Quantum of Science

Znate one situacije kada se zagrcnete jer vam je minijaturna kapljica vode otišla umjesto u probavni trakt, u dišne puteve i onda kašljete? Jeste li se zapitali kako se to događa? Senzorni receptori u crijevima i srcu šalju mozgu određene informacije, koje pomažu u kontroli važnih funkcija poput unosa hrane i otkucaja srca. Sada su naučnici otkrili i skupinu osjetnih neurona u grlu, u dišnim putevima, koji pokreću zaštitne reakcije kad voda ili voćni sok krenu pogrešnim kanalom . Radeći s miševima, Stephen Liberles i njegove kolege s Harvard Medical School u Bostonu u Massachusettsu koristili su svjetlost za manipulaciju funkcijom senzornih neurona u grkljanu- larinksu, koji prenosi zrak do pluća. Naučnici su identificirali grupe nervnih stanica koje, kada su aktivne pokreću reakcije koje štite dišne ​​putove. To su reakcije poput čestog gutanja, zatvaranja glasnica, zadržavanja daha i refleksa sličnog kašlju. Svaki miš imao je samo 100-ak ovih tipova neurona. Miševi kojima su nedostaj...

Znate onu potrebu da uzmete "samo još jedno parče torte"...ili kolača ili čoko štanglice ili...Pa postoji jedan mali "kvrc", kuršlus u nervnim stanicama koji nas tjera na to. Naučnici su otkrili zašto se to događa. Neuroni koji prigušuju potrebu za jelom i pićem postaju tromi nakon konzumacije poslastica. Scott Sternson iz istraživačkog kampusa Janelia u Ashburnu, Virginia i njegov tim identificirali su regiju mozga u kojoj se nalazi niz neurona na čiju aktivnost utječe unos hrane ili vode. Naučnici su otkrili da je aktiviranje neurona inhibiralo potrebu za hranjenjem, dok je blokiranje njihove aktivnosti uzrokovalo da miševi jedu ili piju više i duže nego obično, čak i ako su životinje dobro nahranjene i hidratizirane. Naučnici su miševima dali razne tekućine dok su pratili aktivnost neurona. Tim je otkrio da je aktivnost ovih neurona smanjena kada su miševi pili vodu ili spojeve gorkog okusa - ali smanjenje je bilo još izraženije kada su miševi konzumirali ukusna ...

Već dugo postoje rasprave da li je moguće stvaranje novih nervnih stanica u odrasloj dobi čovjeka. Postojale su neke indikacije "podmlađivanja" mozga i stvaranja novih stanice, ali su onda došle studije koje su te hipoteze i tanke dokaze dovele u sumnju .  Većina naših neurona u mozgu nastaje u toku ranih faza razvoja, dio odumre, ali da li je moguće da se desi stvaranje novih stanica - to naučnicima nije jasno. Nervne stanice su visoko diferencirane i nemaju sposobnost diobe, tako da bi nove stanice mogle jedino nastajati iz nekih preostalih stanica sa sposobnošću dijeljenja i diferencijacije. Studija mozga osoba u dobi između 43 i 87 godina, objavljena u Nature Medicine 25. marta 2019, pod naslovom " Adult hippocampal neurogenesis is abundant in neurologically healthy subjects and drops sharply in patients with Alzheimer’s disease "  sugerira da možemo nastaviti stvarati nove moždane stanice tokom života. To otkriće može značiti da je mozak odraslih...

Hideyuki Okano Inducirane pluripotentne stanice (iPS) postaju velika stvar. U zemlji gdje su i nastale - ne zaboravimo, stvorio ih je japanski nobelovac Shinya Yamanaka - postaju polako terapeutsko sredstvo.  Tim japanskih naučnika je dobio  dozvolu za ubrizgavanje ovih reprogramiranih matičnih stanica u osobe s ozljedama kičme. Ovo bi bilo prvi put da će se inducirane pluripotentne matične stanice koristiti za liječenje ozljeda kkičme, nakon što je odbor u japanskom ministarstvu zdravstva odobrio studiju 18. februara.  IPS stanice nastaju korištenjem nekoliko signalnih molekula, tzv. Yamanakinih faktora, koji potiču već izdiferencirane somatske stanice iz tjelesnog tkiva da se vrate u stanje slično embrionalnim stanicama, tj. da se "reprogramiraju", vrate na "fabričke postavke". Iz ovih stanica se poslije mogu diferencirati ostale stanice, baš kao i iz embrionalnih matičnih stanica.   Hideyuki Okano, koji predvodi ovaj tim, smatra da će bi...