Srce na dlanu feat. Bob Sinclair The Beat Goes On

Image:UC Berkeley
Jedna od trendy vijest ovih par dana iz oblasti nauke, preciznije, istraživanja matičnih stanica, jeste da su naučnici sa UC Berkeley i Gladstone Institute uzgojili funkcionalne stanice ljudskog srca. "Funkcionalne" u prevodu znači "one koje kucaju".

Naučnici su još 2008. to postigli, kao što možemo vidjeti iz ovog starog članka u Nature.

 Zašto onda toliko priče oko nečega što je već "topla voda"?

 Ne bez razloga - jer ovaj put su dobili organiziranu strukturu, a ne rasute, pulsirajuće stanice:
3D rekontrukcija tkiva, video:Zhen Ma UC Berkeley

Šta vidimo na naslovnoj slici u ovom kratkom videu? Vidimo stanice srca, dobivene iz matičnih stanica. Zapravo, vidimo jednu mikrokomoru, a različite boje označavaju različite tipove stanica.
Crvene stanice (video - u sredini) predstavljaju stanice mišićnog tkiva, a zeleno stanice vezivnog tkiva koje drže mišićne stanice za petrijevku.

Znam da vam sada to ne izgleda naročito spektakularno, pogotovo stoga što se ovako dobiven organ ne može presaditi pacijentima. Ali, dozvolite da vam nešto objasnim.

Sve naše stanice imaju istu DNK, što znači da sve imaju istu genetičku informaciju i potencijal. Ipak, čak i ako ste potpuni laik, znaćete da stanica mišića, stanica kože, stanica jetre i nervna stanica potpuno drugačije izgledaju. Ili, još jednostavnije, na primjeru - ako svaka stanica u našem organizmu ima istu informaciju za sintezu neke molekule, kako to da samo stanice pankreasa (i to SAMO ODREĐENE stanice pankreasa - one u beta-Langerhansovim ostrvima) luče insulin? Kako to da insulin ne mogu sintetizirati stanice mišiča ili nervne stanice?

Jednostavno - neki geni su "uključeni", neki "isključeni" tačnije, "utišani". Upravo to uslovljava da mišićna stanica izgleda kako mišićna stanica i da se grči i opušta, a da nervne imaju one nastavke ili da posebne stanice pankreasa luče insulin. Ali od čega ovisi to?

U embriju, stanice formiraju tkiva pod "dirigentskom palicom" DNK, u orkestriranoj simfoniji različitih biohemijskih faktora - faktora rasta, enzima, signala. Ovdje veliku ulogu imaju zakoni fizike. Stanice migriraju na određena mjesta.  U ovisnosti o mjestu gdje se nađu, neki geni se utišavaju jer pozicija stanice mijenja način na koji DNK "diriguje".

Ne znamo puno o ovom stadiju formiranja embrionalnih tkiva - svaka vrsta tkiva ima svoju dionicu i pravila kojanaučnici otkiju za jedno tkivo, ne odnose se na druga tkiva. 

Ovaj model srce će pomoći naučnicima da bolje shvate kako se specifično formira srčano tkivo i srce kao organ. Druga stvar kojoj će moći poslužiti ovaj model jeste testiranje lijekova - naročito da li neki lijekovi mogu da utječu na formiranje srca fetusa ako ih majka uzima. 


Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

O serološkim testovima na COVID-19 (prisustvo antitijela)

Slika
Dakle šta se to testira takozvanim serološkim testovima - testovima antitijela i da li možete preći granicu sutra kada se otvore sa tim testom kao dokazom?  Velike je rasprave i svađe izazvala vijest da će se u Republici Srpskoj raditi testovi na COVID-19 koji koštaju 200KM, a u FBiH privatne klinike nude testove od 60KM. Ova drastična razlika u cijeni je zbog toga što se radi o različitim tipovima testova koji daju potpuno različite informacije.  RT-PCR ili RT-qPCR testovi su oni najvažniji dijagnostički testovi, oni o kojima je bilo riječ na početku pandemije - ovo su testovi koji pokazuju imate li trenutno virus. Testovi antitijela -serološki ne traže virus, nego reakciju našeg organizma na virus. Ta reakcija su proteini koje prozvode B-limfociti tj. neke potklase B-limfocita.  Dakle, jednom kada neki antigen (recimo virus, ali antigeni ne moraju biti patogeni, može se raditi i o polenu) dođe u naš organizam, organizam reaguje pokušavajući ukloniti ta...
Pročitajte više