Quantum of Science

Nisam ljubitelj webinara i web panela i pisala sam o tome . Jako me smore. A plus sad je postojala takva navala ove forme komunikacije, prava pandemija webinara, gdje čak i vidite neke zanimljive teme, ali biste cijeli dan morali potrošiti buljeći ispred kompjutera. Not my cup of tea. Ali, postoji nešto ko webinara što smo možda svi nekako primijetili, ali niko nije smio baš reći, ono da ne ispadnemo glupi. Da li se sjećamo lica i imena ljudi sa panela? Dosta toga ne, osim ako nekog nismo znali od prije. I sad je potvrđeno - digitalne interakcije ne mogu zamijeniti one lice u lice. Stvar je jednostavna - digitalne tehnologije postoje tek koju deceniju, a naš mozak mnogo, mnogo duže i evoluirali smo da pamtimo lica uživo. Naš mozak jednostavno lošije pamti lica s fotografija, snimaka i - webpanela.  Ljudski mozak ima posebnu mrežu posvećenu pamćenju ljudskih lica, ali kako se formiraju ta sjećanja je ostalo tajanstveno. Géza Gergely Ambrus i Gyula Kovács s Univerziteta Friedrich Sch...

Beauty sleep nije samo beauty sleep nego vas štiti i od - bola. Deprivacija sna pojačava osjećaj bola, a nove studije su i pokazale zašto je to tako. Sheme signalizacije u mozgu koji je pretrpio nedostatak sna i u mozgu koji nije nisu iste i to utječe na percepciju bola, pokazala je jedna studija sna, objavljena The Journal of Neuroscience , pod nazivom " The pain of sleep loss: A brain characterization in humans" .  Na Univerzitetu Kalifornija, Berkeley, Matthew P. Walker i njegov tim su izložilli dobrovoljce deprivaciji sna i onda testirali njihov prag bola na temperaturu. Dobrovoljci su morali odrediti najnižu temperaturu koju doživljavaju bolno nakon što im je uskraćen normalan san. Pokazalo se ono što je bilo očekivano - ljudi koji su iskusili manjak sna su izvještavali da su im niže temperature stvarale osjećaj bola, dok, ukoliko su dobrovoljci bili naspavani, bol i nepodnošenje nadražaja su osjetili pri nešto malo višim temperaturama. Ovo je korelir...

S jedne strane, imamo barijeru krv-mozak, polupropusnu granicu koja odvaja cirkulišuću krv od  mozga i ekstracelularnog fluida oko njega. Sa druge strane, postoje nalazi koji ukazuju da i krupnije stvari mogu proći tu barijeru i dospijeti u mozak. Već znamo da neki virusi mogu proći ovu granicu i dospjeti u mozak, ali se vjerovalo kako ona ipak štiti od bakterija. No, sa novim nalazima, to nije sigurno. Naime, jedan poster sa Univerziteta Alabama u Birminghamu, prezentiran na Godišnjoj skupštini američkog Društva za neuroznanost, privukao je pažnju naučnika. Neuroanatom Rosalinda Roberts je već neko vrijeme primjećivala neobične oblike unutar mikroskopskih slika nervnog tkiva, ali nije obraćala pažnju na njih. Sve dok ona i njene kolege nisu shvatile da se izgleda radi o bakterijama. Da se razumijemo - nalaz bakterija u tkivu mozga obično znači da se nešto jako loše dešava za organizmom. Znači da je barijera postala permeabilna i onda opasne infektivne čestice mogu iz...

Naučnici su identificirali grupu - "jato" gena koja je omogućila da naš mozak bude veći od mozga čovjekolikih majmuna.  Frank Jacobs sa University of Amsterdam, Sofie Salama te David Haussler sa University of California, Santa Cruz i njihove kolege su otkrili kako su članovi porodice gena NOTCH 2 NL aktivni kod ljudi, ali ne i kod čovjekolikih majmuna. Pod pojmom "jato" ili "porodica" gena podrazumijevamo grupe sličnih gena koji su evoluirali u procesima duplikacije od jednog originalnog gena i ovi geni su šifre za slične proteine. Ovi geni su se razvili prije otprilike 3-4 miliona godina, u doba kada se linija naših predaka koja je evoluirala u Homo sapiens odvojila od čovjekolikih majmuna.  Za slučaj da ste se pitali, NOTCH 2 NL znači " notch 2 N-terminal li k e" i geni iz ove porodice imaju važnu ulogu u razvoju mozga tako što povećavaju broj matičnih stanica kore mozga, što za rezultat ima i povećan broj neurana te v...