Quantum of Science

Već smo rekli da je jedro ili nukleus stanice dio stanice koji se može vidjeti pod mikroskopom kao region okruglastog oblika i nešto jače obojen od ostatka stanice. Stanice se, radi lakšeg praćenja, prije gledanja na mikroskop obično boje jednom posebnom bojom, a jedro se boji bolje nego ostatak stanice. Stanice obično imaju po jedno jedro, ali postoje i stanične strukture koje imaju više jedara, poput stanica poprečno-prugasth mišića, ali i one bez jedra, kakva su crvena krvna zrnca. U jedru postoji i struktura koja se zove jedarce ili nukleolus . Također smo rekli da je jedro kontrolni centar stanice. Međutim, šta znači kontrolni centar i šta on to kontroliše? Kontrolni centar našeg tijela je centralni nervni sistem, naročito mozak. To je sistem koji reaguje na podražaje okoline i daje neku vrstu naredbe organizmu kako da reaguje. Međutim, stanice nema ni nervni sistem niti mozak. Istovremeno, u stanici postoji mnogo različitih organela koje obavljaju neku funkciju i ...

Primijetila sam da ljude zbunjuju neke stvari u genetičkim strukturama: ako je DNK nasljedni materijal, šta su onda hromosomi? Ljudima tek što je ušao u uho termin gen, a već se javio novi - genom... a šta je to proteom, transkriptom? Aleli? Egzoni, introni, transposoni. Neka ovaj tekst bude samo kratki, "džepni" rječnik nekoliko osnovnih pojmova iz genetike. Tih pojmova ima veoma velik broj, pa ću ovdje izdvojiti samo one koji dolaze do ušiju šire publike. O vaj kratki rječnik nije nastao sa intencijom da to bude stručni rječnik svih pojmova iz genetike, nego je namijenjen učenicima i laicima te su stoga pojmovi objašnjeni što je moguće jednostavnije. Aminokiseline: organske molekule koje čine proteine. Postoji 20 aminokiselina koje izgrađuju proteine. Nizanjem aminokiselina jedne iza druge, pri čemu se one spajaju peptidnom vezom, nastaje dugačka molekule (polimer) koju zovemo protein (bjelančevina). Osobine različitih proteina te oblik molekule proteina ovise o ...

Metilacija DNK (metilirana dva citozina), by Christoph Bock (Max Planck Institute for Informatics) via WikimediaCommons  Mutacije su nasljedne promjene genetičkog materijala - to nauče i djeca u osnovnim školama. Na našim fakultetima učite o genima, o genomu, o kodirajućim i nekodirajućim dijelovima DNK, o transkripciji i translaciji DNK, o duplikaciji DNK...ali do kraja studija vam niko ne spomene epigenetiku i epigenetičke promjene. Mislim da do dan-danas na PMF-u epigenetiku nisu uvrstili u kurikulume. Dakle, šta su to epigenetičke promjene i šta je predmet proučavanja epigenetike? Zašto treba insistirati da epigenetika uđe u fakultetske kurikulume ? Prije par godina, veliki problem genetike je bilo otkriti kako se geni "pale" i "gase". Ovo turning on/off ili "genetički prekidač" mi, iz ove oblasti, nazivamo ekspresijom gena. Naime, nakon projekta sekvencioniranja humanog genoma, otkrivanje kako se reguliše funkcija gena bio je sljedeći...