Quantum of Science

Dojenje smanjuje rizik da majka razvije dijabetes tip 2 tako što poboljšava funkciju beta-stanica Langerhansovih ostrva u pankreasu koje stvaraju hormon insulin.  Ovo je zaključak rada objavljenog krajem aprila 2021. u Science Translational Medicine , pod naslovom " Lactation improves pancreatic β cell mass and function through serotonin production ".  Autori su povezali hormon prolaktin sa proizvodnjom serotonina i proliferacijom β stanica, pružajući objašnjenje blagotvornih učinaka dojenja. Naučnici iz Južne Koreje su analizirali metaboličke fenotipove, posebno karakteristike β stanica pankreasa kod ljudi i miševa u laktaciji i onih koji nisu u laktaciji. Žene u laktaciji i one koje nisu dojile pokazale su usporedivu toleranciju na glukozu dva mjeseca nakon poroda, ali nakon prosječno 3.6 godina tolerancija na glukozu kod žena koje su dojile se poboljšala u odnosu na žene koje nisu dojile. Kod miševa je laktacija poboljšala toleranciju na glukozu i povećala masu β stanica 3...

Istraživanje koje su vodili Univerzitet u Birminghamu i Birminghamska ženska i dječja fondacija NHS Foundation Trust otkrilo je novi uvid u biološke mehanizme dugoročnih pozitivnih efekata dojenja na prevenciju poremećaja imunološkog sistema kasnije u životu. Poznato je da je dojenje povezano s boljim zdravstvenim ishodima u dojenačkoj dobi i tokom cijele odrasle dobi, a prethodna istraživanja pokazala su da je kod djece koja dobivaju majčino mlijeko manja vjerovatnost da će kasnije u životu razviti astmu, pretilost i autoimune bolesti u poređenju s onima koji se hrane isključivo adaptiranim mlijekom. Međutim, do sada su imunološki mehanizmi odgovorni za ove učinke bili vrlo slabo razumljivi. Znamo da se preko placente i majčinog mlijeka prenose imunoglobulini majke - antitijela, ali bilo je nekih nepoznanica o tome zašto dojenje djeluje tako blagotvorno i prevenira poremećaje imunološkog sistema djeteta. U ovoj novoj studiji naučnici su prvi put otkrili da se specifična vrsta imunolo...

Izgleda da u mlijeku majki koje su se oporavile od COVID-19 postoje antitijela na SARS-CoV-2. Iako nema dokaza da majke mogu prenijeti SARS-CoV-2 na dojenčad tijekom dojenja, nepoznato je može li majčino mlijeko prenijeti imunitet na virus na dojenče. Majčino mlijeko dojenčetu može pružiti donekle pasivni prirodni imunitet na neke bolesti, ako je majka vakcinisana protiv tih bolesti ili je preboljela neke bolesti. Recimo, vakcinacija trudnice u zadnjem trimestru trudnoće protiv gripe ili pertusisa daje imunitet bebi, putem placente, a djelimično i putem mlijeka.Imunitet majke štiti bebu u prvim mjesecima života.  No, antitijela u mlijeku se brzo smanjuju i već oko 6. mjeseca dojenja ih ima jako malo. Više o imunitetu koji pruža dojenje možete pročitati ovdje na Vakcine.ba . Naučnici su se pitali da li ovaj fenomen postoji i kod majki koje su preboljele COVID-19. Do sada nismo imali nikakvih podataka o tome da li postoje antitijela na SARS-CoV-2 u mlijeku majki koje su se oporavile ...

Da je majčino mlijeko najbolja prehrana za bebe, to već znamo. No i tu ima razlika. Izgleda da mlijeko koje dijete sisa direktno iz grudi i ono koje majke ispumpaju pa daju poslije, nije isto, barem po kvaliteti mikroflore, sugerira nova studija, objavljena u Cell Host Microbe 13. februara 2019. pod naslovom " C omposition and Variation of the Human Milk Microbiota Are Influenced by Maternal and Early-Life Factors". Ljudsko mlijeko obiluje raznolikom populacijom mikroba, od kojih se neki mogu nastaniti u djetetovom probavnom sistemu. Upravo je to još jedan od razloga za dojenje - u majčinom mlijeku se nalaze tzv. "dobre bakterije" koje kolonizirau digestivni sistem djeteta, naročito debelo crijevo i pomažu pravilnu probavu.  Tim Meghan Azad sa Instituta za istraživanje Dječje bolnice u Manitobi, ispitao je koji to faktori utječu na  kompoziciju mikrobne flore majčinog mlijeka. Oni su proučavali  podatke 393 parova majke i bebe. Neke od majki su do...