Quantum of Science

A za danas imam jedan potpuno nasty post. Ako imate slab želudac, odustanite. Također, ako ste protiv bespotrebne upotrebe laboratorijskih životinja, odustanite. Naučnici su došli do zaključka da životinje koje stišće boa ( Boa constrictor ) ne umiru od gušenja, već od prestanka rada srca. Scott M. Boback, via Nature Scott M. Boback sa Dickinson College u Carnisle, Pennsylvania, i njegov tim su anestetizirali pacove, pa su u njih stavili sonde i katetere kako bi mjerili krvni pritisak, broj otkucaja srca te biohemijske parametre krvi dok je pacove stiskala boa.  Stisak boe je u prosjeku trajao 6.5 minuta, ali je krvni pritisak jadnih pacova padao za pola svakih 6 sekundi.Pred kraj stiska, biohemijski parametri krvi pacova su pokazivali kako je krvni sistem pretrpio irevezibilne promjene, a na srcu se očitovala disfunkcija električnog impulsa. Boa popušta stisak onda kada osjeti da je žrtvi otkazalo srce. Rad je objavljen u Journal of Experimental Biology ov

Preko 2000 istraživača 28. jula 2015. potpisalo otvoreno pismo UN-u da se zabrani autonomno oružje. Pismo upozorava kako će tehnologija umjetne inteligencije (AI -Artificial intelligence) biti moguća za svega nekoliko godina i da bi ista mogla voditi stvaranju AI vojske. Pismo je potpisalo i oko 1000 istraživača iz oblasti umjetne inteligencije, između ostalih, Stephen Hawking, Steve Wozniak i Elon Musk. Sadržaj pisma je bio dostupan javnosti početkom ove sedmice, na otvaranju Internacionalne konferencije o umjetnoj inteligenciji koja se održala u Buenos Airesu. Prije toga ovi naučnici su u januaru 2015. napisali Otvoreno pismo o umjetnoj inteligenciji. Problem sa autonomnim oružjem je to što, za razliku od dronova ne trebaju čovjeka koji će upravljati njima, nego sami traže i biraju metu. U pismu piše da je " razvoj umjetne inteligencije dosegao taj nivo kada je moguće da se u svega nekoliko narednih godina, ne dekada, stvori autonomno oružje" te da bi to

U proljeće, bosanska brda, bašte i poneki začarani kutak nekog zaboravljenog svijeta zabijele beharom šljivina cvijeta. Ovaj nježni cvijet brzo otpadne, kao proljetni snijeg sa strehe, i na granama ga zamijene zametci plodova šljive. Dr Fuad Gaši, specijalista je za molekularno oplemenjivanje voćaka na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta Sarajevo. Kada  su iz Američke ambasade u Bosni i Hercegovini i USAID  u sklopu projekta FARMA (The Fostering Agricultural Markets Activity) tražili nekoga ko se istovremeno bavi voćarstvom i molekularnim tehnikama oplemenjivanja kako bi pokušali predstaviti sortu genetički modificirane šljive sorte „HoneySweet“, otporne na šarku, Gaši im je bio vrlo logičan izbor konsultanta. „ Kada su me kontaktirali USAID i Američke ambasade  vezano za projekat ogledne površine za ovu sorte šljive, pristao sam “- govori Gaši.  Međutim, projekta ogledne površine  za ovu GMO sortu nema i taj se naučni pokus još dugo neće moći provesti u BiH.

Već neko vrijeme, naučnici su podijeljeni u dva tabora kada pričaju o načinima na koji funkcioniše miris - kako ga mi i (druge) životinje percipiramo. Velika većina smatra kako mirisne molekule djeluju onako kako djeluju enzimi - tako što se "uglavljuju" na druge proteine i mijenjaju im oblik. Ova 3D promjena u strukturi se onda percipira kao "miris". Druga, mnogo manja grupa na čelu sa biofizičarem Lucom Turinom, smatra kako teorija promjene oblika ne daje odgovore na neke probleme vezano za percepciju mirisa. Luca Turin je krenuo putem Freemana Dysona i oštro brani svoju teoriju, koja, zapravo, kaže kako je miris posljedica kvantnih efekata. Vrlo hrabra teorija, složićete se.  Luca Turin Respektabilni Nature Magazine nije htio objaviti rad Luce Turina - sve je zvučalo isuviše luđački i bilo je premalo konkretnih dokaza. Međutim, ono što je Turin pričao početkom devedesetih, možda i drži vodu - čak je i Nature pisao kako je Turin izgleda u

Pernati dinosaur, umjetnička rekonstrukcija (by Zhao Chuang via Science) Ok, neću pisati o tome kako su današnje ptice potomci dinosaura - vi koji pratite ovaj blog to vjerovatno znate. To je danas već jedno opšte mjesto. Čak postoje indikacije da su dinosauri bili mnogo šareniji nego što smo ih zamišljali te da su bili prekriveni nečim što bih ja nazvala perje-krljušt. Možda bih sam dodala činjenicu da sve više i više fosila dinosaura biva nađeno u Kini. Možda su drevni Kinezi pronalazili slične fosilne ostatke što ih je i navelo da smišljaju legende i motive sa zmajevima. Jedan od takvih čudesnih stovrenja bio je i zmaj, pardon, dinosaur kojemu su nadjenuli latinsko naučno ime Yi qi - mislim da je to najkraće ime binarne nomenklature. Bio je to, naučnici smatraju, dinosaur sa krilima poput današnjih šišmiša, nevelik, životinjica koja je živjela na drveću. I dok je Yi qi bio malen, krilima su mahali mnogo veći reptili pokriveni perjem. Paleontolozi sa Kineske Akade

Katarakta je, neko će reći, bolest "starih očiju". To je zamućenje leća/sočiva oka koje zamagljuje i pogoršava vid, može zahvatiti jedno ili oba oka, a jedini lijek trenutno je hirurški zahvat. Ali, možda je na pomolu razvoj alternativne terapije - liječenje katarakte pomoću spcijelnih kapi za oči, bez hirurške intevencije. Tim oftamologa sa University California San Diego su napravili otopinu koja bi to mogla i testirali je na psima i kunićima.  Posebni proteini, kristalini, zaduženi su za očuvanje oblika i prozirnosti očne leće. Ovo je "porodica" proteina koja uključuje   α -, β- i  γ -  kristaline.  Međutim, starenjem, dolazi do mutacija na genima koji kodiraju sintezu ovih proteina i oni se sintetišu "bofl", sa nekom greškom u strukturi te počinju da odmažu umjesto da pomažu jer formiraju molekularne gute koje zamagljuju leću. Eliksir protiv katarakte nije tajna - ne radi se ni o kakvoj homeopatiji, naturopatiji ili nekom drugom

Umjetnikov prikaz eksplozije supernove i radijacije gama-zraka pod dejstvom magnetara. Image via Wikimedia commons  by ESO U Čileu, usred ničega, postoji jedna opservatorija, Cerro Tololo, koja lovi supernove. "Supernova" je fensi naziv za zvijezde koje umiru. A kada zvijezde umiru, one to čine sa stilom - u zastrašujućoj eksploziji koja ima sjaj jači od sjaja okoline.  Prije nekih 6.3 milijarde godina, jedna monstruozno velika zvijezda, daleko od Zemlje, eksplodirala u zastrašujućem kreščendu supernove i eksplozijom oslobodila više energije nego naše Sunce u toku cijelog svog života.  Umiruća zvijezda imala je sjaj 500 milijardi naših Sunca. To poređenje je gotova pa nestvarno i suludo, ali, ne žurite da  tražite ovaj sjaj po noćnom nebu - ova zvijezda se nalazi(la) 2.8 milijardi godina od Zemlje, pa je supernova vidljiva je samo jakim teleskopima. Ime joj je malo neromantično - zove se GRB 111209A. Ova pojava je primijećena 14. jula ove godine i onda su

2013. kinesku pokrajinu Sečuan pogodile su katastrofalne poplave. Tršone seoske kuće su bile razrušene, oko 200 ljudi je poginulo u najezdi vodene stihije, a oko 300 000 privremeno raseljeno. Međutim, naučnici su primijetili određenu shemu za poplavljena područja. Nešto ih je navelo na jednu teoriju, koju su potom provjerili pomoću kompjuterskih simulacija. Rad je objavljen u Geophysical Research Letters , a ja ću vam prepričati o čemu se radi. Ono što mi doživljavamo kao zagađenje ustvari je smjesa čvrstih čestica, poput čađi, i molekula u gasu (u ovom slučaju, gas je vazduh). Ove molekule različitih zagađivača zovemo aerosoli.  Ovdje dolazimo na onaj čuveni " butterfly effect " kada jedna sitna promjena u ekosistemu može da dovede do pozamašnijih promjena - metafora ovog fenomena je ona pričica kako mahanje krila leptira u Južnoj Americi može izazvati tornada u Sjevernoj Americi. Aerosoli mogu na mnoge načine utjecati na precipitaciju. Nekada, čestice

Image credit Ole Jorgen Liodden Za polarne mede, situacija je sve teža. Uprkos najavama kratkog ledenog doba za nekih 15 godina, za polarne medvjede dani su sve teži, budućnost sve crnja. Klimatske promjene, koje uzrokuje topljenje glečera, a time i otežavaju ovim polarnim divovima da primjenjuju svoju strategiju lova na tuljane - kretanje preko santi i ronjenje kroz rupe u ledu da se domognu podgojenih, kaloričnih zalogaja - uzimaju svoj danak. Polarni medvjedi su osuđeni na kopno i sve teže dolaze do tuljana jer nema leda po kojem bi se kretali.  Osim toga, akumulacija štetnih hemikalija negativno utiče na potenciju mužjaka iz niza razloga.  E sad dolazi onaj dio zbog koje ja ne znam da li da plačem ili da se smijem.  Neki naučnici su nadošli na hipotezu kako bi polarni medvjedi, u uslovima nestašice hrane počeli da polu-hiberniraju - nešto kao naši nepolarni medvjedi koji prespavaju zimski san, samo bez zimskog sna (naučnici su to nazvali "walking hyb

Svemir je izuzetno negostoljubiv prostor. Tako gore je jako hladno, a kad nije jako hladno, onda je veoma vruće. Tako je strašno da su naučnici dugo mislili kako u interstelarnom prostoru nema ničega. Zapravo, skužili su da ima nečega, ali kako nisu mogli da shvate šta je to, uzimali su zdravo za gotovo da u tom neprijateljski nastrojenom prostoru nema ničega. Ipak, treba se prisjetiti da je još davne  1919. Mary Lea Heger, studentica na University of California Lick Obsevatory na Mount Hamilton, primijetila kako nešto absorbira određene frekvencija svjetlosti koje dolaze sa udaljenih planeta. Ova pojava je pripisana postojanje nekih molekula u interstelarnom prostoru. Hemičari su prije nekoliko dana u časopisu Nature objavili kako su definitivno sigurni da znaju koja je molekula u pitanju . Naime, još 2010. su pokazali koja bi to mogla biti molekula, ali su ove 2015. dobili i laboratorijske dokaze.  I pazite sad - ta molekula se zove bukminsterfuleren, a prvi put je l

U pisanju nema malih tema.  Niti ima malih tema u bloganju o nauci.  Mnogo volim Jennifer Lawrence - cura je mnogo cool, lijepa i ubitačno dobra glumica. Jer, da je ne volim toliko i da je neka druga poznata ličnost u pitanju, od mene bi već dobila epitet "kokoška" zbog onoga što je učinila.  U jednom intervjuu je priznala kako je "napravila trajnu grešku"  jednom tetovažom. Ona se pravda kako je bila sa Liamom Hemsworthom i njegovom porodicom (bože, je li tu bio i Chris?)  i svi su čoporativno odlučili udariti poneku sitnu tetovažu, onako, šege radi. Onda je draga J-Law odlučila da sebi napravi podsjetnik kako treba piti više vode, jer često dehidrira i napravila je ovo: Osim toga što je ovo jedna strašno loša tetovaža, ima i kardinalnu, neoprostivu grešku. "Da, znam da je '2' gore, a u  H 2 O treba biti dolje",  rekla je poslije J-Law. "Trebala sam izguglati prije", dodala je. Ako znate šta znače brojev

Image:UC Berkeley Jedna od trendy vijest ovih par dana iz oblasti nauke, preciznije, istraživanja matičnih stanica, jeste da su naučnici sa UC Berkeley i Gladstone Institute uzgojili funkcionalne stanice ljudskog srca. "Funkcionalne" u prevodu znači "one koje kucaju". Naučnici su još 2008. to postigli, kao što možemo vidjeti iz ovog starog članka u Nature. Zašto onda toliko priče oko nečega što je već "topla voda"? Ne bez razloga - jer ovaj put su dobili organiziranu strukturu, a ne rasute, pulsirajuće stanice: 3D rekontrukcija tkiva, video:Zhen Ma UC Berkeley Šta vidimo na naslovnoj slici u ovom kratkom videu? Vidimo stanice srca, dobivene iz matičnih stanica. Zapravo, vidimo jednu mikrokomoru, a različite boje označavaju različite tipove stanica. Crvene stanice (video - u sredini) predstavljaju stanice mišićnog tkiva, a zeleno stanice vezivnog tkiva koje drže mišićne stanice za petrijevku. Znam da vam sada to ne izgleda