Quantum of Science

Kakva budućnost čeka današnju djecu? Kakav će biti svijet u kojem će živjeti djeca koja se sada rode? Ima li smisla donositi djecu na ovakav svijet, u kojem je jedna od glavnih prijetnji nešto za šta još nismo našli načina da umanjimo i anuliramo - klimatske promjene.  Već danas vidimo utjecaj ekstremnim vremenskih događaja, poput poplava, ali b ebe rođene 2020. godine suočiće se s mnogo ekstremnijim događajima, poput toplinskih valova, nego ljudi rođeni nekoliko generacija ranije. Naučnici, u radu objavljenom u Science krajem septembra 2021. pod naslovom  Intergenerational inequities in exposure to climate extremes    procjenjuju da će djeca rođena 2020. godine doživjeti dvostruko do sedmostruko povećanje ekstremnih događaja, osobito toplinskih valova, u poređenju s ljudima rođenima 1960. godine, prema sadašnjim obećanjima klimatske politike. Ovi rezultati ističu ozbiljnu prijetnju sigurnosti mladih generacija i pozivaju na drastično smanjenje emisija kako bi se zaš...

U tropskom dijelu Atlantskog oceana, u Sargaškom moru, postoji jedna neobična biološka pojava - veliki, praktično neprekidan tepih  od morske trave zvane Sargassum .    Da, Sargaško more je dobilo ime prema ovim algama iz reda smeđih algi. Radi se o višestaničnim  makroalgama-talofitama iz reda Fucales, porodica Sargassaceae , klasa  Phaeophyceae . Izvor:UNEP Postojanje velikih količina ove trave u tom diejlu ocena opisao je još u 15. vijeku i Kristofer Kolumbo. Međutim, ovaj "prekrivač" je bio limitiran i diskontinuiran, dok je 2011. primijećeno kako je područje prekriveno sa Sargassum postalo veće i gušće. 2015. u časopisu Science , naučnici s  University of South Florida College of Marine Science    objavili su kako su, oslanjajući se na satelitske snimke NASA, otkrili najveći pojas u kojem je ova morska trava stvorila neprekidno područje. Ovo područje se sada naziva Veliki atlantski sargaški pojas (G reat Atlantic  Sargassum   belt -...

Uzgoj   kanabisa stvara velike količine stakleničkih plinova koji zagrijavaju Zemljinu atmosferu, doznajemo iz rada objavljenog u Nature Sustainability pod naslovom " The greenhouse gas emissions of indoor cannabis production in the United States ".  Uzgoj kanabisa cvjeta u Sjedinjenim Državama zahvaljujući legalizaciji droge u Coloradu i drugdje. Hej, pa kanabis je biljka - ne bi li povećanje uzgoja kanabisa zapravo trebalo smanjiti emisije stakleničkih plinova? Ne, jer se za uzgoj koriste velike količine energije.  Jason Quinn i njegove kolege s Univerziteta Colorado State u Fort Collinsu istraživali su koliko je električne energije i prirodnog plina potrebno u raznim državama za uzgoj marihuane u zatvorenom prostoru u umjetnoj klimi, što omogućuje postojan proizvod u bilo kojem vremenu. Zatim su naučnici izračunali emisije stakleničkih plinova povezane s ovom potrošnjom energije. Tim je otkrio da energija potrebna za dobivanje jednog kilograma osušenog cvijeta kanabis...

  Golemi ledeni glečer na Antarktiku se nedavno odlomio od ledenog masiva Brunt, dvadesetak kilometara od britanske istraživačke postaje na Južnom polu.  Odlomljeni led ukupne je površine 1270 kvadratnih kilometara, a debljina mu je 150 metara. Nekoliko novih studija, ali i opservacija arktičkog kruga, govore o devastirajućem utjecaju klimatskih promjena na ovo područje. U Sibiru su prošle godine zabilježene izuzetno visoke temperature, ali i požari koje je teško obuzdati. Naša planeta velikom brzinom gubi ogromne količine leda: radi se o 28 biliona tona u manje od 25 godina, pokazuje analiza, objavljena krajem januara u časopisu Cryosphere . U ovoj studiji su naučnici koristili satelitska promatranja i računalne modele za procjenu globalnih trendova gubitka leda.   Izračunali su da je od 1994. do 2017.   planeta Zemlja izgubila 7.6 biliona tona arktičkog morskog leda, 6.5 biliona tona leda na Antarktiku i 6.1 biliona tona leda s planinskih glečera. Kombinovani led...

Obnavljanjem trećine područja koja su ljudi najviše degradirali i očuvanjem preostalih prirodnih ekosistema spriječilo bi se 70% predviđenih izumiranja sisavaca, ptica i vodozemaca. Također bi se obnovom divljine izolirala, ugradila u živi svijet jedna ogromna količina ugljen dioksida koji sada uzrokuje antropogene klimatske promjene.   Naučnici su detaljno pretražili mape o korištenju zemljišta kako bi precizno odredili mjesta na kojima bi ponovno stvaranje divljih staništa imalo najveći utjecaj i bilo najisplativije. Ovo obnavljanje divljne ne mora ići na uštrb poljoprivrede navode naučnici - uz pravilne mjere, moglo bi se proizvoditi dovoljno hrane i restaurirati oko 55% površina koje se trenutno koriste za uzgoj hrane.  U radu, objavljenom u oktobru u Nature pod naslovom " Global  priority areas for ecosystem restoration " se navodi kako je obnavljanje divljine najefikasnije ako se obnove primarni ekosistemi poput šuma, ali i močvani predjeli te savane. To je vr...

Trka za energijom i, još uvijek, ovisnost naše civilizacije o fosilnim gorivima, dovele su do povećanja emisija stakleničkih plinova, od kojih je najznačajniji ugljendioksid. Prisustvo ovog, i još nekih plinova u atmosferi naše planete je veoma značajno za život jer stvara efekat staklene bašte. Bez njega, naša planeta bi imala sasvim drugačiju temperaturu, vrlo nepoljnu za razvoj života. Međutim, ni premalo ni previše ugljendioksida i drugih plinova nije dobro za nas. Mi živimo na tankoj i vrlo oštroj ivici noža – prevelika količina stakleničkih plinova povećava temperaturu atmosfere, što dovodi do otapanja lednika, povećanja nivoa mora, suše u jednim, a poplava u drugim krajevima, većeg broja oluja i nedostatka hrane. Premala koncentracija bi nas vodila u novo ledeno doba. Pa ipak, postoje grupe koje ili se ne slažu sa naučnim konsenzusom da su klimatske promjene stvarne i uzrokovane našom djelatnošću, ili tvrde kako je trenutno povećanje temperature atmosfere sasvim prirodna ...

Skoro cijela populacija polarnih medvjeda će biti izbrisana do 2100. godine ako ne preokrenemo trend gubitka leda u morima. Polarnim medvjedima ( Ursus maritimus ) potreban je morski led za lov tuljana a očekuje se da će se količina leda smanjivati jer se globalno zagrijavanje i gubitak morskog leda nastavljaju. "Vrlo je mala šansa da polarni medvjedi opstanu bilo gdje u svijetu, osim možda na vrlo visokim geografskim širinama Arktika u jednoj maloj podpopulaciji, ako nastavimo poticati klimatske promjene uobičajenim razinama emisija", kaže klimatski naučnik Peter Molnar. Molnar i njegove kolege analizirali su koliko dugo polarni medvjedi mogu preživjeti i  imati mladunce tokom sve dužih razdoblja kada su dijelovi Arktika bez leda. U radu, objavljenom u Nature Climate Change , pod nazivom   "Fasting season length sets temporal limits for global polar bear persistence" , dali su p rojekcije koje pokazuju da će se, ako se nastave sadašnje stope zagrijav...

Zapadni Sibir, jedna od najhladnijih regija na Zemlji, prolazi kroz period toplinskog talasa bez presedana. Ova je zima bila najtoplija u Sibiru od kada se prate temperature prije 130 godina.  Arktički grad Khatanga postavio je novi rekord od 25 °C u maju, kada su obično temperature još uvijek jako niske. Toplina je povezana s opasnim odmrzavanjem permafrosta, rasprostranjenim divljim požarima i rojevima kukaca koji uništavaju drveće. U maju su površinske temperature bile i do 10 °C iznad prosjeka u tim dijelovima Sibira. Došlo je do ranog probijanja leda u rijekama Sibira, ali se dogodilo i veliko izlijevanje dizela zbog topljenja permafrosta ispod nosača spremnika goriva. Temberatura u Verhojansku je u junu dostigla  38°C. Izvor: COPERNICUS Freja Vamborg, naučnica u COPERNICUS službi za praćenje klimatskih promjena (C3S), kaže: „To je nesumnjivo alarmantan znak, ali ne samo da je mjesec maj bio neobično topao na ovim prostorima. Cijela zima i prolj...

Mjehurići zaleđenog metana u jezeru Abraham u Kanadi Metan, CH 4 , najjednostavniji alkan i zapravo najjednostavniji organski spoj, također spada u stakleničke gasove. Malo se manje priča o njegovim emisijama nego o emisijama ugljendioksida, ali svakako je nešto o čemu trebamo razmišljati.  Metan može hiljadama godina biti zatočen u slojevima permafrosta u obliku metanskih hidrata, struktura nalik na kristale. Dakle, što bi se moglo dogoditi ako zbog topljenja leda i permafrosta dođe do oslobađanja ovog zarobljenog metana? Računamo da bi to bila katastrofa. A koliko je ovaj scenario vjerovatan? E, sad dolaze neke pozitivne vijesti, nadajmo se da su naučnici to dobro proračunali. Michael Dyonisius sa Univerziteta Rochester u New Yorku i njegov tim analizirali su ledene  na Antarktiku kako bi utvrdili porijeklo metana ispuštenog za vrijeme razdoblja zagrijavanja koje je završilo posljednje ledeno doba. Zagrijavanje je podiglo globalnu temperaturu za otprilike 4°...

Da, to je tačno (mada neki naučnici kaže da je ovaj broj znatno ispod 20% ). Međutim, šta to zapravo znači? Treba znati da biljke ne samo što oslobađaju kisik u fotosintezi, nego ga i troše u procesu disanja, noću. Ne treba zamišljati kako biljke, pa tako ni one u Amazoniji, samo proizvode kisik.  Također, ako bi ove šume nestale sa lica Zemlje - što nikako ne želimo - treba razumjeti da procenat kisika u atmosferi ne bi opao za 20-tak procenata Zapravo, najveći proizvođači kisika su marinski mikroorganizmi, a po produktivnosti ih slijede višećelijske alge. Upravo su ovi organizmi i izmijenili atmosferu naše planete prije mnogo milijardi godina. Ako je sve to tako, zašto su onda tropske šume, i naročito Amazonija, tako važne za nas? Zapravo, njihova vrijednost nije toliko u količini oslobođenog kisika, koliko u količini vezanog ugljika. Najvažnija stvar koja se dešava u procesu fotosinteze jeste to da se ugljik iz smjese zraka ugrađuje u organske molekule bil...

Izvor: ABC Požari velikog intenziteta u Australiji su doveli do masovnih evakuacija stanovnika i pokrenuli niz akcija spašavanja životinja, ali čak i odstrela životinja koje su teško povrijeđene. Tragične slike ispunjavaju medije, ali se u isto vrijeme šire i dezinformacija vezane za intenzitet i uzrok požara. Procjenjuje se da je spaljeno oko 6.3 miliona hektara   što je 63 000 kvadratnih kilometara ili oko 16 miliona ari. Ovo znači da su požari u Australiji u sezoni 2019./2020. uništili   duplo veću površinu od one u požarima u Sibiru 2019. godine te oko 6 puta veću površinu nego u Kaliforniji 2018. godine ili prije par mjeseci u Amazoniji. To je površina veća od površine Bosne i Hercegovine, koja iznosi   51 197 kvadratnih kilometara. Uništeno je preko 2500 objekata, od čega oko 1400 kuća, a za sada je stradalo preko 20 osoba. Požari su zahvatili i istočna predgrađa Melbourna, dio koji se zove Gippsland, a koji je jedna od glavnih poljoprivrednih zon...

Dok na jednoj strani planete bijesne požari većeg intenziteta nego uobičajeno, na drugoj su kiše koje prijete poplavama. Nezapamćene poplave su zahvatile Veneciju, a strašni pljukovi hrvatsko primorje.  2014. godina se u regionu dobro pamti, ali kao da smo nesvjesni da se vrlo lako može ponoviti. Takve, veoma jake kiše koje su u našem regionu relativno rijetke, vjerovatno će postati češće usljed promjena u precipitaciji koje su uzrokovane promjenom klime.   Venecija, 2019, izvor: National Geographic Naučnici predviđaju kako će klimatske promjene povećati prosječne globalne količine oborina, jer u toplijoj atmosferi vazduh ima veću koncentraciju vodene pare. Nažalost, zbog toga bi pljuskovi u budućnosti mogli biti još jači od najintenzivnijih kiša današnjice. Dakle, ono čemu smo svjedočili 2014. godine bi bio samo preludij.  Gunnar Myhre iz Centra za međunarodna klimatska istraživanja u Oslu i njegove kolege istražili može li globalno zatopljenje...

Omladina širom svijeta je iskazala svoj protest povodom nedovoljnih napora u sprječavanju klimatskih promjena. Oni, predvođeni Gretom Thunberg, traže jaču obavezanost vlada, ali pojedinaca, svih nas, prema Pariškom sporazumu i smanjenju emisija ugljičnog dioksida, najvećeg faktora klimatskih promjena. A kakvi su stavovi, naročito stavovi omladine u BiH o klimatskim promjenama? Koristeći jedan divan alat - platformu U-Report , Quantum of Science/ Društvo "Nauka i svijet" su probali ispitati stavove, razmišljanja i osjećaje vezane za termin "klimatske promjene" kod populacije koja učestvuje u U-reportu, "U-reportera". Namjerno nismo htjeli ispitivati znanje o klimatskim promjenama, nego upravo stavove jer - od stavova sve počinje.  Ako nemamo o nečemu stav to znači ili da nas to nešto ili ne interesuje ili da nismo informisani o tome. Dakle, sam odziv na anketu bi bio indikacija postojanja nekog stava. Ako stava nema, građane treba za...