelsa , gimpi-gimpi kako ga zovu, drvo je koje raste u prašumama Queenslanda. U Queenslandu nije neuobičajeno da postoje znakovi koji neupućene turiste željne avanture upozoravaju na neugodnu biljku. Bili su zabilježeni i slučajeve kada su ljudi zaglavljivali po 36 sati na jedinicama intenzivne njege zbog kontakta s biljkama iz ovog roda. D. excelsa ima još otrovnih rođaka - Dendrocnide moroides i nešto manje otrovnu Dendrocnide photinophylla te još tri vrste ovog roda sa sličnim svojstvima. Dendrocnide

Biološke vs. prirodne terapije: nije isto!

Slika
U kontekstu priče oko terapija COVID-19, spominju se i "biološke terapije", pa primjećujem da mnogima nije jasno kakve su ovo terapije i da li se radi o nekim "prirodnim terapijama", zasnovanim na možda nekim biljkama.  "Biološke terapije" zapravo su vrlo širok pojam, a u kontekstu COVID-1, ovaj termin se odnosi na terapije antitijelima, bez obzira da li je to krvna plazma rekonvalescenata  - ljudi koji su preboljeli COVID-19, ili terapija monoklonalnim antitijelima (ili koktelima monoklonalnih antitijela, kao Regeneron koji je primao Trump).  Prema NIH, definicija biološke terapije glasi: "Vrsta liječenja koja koristi tvari izrađene od živih organizama za liječenje bolesti. Te se tvari mogu prirodno pojaviti u tijelu ili se mogu stvoriti u laboratoriji." Dakle, u ovu kategoriju bi, osim rekonvalescentne plazme i monoklonalnih antitijela tj. imunoterapija, spadale i CAR-T (koja je također imunoterapija, ali se ne zasniva na antitijelima, nego n

Čudnovati kljunaš postaje još čudniji: svijetli fluorescentno

Slika
Izvor: Mammalia, Anich et al. (2020) Čudnovati kljunaš ( Ornithorhynchus anatinus) zasigurno je jedna od najčudnijih životinja koje postoje, a definitivno najčudniji sisar. Dosta nas je za njega prvo put čulo skupljajući sličice Životinjsko carstvo i zavoljeli smo tog čudnog stvora, sa kljunom poput patke, krznom, koji polaže jaja, ali svoje mlade hrani mlijekom i uz to je otrovan. Noge ove životinjice nalikuju pačijim, a imaju "žaoku" pomoću koje mogu otrovati nekoga u samoodbrani, doduše, samo mužjaci. Otrov može ubiti manje životinje, ali nije letalan za ljude, mada izaziva neugodu, pa čak i dugotrajnu osjetljivost na bol. Njihov kljun može osjetiti električno polje, ima elektroreceptore koji detektuju električno polje koje nastaje usljed kontrakcija mišića svog plijena.  Međutim, čudnovati kljunaš je nedavno postao još čudniji - njegovo krzno je fluorescentno pod određenim uslovima. Ako obasjamo njihovo krzno UV svjetlošću, ono će emitovati fluorescentnu svjetlost, pokaza

Pfizerova vakcina - zašto još nije vrijeme za radost?

Slika
Ljudi su oduševljeni time da su preliminarni rezultati efikasnosti Pfizer/BioNTech vakcine protiv COVID-19 dobri i, kako se navodi, da ova vakcina pruža oko 90% zaštitu. Međutim, ja smatram da je rano za hype i da ova vakcina potencijalno ima nekoliko mana te stvari koje još ne znamo o njoj. Interesantno je istaći da Pfizer/BioNTech vakcina nije bila vakcina koja se finansirala iz warp-speed projekta, njima je obećano da će dobiti neka sredstva kada isporuče vakcinu. Pfizer razvija ovu vakcinu s njemačkom biotehnološkom kompanijom BioNTech, koja je osnovana 2008. Osnovao ju je imunolog tursko-njemačkog porijekla Uğur Şahin s Christopherom Huberom i Özlem Türeci, koja se smatra jednom od pionira imunoterapije raka.  Radi o mRNA tj. iRNK vakcini, koja se zasniva na tehnologiji koju koristi i američka kompanija Moderna. Ovo je prvi put u istoriji da se stvaraju takve vakcine - nikad prije nismo imali ovaj tip vakcina, nikada nisu prije bile odobrene vakcine koje funkcionišu preko informac