Postovi

Prikazuju se postovi od srpanj, 2015

Kako boa ubija - nije za one slabog želuca

Slika
A za danas imam jedan potpuno nasty post. Ako imate slab želudac, odustanite. Također, ako ste protiv bespotrebne upotrebe laboratorijskih životinja, odustanite. Naučnici su došli do zaključka da životinje koje stišće boa ( Boa constrictor ) ne umiru od gušenja, već od prestanka rada srca. Scott M. Boback, via Nature Scott M. Boback sa Dickinson College u Carnisle, Pennsylvania, i njegov tim su anestetizirali pacove, pa su u njih stavili sonde i katetere kako bi mjerili krvni pritisak, broj otkucaja srca te biohemijske parametre krvi dok je pacove stiskala boa.  Stisak boe je u prosjeku trajao 6.5 minuta, ali je krvni pritisak jadnih pacova padao za pola svakih 6 sekundi.Pred kraj stiska, biohemijski parametri krvi pacova su pokazivali kako je krvni sistem pretrpio irevezibilne promjene, a na srcu se očitovala disfunkcija električnog impulsa. Boa popušta stisak onda kada osjeti da je žrtvi otkazalo srce. Rad je objavljen u Journal of Experimental Biology ov

AI - je li to geneza katastrofe?

Slika
Preko 2000 istraživača je 28. jula 2016. potpisalo otvoreno pismu UN-u da se zabrani autonomno oružje. Pismo upozorava kako će tehnologija umjetne inteligencije (AI -Artificial intelligence) biti moguća za svega nekoliko godina i da bi ista mogla voditi stvaranju AI vojske. Pismo je potpisalo i oko 1000 istraživača iz oblasti umjetne inteligencije, između ostalih, Stephen Hawking, Steve Wozniak i Elon Musk. Sadržaj pisma je bio dostupan javnosti početkom ove sedmice, na otvaranju Internacionalne konferencije o umjetnoj inteligenciji koja se održala u Buenos Airesu. Tema AI je mnogo šira nego što jedan post na blogu dozvoljava, pa obećavam da ću se baviti AI u nekoliko postova. Problem sa autonomnim oružjem je to što, za razliku od dronova ne trebaju čovjeka koji će upravljati njima, nego sami traže i biraju metu. U pismu piše da je " razvoj umjetne inteligencije dosegao taj nivo kada je moguće da se u svega nekoliko narednih godina, ne dekada, stvori autonomno

U zemlji krvi i šljiva

Slika
U proljeće, bosanska brda, bašte i poneki začarani kutak nekog zaboravljenog svijeta zabijele beharom šljivina cvijeta. Ovaj nježni cvijet brzo otpadne, kao proljetni snijeg sa strehe, i na granama ga zamijene zametci plodova šljive. Dr Fuad Gaši, specijalista je za molekularno oplemenjivanje voćaka na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta Sarajevo. Kada  su iz Američke ambasade u Bosni i Hercegovini i USAID  u sklopu projekta FARMA (The Fostering Agricultural Markets Activity) tražili nekoga ko se istovremeno bavi voćarstvom i molekularnim tehnikama oplemenjivanja kako bi pokušali predstaviti sortu genetički modificirane šljive sorte „HoneySweet“, otporne na šarku, Gaši im je bio vrlo logičan izbor konsultanta. „ Kada su me kontaktirali USAID i Američke ambasade  vezano za projekat ogledne površine za ovu sorte šljive, pristao sam “- govori Gaši.  Međutim, projekta ogledne površine  za ovu GMO sortu nema i taj se naučni pokus još dugo neće moći provesti u BiH.

Mirisi-melodije kvantnih vibracija

Slika
Već neko vrijeme, naučnici su podijeljeni u dva tabora kada pričaju o načinima na koji funkcioniše miris - kako ga mi i (druge) životinje percipiramo. Velika većina smatra kako mirisne molekule djeluju onako kako djeluju enzimi - tako što se "uglavljuju" na druge proteine i mijenjaju im oblik. Ova 3D promjena u strukturi se onda percipira kao "miris". Druga, mnogo manja grupa na čelu sa biofizičarem Lucom Turinom, smatra kako teorija promjene oblika ne daje odgovore na neke probleme vezano za percepciju mirisa. Luca Turin je krenuo putem Freemana Dysona i oštro brani svoju teoriju, koja, zapravo, kaže kako je miris posljedica kvantnih efekata. Vrlo hrabra teorija, složićete se.  Luca Turin Respektabilni Nature Magazine nije htio objaviti rad Luce Turina - sve je zvučalo isuviše luđački i bilo je premalo konkretnih dokaza. Međutim, ono što je Turin pričao početkom devedesetih, možda i drži vodu - čak je i Nature pisao kako je Turin izgleda u

Pernati dinosauri - da znamo, ali zašto?

Slika
Pernati dinosaur, umjetnička rekonstrukcija (by Zhao Chuang via Science) Ok, neću pisati o tome kako su današnje ptice potomci dinosaura - vi koji pratite ovaj blog to vjerovatno znate. To je danas već jedno opšte mjesto. Čak postoje indikacije da su dinosauri bili mnogo šareniji nego što smo ih zamišljali te da su bili prekriveni nečim što bih ja nazvala perje-krljušt. Možda bih sam dodala činjenicu da sve više i više fosila dinosaura biva nađeno u Kini. Možda su drevni Kinezi pronalazili slične fosilne ostatke što ih je i navelo da smišljaju legende i motive sa zmajevima. Jedan od takvih čudesnih stovrenja bio je i zmaj, pardon, dinosaur kojemu su nadjenuli latinsko naučno ime Yi qi - mislim da je to najkraće ime binarne nomenklature. Bio je to, naučnici smatraju, dinosaur sa krilima poput današnjih šišmiša, nevelik, životinjica koja je živjela na drveću. I dok je Yi qi bio malen, krilima su mahali mnogo veći reptili pokriveni perjem. Paleontolozi sa Kineske Akade

Kapi za oči "otapaju" kataraktu bez hirurškog zahvata

Slika
Katarakta je, neko će reći, bolest "starih očiju". To je zamućenje leća/sočiva oka koje zamagljuje i pogoršava vid, može zahvatiti jedno ili oba oka, a jedini lijek trenutno je hirurški zahvat. Ali, možda je na pomolu razvoj alternativne terapije - liječenje katarakte pomoću spcijelnih kapi za oči, bez hirurške intevencije. Tim oftamologa sa University California San Diego su napravili otopinu koja bi to mogla i testirali je na psima i kunićima.  Posebni proteini, kristalini, zaduženi su za očuvanje oblika i prozirnosti očne leće. Ovo je "porodica" proteina koja uključuje   α -, β- i  γ -  kristaline.  Međutim, starenjem, dolazi do mutacija na genima koji kodiraju sintezu ovih proteina i oni se sintetišu "bofl", sa nekom greškom u strukturi te počinju da odmažu umjesto da pomažu jer formiraju molekularne gute koje zamagljuju leću. Eliksir protiv katarakte nije tajna - ne radi se ni o kakvoj homeopatiji, naturopatiji ili nekom drugom

Šta naučnici misle kada za egzoplanetu kažu "Zemlja 2.0"?

Slika
Kada NASA kaže da su (ponovo) našli planetu nalik na našu Zemlju, to ne treba shvatiti bukvalno - da su našli novu "blue marble" planetu. Naime, bar pet puta godišnje jave da su našli Zemlju 2.0. računajući na činjenicu da se vijesti iz nauke brzo zaboravljaju. Jednom su otkrili planetu veličine Neptuna za koju astronomi smatraju da na njoj ima vode. To bi mogao biti znak da tamo negdje postoje i planete veličine Zemlje na kojima postoji vode. U januaru ove godine potvrđeno je postojanje još osam egzoplaneta - Kepler 438b, Kepler 442  i još nekoliko Keplera. I svaki put kažu da su to planete "the most Earth-like", ako me razumete . Egzoplanete su zapravo sve one planete koje naučnici otkrivaju van Sunčevog sistema. Otkrivaju ih ponajviše Kepler svemirskim teleskopom te mnoge od ovig planeta i imaju designaciju "Kepler - neki broj i slovo".  23. jula 2015. godine, iz NASA su saopštili kako našli novu egzoplanetu te još 12  mogućih "naseljiv

Kada se mainstream mediji pokušaju baviti naukom, dobije se odron od vijesti

Slika
Od smijeha ne znam kako da započnem ovaj post. Stvar je jasna - nije svako za Scitech novinara. Ali ovo je presmiješno. Neko na Klix-u je preveo da je Brian Cox  profesor "partikularne fizike" (link za Klixov članak je ovdje ). Ja ne znam šta je to partikularna fizika. Pojma nemam. Nikad čula. Ali znam šta je fizika elementarnih čestica. Može se prevoditi i samo kao "fizika čestica". Uglavnom, ako neko čak nije ni čuo za ovu IN oblast fizike, sigurno se zna koristiti Google translate-om koji će mu dati jedan sasvim ok prevod sintagme. Ili, još bolje, potražiti na Wikipedia pod Particle Physics, a onda prebaciti stranicu na jedan od jezika lokalnih naroda i narodnosti te će dobiti Wikipedijinu stranicu "Fizika elementarnih čestica". Gaf ravan onom kada je neko preveo "cold feet"  u seriji "Mućke" sa "hladna stopala". Još jedan gaf naših medija u oblasti "partikularne fizike" desio se Al Jazeera

Čudovišnih 500 milijardi sunaca

Slika
Umjetnikov prikaz eksplozije supernove i radijacije gama-zraka pod dejstvom magnetara. Image via Wikimedia commons  by ESO U Čileu, usred ničega, postoji jedna opservatorija, Cerro Tololo, koja lovi supernove. "Supernova" je fensi naziv za zvijezde koje umiru. A kada zvijezde umiru, one to čine sa stilom - u zastrašujućoj eksploziji koja ima sjaj jači od sjaja okoline.  Prije nekih 6.3 milijarde godina, jedna monstruozno velika zvijezda, daleko od Zemlje, eksplodirala u zastrašujućem kreščendu supernove i eksplozijom oslobodila više energije nego naše Sunce u toku cijelog svog života.  Umiruća zvijezda imala je sjaj 500 milijardi naših Sunca. To poređenje je gotova pa nestvarno i suludo, ali, ne žurite da  tražite ovaj sjaj po noćnom nebu - ova zvijezda se nalazi(la) 2.8 milijardi godina od Zemlje, pa je supernova vidljiva je samo jakim teleskopima. Ime joj je malo neromantično - zove se GRB 111209A. Ova pojava je primijećena 14. jula ove godine i onda su

Zagađenje zraka može izazvati poplave

Slika
2013. kinesku pokrajinu Sečuan pogodile su katastrofalne poplave. Tršone seoske kuće su bile razrušene, oko 200 ljudi je poginulo u najezdi vodene stihije, a oko 300 000 privremeno raseljeno. Međutim, naučnici su primijetili određenu shemu za poplavljena područja. Nešto ih je navelo na jednu teoriju, koju su potom provjerili pomoću kompjuterskih simulacija. Rad je objavljen u Geophysical Research Letters , a ja ću vam prepričati o čemu se radi. Ono što mi doživljavamo kao zagađenje ustvari je smjesa čvrstih čestica, poput čađi, i molekula u gasu (u ovom slučaju, gas je vazduh). Ove molekule različitih zagađivača zovemo aerosoli.  Ovdje dolazimo na onaj čuveni " butterfly effect " kada jedna sitna promjena u ekosistemu može da dovede do pozamašnijih promjena - metafora ovog fenomena je ona pričica kako mahanje krila leptira u Južnoj Americi može izazvati tornada u Sjevernoj Americi. Aerosoli mogu na mnoge načine utjecati na precipitaciju. Nekada, čestice

Teorija neće spasiti polarne medvjede

Slika
Image credit Ole Jorgen Liodden Za polarne mede, situacija je sve teža. Uprkos najavama kratkog ledenog doba za nekih 15 godina, za polarne medvjede dani su sve teži, budućnost sve crnja. Klimatske promjene, koje uzrokuje topljenje glečera, a time i otežavaju ovim polarnim divovima da primjenjuju svoju strategiju lova na tuljane - kretanje preko santi i ronjenje kroz rupe u ledu da se domognu podgojenih, kaloričnih zalogaja - uzimaju svoj danak. Polarni medvjedi su osuđeni na kopno i sve teže dolaze do tuljana jer nema leda po kojem bi se kretali.  Osim toga, akumulacija štetnih hemikalija negativno utiče na potenciju mužjaka iz niza razloga.  E sad dolazi onaj dio zbog koje ja ne znam da li da plačem ili da se smijem.  Neki naučnici su nadošli na hipotezu kako bi polarni medvjedi, u uslovima nestašice hrane počeli da polu-hiberniraju - nešto kao naši nepolarni medvjedi koji prespavaju zimski san, samo bez zimskog sna (naučnici su to nazvali "walking hyb