Postovi

Prikazuju se postovi od studeni, 2020

Kako antivekseri tumače vakcine i rade istraživanja: primjer

Slika
Nedavno je do mene došao jedan mali video u kojem gospođa s engleskog govornog područja upozorava kako su vakcine strašne i šta to sadrži astraZeneca vakcina protiv COVID-19. Namjerno neću staviti link na ovaj video, kako mu ne bismo povećavali doseg i preglede, u ilustraciji je screenshot ali otprilike to je ovo: gospođa podučava kako da "napravimo svoje istraživanje" (naravno, na internetu) i da "ne damo nikome da istražuje umjesto nas", te da AZ vakcina sadrži ćelije abortiranih embrija - MRC-5 liniju.  Naravno, vakcine ne sadrže ćelije abortiranih fetusa, niti bilo koje druge ćelije iz drugih ćelijskih kultura, one se pročiste, a potrebne su radi uzgoja virusa ili radi istraživanja vakcine. O tome možete više pročitati u tekstu na Vakcine.ba .  Zatim upozorava da je vakcina rekombinantna i da je to nešto strašno. Podsjetimo i vakcina protiv hepatitisa B je rekombinantna i nije strašna, nego štiti od jedne razorne bolesti. Ono što upada u oči da gospođa koja nas...

Pseudonauka na djelu: kontaminacija vakcina u radu Gatti-Montanari

Slika
Stephano Montanari i Antonietta Gatti Vezano za neistine o vakcinama, već nekoliko godina se pokušava širiti strah i nepovjerenje u vakcine preko tvrdnji da "vakcine sadrže toksine u obliku nanočestica". Oni koji to šire, tu tvrdnju o "prljavim vakcinama", pozivaju se na rad italijanskog bračnog para Antonietta Gatti i Stephano Montanari, objavljen pod naslovom "New Quality-Control Investigations on Vaccines: Microand Nanocontamination". Prema njima, kada se rastvor vakcina gleda pod elektonskim mikroskopom, tu se nađu svakakva onečišćenja i toksične materije. Naravno antivekseri jedva dočekaju bilo kakav rad, bilo koga ko ima bilo kakvu naučnu pozadinu, objavljen u bilo kakvom časopisu da kažu kako su u pravu. Cilj je dokazati postojanje kontaminacija u vakcinama i onda reći kako su one krivci za autizam, i mnogo drugih stvari te da su vakcine zagađene, toksične i opasne.    Antonietta Gatti je fizičarka, a Stephano Montanari je farmaceut, dakle, niko od ...

Pojava kuge u SAD i Aziji: trebamo li se bojati epidemije

Slika
  Kugin doktor, credit: Grand Galimaufry sa  https://www.mentalfloss.com/article/49217/anatomy-14th-century-bubonic-plague-hazmat-suits U Kaliforniji je sredinom avgusta zabilježen slučaj bubonske kuge, prvi u pet godina. Inficirana osoba se oporavlja na kućnom liječenju, a radi se o rezidentu regije   jezera Tahoe, na granice Kalifornije i Nevade. Bubonska kuga je bolest koja je ostavila historijski trag na čovječanstvu, izazvavši negoliko velikih epidemija, od kojih je najpoznatija ona iz 1347. u kojoj je pomrlo oko trećine tadašnjeg stanovništva Evrope. Jedna od privih dokumentovanih epidemija kuge bila je ona za vrijeme cara Justinijana I u 6. vijeku. Treća velika pandemija kuga je zabilježena u Aziju sredinom 19. vijeka. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2015. godine, u periodu 2010. do 2015. zabilježeno je 3348 slučaja kuge, a od toga je bilo 584 smrtna slučajeva. Najviše slučajeva je bilo u Demokratskoj Republici Konga, Madagaskaru i Peruu, al...

Da li psi mogu nanjušiti COVID-19?

Slika
Izvor/Credit: Reuters  Zamislite da vam nisu potrebni skupi PCR testovi na COVID-19 koje prati neugodno uzimanje brisa ili antigenski testovi, nego vas testira - pas? Mnogo ljudi priželjkuje da psi postanu oni koji će nas testirati jer - jednostavno, to izgleda simpatično. Da li su psi jeftiniji i efikasniji od PCR i antigenskih testova? Ja lično nisam mišljenja da je dobra ideja. Ideja drži vodu, pokazala se relativno efikasnom (čak oko 90%), ali ja mislim da to nije - to. I da se ne treba raditi.  Naučnici širom svijeta treniraju pse kako bi otkrili COVID-19 u znoju zaraženih ljudi. U raznim eksperimentima psi su oko 90% slučajeva tačno odabrali pozitivne slučajeve. Moguće da im to uspijeva, polazi "za šapom" tako što osjete miris hlapljivih organskih spojeva. Kritičari upozoravaju kako je taj broj još uvijek premalen da bi se opravdalo raspoređivanje timova pasa na aerodromima ali daljnji podaci to bi mogli omogućiti. "Ovo je vrlo tačno, izvedivo, jeftino i ponovljivo...

Koliko je efikasna AstraZeneca/Oxford vakcina protiv COVID -19: 70% ili 90%?

Slika
Neki mediji (Guardian, Klix) su objavili kako  je prema rezultatima Faze 3 ispitivanja vakcine kompanije AstraZeneca, koju oni razvijaju s Univerzitetom Oxford, pa se vakcina još zove i "oksfordska", ova vakcina efikasna "samo" 70%. Drugi mediji, poput Reutersa , objavili su da je ova vakcina efikasna i do 90%. Jedni su objavili da su rezultati "razočaravajući", drugi da su ohrabrujući. Dakle šta je istina? Oba podatka su iz istih rezultata istog saopštenja AstraZeneca. Vakcina koju je razvio Univerzitet Oxford s kompanijom AstraZeneca bila je 90% efikasna u prevenciji COVID-19 kada je primijenjena u pola doze nakon čega je slijedila puna doza u razmaku od najmanje mjesec dana , prema podacima iz kasnih stadija u Britaniji i Brazilu. Drugi režim doziranja pokazao je djelotvornost od 62% kada se daje u dvije pune doze u razmaku od najmanje mjesec dana, a kombinovana analiza iz oba režima doziranja rezultirala je prosječnom efikasnošću od 70% . Svi su rezu...

Značaj "Svemirskog prava"

Slika
Vijest da je Parlamentarna skupština BiH ratifikovala jedan dokument koji se tiče oblasti svemirskog prava, punog imena „Ugovor o načelima koja uređuju aktivnosti država na istraživanju i upotrebi svemira uključujući Mjesec i druga nebeska tijela iz 1967.“, skraćeno „Ugovor o svemiru“, izazvala je buru podsmjeha u medijima, na društvenim mrežama, ali i izjave bh. političara kako je ovo moglo pričekati. Podsmjeh, nevjerica i sarkastičnost su na ovu vijest bili malo veći nego prije oko godinu dana, u januaru 2019. kada je tačka u kojoj se razmatra Nacrt osnova za pristupanje Bosne i Hercegovine sporazumu o svemiru došla na dnevni red sjednice Savjeta ministara BiH. Na prvu, kada pomislimo na trenutno zagađenje u dosta bosanskohercegovačkih gradova, na problematiku lokalnih političkih odnosa i ulaska BiH u NATO i EU, te činjenica da naša zemlja nema naučne i tehnološke kapacitete za svemirska istraživanja, pristupanje i ratifikacija jednog ovakvog ugovora čini se trivijalnom, n...

Nove vrste australskih tobolčara

Slika
  Australska fauna je odnedavno postala bogatija za dvije vrste sisara. I to izuzetno slatke i simpatične. Australski veliki jedriličar je torbar koji dan provodi stisnut u šupljinama eukaliptusa, dok noću jedri i do 100 metara visoko kako bi jeo eukaliptusovo lišće. Upravo su ovih dana zoolozi "otkrili" još dvije vrste jedriličara. Istraživanje, čiji su zaključci objavljeni u Nature pod naslovom " Genetic evidence supports three previously described species of greater glider,  Petauroides volans ,   P. minor , and   P. armillatus "  sugerira da je veliki jedričar latinskog naziva Petauroides volans , zapravo tri različite vrste koje sada uključuju Petauroides minor i Petauroides armillatus. Ovo razdvanje vrsta, tj. pravljenje od onoga što se smatralo jednom vrstom dvije, pa čak i više, nije novina u sistematici. Jednostavno, ako analize nađu dovoljno dokaza da se radi o dovoljno drugačijim grupama, onda se odvaju. To se već nedavno desilo sa slonom , pa je a...

Drevna DNK otkrila najstarije poznate blizance

Slika
  Credit: M. Teschler-Nicola  et al./Commun. Biol.  (CC BY) Analiza DNK otkrila je da su dva dječaka pažljivo pokopana u istom grobu prije više od 30 000 godina u doba paleolitika bili jednojajčani blizanci – i to   su najstariji poznati jednojajčani blizanci iz arheoloških nalazišta. Maria Teschler-Nicola iz Prirodoslovnog muzeja u Beču, Ron Pinhasi s Univerziteta u Beču i njihove kolege pregledali su dva kostura zakopana ispod lopatice mamuta na nalazištu u Austriji zvanom Krems-Wachtberg, gdje su lovci-sakupljači boravili prije 31 000 godina (između 31 700 i 31 000 godina, prema radiokarbonskom datiranju, dakle gornji paleolitik). Oni su svoje nalaze objavili početkom novembra u Communications Biology u radu pod naslovom „ Ancient DNA reveals monozygotic newborn twins from the Upper Palaeolithic“ . Poređenjem DNK u fragmentima kosti s onom iz nedavno otkrivenih ostataka iz regije, naučnici su otkrili da kosturi pripadaju dječacima blizancima. Jedan je premi...

Australsko drvo koje ubada i nanosi bol

Slika
Jedna od najčešćih priča o australskoj flori i fauni jeste to da je tamo - skoro sve otrovno ili ubija na neki drugi način. No, drvo naučnog naziva Dendrocnide excelsa je jedno od onih koji izgleda gotovo nevino, a može da vam nanese neopisivu bol. Dendrocnide , u prevodu "drvo koje ubade" je australska uvećana inačica naše koprive i dakako da je ubod ovog drveta još bolniji nego skromne koprive. Pa ipak, i ovo drveće dolazi iz porodice kopriva, Utricaceae . Dendrocnide excelsa , gimpi-gimpi kako ga zovu, drvo je koje raste u prašumama Queenslanda. U Queenslandu nije neuobičajeno da postoje znakovi koji neupućene turiste željne avanture upozoravaju na neugodnu biljku. Bili su zabilježeni i slučajeve kada su ljudi zaglavljivali po 36 sati na jedinicama intenzivne njege zbog kontakta s biljkama iz ovog roda. D. excelsa ima još otrovnih rođaka - Dendrocnide moroides i nešto manje otrovnu Dendrocnide photinophylla te još tri vrste ovog roda sa sličnim svojstvima. Dendrocnide ...

Pfizerova vakcina - zašto još nije vrijeme za radost?

Slika
Ljudi su oduševljeni time da su preliminarni rezultati efikasnosti Pfizer/BioNTech vakcine protiv COVID-19 dobri i, kako se navodi, da ova vakcina pruža oko 90% zaštitu. Međutim, ja smatram da je rano za hype i da ova vakcina potencijalno ima nekoliko mana te stvari koje još ne znamo o njoj. Interesantno je istaći da Pfizer/BioNTech vakcina nije bila vakcina koja se finansirala iz warp-speed projekta, njima je obećano da će dobiti neka sredstva kada isporuče vakcinu. Pfizer razvija ovu vakcinu s njemačkom biotehnološkom kompanijom BioNTech, koja je osnovana 2008. Osnovao ju je imunolog tursko-njemačkog porijekla Uğur Şahin s Christopherom Huberom i Özlem Türeci, koja se smatra jednom od pionira imunoterapije raka.  Radi o mRNA tj. iRNK vakcini, koja se zasniva na tehnologiji koju koristi i američka kompanija Moderna. Ovo je prvi put u istoriji da se stvaraju takve vakcine - nikad prije nismo imali ovaj tip vakcina, nikada nisu prije bile odobrene vakcine koje funkcionišu preko...

Praistorijske žene su bile i lovci

Slika
Izvor: Smithsonian Magazine Učili smo da su ljudi, prije nego što su prešli na sjedilački ratarski način života, bili lovci - sakupljači. I učili smo da su muškarci uglavnom bili ti koji su išli u lov, dok su žene skupljale bobice, gljive, ljekovite i jestive bilje, nosile vode. Sada se ta slika mijenja - i žene se išle u lov, bacale koplja. Najstariji poznati grob lovca u Americi pripada jednoj mlađoj ženi i to dodatno podriva stereotip o "muškarcu-lovcu". Ova teza je preovladala nakon jednog simpozijuma u Chicagu, koji je održan 1966. međutim, novi nalazi upućuju na to da ne smijemo ovu tezu prihvatati zdravo za gotovo i da bismo trebali napustiti ponavljanje ove predrasude u udžbenicima. Ova teza nije nastala prema arheološkim dokazima, nego etnografskim posmatranjima recentnih grupa koje žive lovačko-sakupljačkim načinom života Radi se o grobu pronađenom u Andima, a tu je pronađeno još nekoliko skeletnih ostataka žena s vršcima kopalaj, što sugerira da se i one bavile lov...

Drastičan pad brojnosti populacija divljih životinja

Slika
  IStock Populacije divljih životinja smanjile su se za 68% između 1970. i 2016. godine, a samo 25% planete, dijelova koji nisu pod ledom, i dalje se možemo smatrati divljinom. Ovo znači da je čovjek izmijenio tri četvrtine planete koje nisu pokriveni ledom. Svega 13% svjetskih ocena se može smatrati još uvijek netaknutom divljinom. Sumorna statistika potječe iz Izvještaja  neprofitne organizacije Svjetski fond za prirodu (World Wildlife Fund-WWF) i Zoološkog društva u Londonu (ZSL), na temelju globalnih podataka o 20.811 populacija od 4.392 vrsta kičmenjaka. Devastacijom populacija u divljini najgore su pogođeni Latinska Amerika i Karibi, gdje je populacija životinja u spomenutom razdoblju opala za prosječno 94%. U Africi je zabilježen pad populacija od 65%, Sjevernoj Americi 34%, u regiji Azije i Pacifika 45%, a u Evropi i Centralnoj Aziji, uključujući i Rusiju 24%. Proizvodnja hrane najveći je pokretač gubitka divljine, kaže se u Izvještaju, jer se sada oko polovine n...

Mali zmajevi nisu bili dobri letači

Slika
Izvor: https://ukafh.com/2017/08/04/ukafh-visit-dinosaurs-of-china-ground-shakers-to-feathered-fliers/yi-qi-2/ Zmajevi su letjeli poput letećih vjeverica. Neki fosili letećih gmazova su zaista zanimljivi jer otkrivaju kako su ova stvorenja mogla letjeti. Međutim, to nije bio bilo baš tehnički dobro i zato su ova stvorenja završila u ćorsokaku evolucije.  Alexander Dececchi s Univerziteta Mount Marty u Yanktonu u Južnoj Dakoti i njegove kolege analizirali su fosilizirane ostatke dvije vrste pernatih dinosaura, Yi qi ("čudno krilo")  i Ambopteryx longibrachium . Obje su živjele u današnjoj Kini prije nekih 160 miliona godina i obje su imale manje od jednog kilograma. Ti mali gmazovi mogli su slabo kliziti po zraku. Lasersko stimulirana fluorescencija, tehnika slikanja koja koristi lasere za pobuđivanje atoma, koji zatim emitiraju svjetlost, otkrila je detalje o koži između izduženih falangi  vrste  Yi qi,  koji sugeriraju da je stvorenje imalo opnasta krila. ...