Postovi

Prikazuju se postovi od rujan, 2022

Više od 14 činjenica o srcu

Slika
Srce je mišić, a građeno je od specijalnog mišićnog tkiva, srčanih mišićnih ćelija, koje omogućavaju prenos električnog impulsa koji stvara kontrakcije. I to ne bilo kakve kontrakcije, bilo kakva stezanja i opuštanja - ove kontrakcije hrane čitav organizam tako što tjeraju krv da dođe do svih tkiva, organa i ćelija i donese kisik i hranljive tvari. Ok, možda ne do svake ćelije, jer ne  može, ali limfa preuzma posao krvi u uzanim međućelijskim prostorima.  Neke činjenice o srcu: 1. Kardijačni ciklus počinje kada se stvori električni ciklus (akcioni potencijal) u dijelu srca koji se zove sinoatrijalni (SA) čvor. Ovaj impuls se prostire specijalnim nervnim vlaknima kroz zid srčanih komora (atrijumi) i stimulira zidove atrijuma da se kontrahiraju i pumpaju krv.  2. Srce je snažan mišić koji kuca bez prestanka cijeli život. Pumpa oko 55-80 ml (1/3 čaše za vodu) krvi sa svakim otkucajem za odrasle i oko 25-85 ml po otkucaju za djecu. Srce odrasle osobe pumpa oko 6000-7500 litara. Broj otkuca

Različite varijante SARS-CoV-2 izazivaju različite simptome dugog kovida

Slika
Jedno istraživanje sugeriše da bi simptomi povezani s dugotrajnim COVID-om mogli biti različiti kod ljudi koji su zaraženi različitim varijantama. Studiju su proveli dr. Michele Spinicci i  njegovoekolege sa Univerziteta u Firenci i univerzitetske bolnice Careggi u Italiji. Procjene sugerišu da više od polovine osoba koje prebole infekciju SARS-CoV-2 koronavirusom doživljava post-akutne posljedice COVID-19 (PASC), poznatije kao ,,dugi COVID".  Stanje može utjecati na svakoga - starije i mlade, inače zdrave i one s osnovnim bolestima. Uočeno je i kod ljudi koji su bili hospitalizirani s COVID-19 i onih s blagim simptomima. No, iako postoji sve veći broj radova na ovu temu, dugi kovid je nedovoljno shvaćen.  U ovoj studiji, naučnici su uradili retrospektivnu opservacijsku studiju 428 pacijenata — 254 (59%) muškaraca i 174 (41%) žena — liječenih u ambulantnoj službi bolnice Careggi između juna 2020. i juna 2021., kada su cirkulirali originalni  soj SARS-CoV-2 i alfa varija varijanta 

DART: misija redirekcije asteroida

Slika
    NASA-in Double Asteroid Redirection Test, DART je misija koju tako željno iščekujemo i koja bi mogla biti klica nečega što bi jednog dana moglo spasiti našu planetu i nas. Svako malo dobijemo vijest kako neki asteroid ide prema nama i da će „za dlaku“ promašiti Zemlju ili da jeveć prošao.   I mogućnosti da nas jedan udari, nisu baš male. Ok, male su, ali se ipak može dogoditi i ako se dogodi – sve ovisi o veličini objekta iz svemira i mjestu gdje bi udario. Ako udari manji „kamenčić“, to i dalje ne znači da smo spašeni   - udar može donijeti kataklizmičke posljedice, poput razornih cunamija. DART je prvi pokušaj čovječanstva da promijeni kretanje asteroida u svemiru namjernim sudarom letjelice u njega. Ciljani asteroid DART-a nije prijetnja Zemlji, ali je savršen poligon za testiranje bi li ova metoda skretanja asteroida – poznata kao tehnika kinetičkog udara – bila održiv način zaštite naše planete u slučaju opasnosti da se neki asteroid nađe na putanji prema Zemlji. Prvo tr

Zbog čega su Anglosaksonci došli na Britanska ostrva

Slika
Maska iz Sutton Hoo, Britanski muzej Istorija Britanskih ostrva je istorija asimilacija i miješanja različitih genofondova, populacija i kultura. Kao uostalom, i druga područja svijeta, uključujući naš Balkan. Jer nisu došli Stari Slaveni na pusto tlo. Na Britanskim ostrvima to je izgledalo ovako - autohtoni Kelti (plemena Brita i druga)-Anglosaksonci-Vikinzi/Normani. Međutim, sada razumijemo malo više o germanskoj, odnosno anglosaksonskoj populaciji ovog područja - izgleda da nisu došli kao male grupe ratnika i pljačkaša, nego se radilo o obimnijim migracijama. Anglosaksonska germanska plemena su počela dolaziti na Britanska ostrva oko 5. vijeka naše ere. Sam naziv Anglosaksonci se počeo koristiti oko 8. vijeka kako bi se razlikovala germanska plemena i nacije kontinenta i ona na ostrvima. Dosta anglosaksonskih artefakata  pronađeno je u nalazištu Sutton Hoo, o čemu možete pogledati i film The Dig . Genetički profil ljudi u južnoj i istočnoj Engleskoj radikalno se promijenio između že

James Webb nam je darovao sliku Neptunovih prstena u novom svjetlu

Slika
  NASA-in svemirski teleskop James Webb pokazuje svoje mogućnosti svojom prvom slikom Neptuna. Ne samo da je Webb snimio najjasniji pogled na prstenove ovog daleke planete već njegove kamere otkrivaju ledenog diva u potpuno novom svjetlu. Najupečatljiviji na Webbovoj novoj slici je oštar pogled na prstenove planete – koji nisu viđeni   otkako je NASA-in Voyager 2 postao prva svemirska letjelica koja je posmatrala Neptun tokom preleta 25. avgusta 1989. Uz nekoliko svijetlih, uskih prstenova, Webb slika jasno pokazuje Neptunove slabije trake prašine. „Prošle su tri decenije otkako smo posljednji put vidjeli ove blijede prstenove, a ovo je prvi put da smo ih vidjeli u infracrvenom spektru", primjećuje Heidi Hammel, stručnjakinja za Neptun koja radi   za Webb. Webbova iznimno stabilna i precizna kvaliteta slike dopušta da se ovi vrlo slabi prstenovi otkriju tako blizu Neptuna. No, ovo baš  nije tačno - prstene smo vidjeli i 2003. pomoću Keck teleskopa  (Hawaii)  i to je izgledalo

ADHD odraslih: često nedijagnosticiran ili pogrešno dijagnosticiran

Slika
  Poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću, odnosno ADHD (prema engl. Attention Deficit Hyperactivity Disorder) poremećaj je u nervnom razvoju koji se očituje slabijom kontrolom impulsa i slabijom pažnjom. Obično se vezuje za djecu, ali u zadnje vrijeme javlja se sve više ljudi  kojima je ADHD dijagnosticiran nakon 25 godine (tridesete, čak četrdesete i kasnije). Ti ljudi često dobijaju različite dijagnoze, pa čak i pogrešne terapije - za depresiju, anksioznost, uzimaju stabilizatore raspoloženja. Najveći je problem što kod nas u regionu ima malo specijalista za ADHD uopšte, a kamoli za ADHD odraslih, tek je u Hrvatskoj situacija mrvu bolja nego u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.   Iako se o ADHD-u sve više priča i jedan je od najistraživanijih poremećaja u posljednjih 15-tak godina, i dalje se veliki dio stručnjaka ne bavi njime, a jedan dio njih čak ne priznaje postojanje ADHD-a kao poremećaja. Često se smatra i kaže „pa svi su malo dekoncentrisani, pa svi su nemirni, nije to

Uređaj MOXIE na roveru Perseverance proizveo kisik na Marsu. Da li ovo znači da mijenjamo atmosferu Crvene planete i teraformiramo je?

Slika
  Kada je rover Perseverance krenuo na Mars, sa sobom je odnio i jedan mali, ali vrlo bitan uređaj, MOXIE. MOXIE može stvarati kisik i naučnici su 31. avgusta iznijeli podatke o tome kako uređaj radi u različitim uslovima.   Dokazano je da je sinteza kisika na Marsu, makar u malim skalama, moguća, i mnogi se pitaju da li je ovo početak teraformiranja Marsa. Ugljični dioksid u atmosferi Marsa osnova za dobijanje kisika Atmosfera Marsa je potpuno drugačija od Zemljine atmosfere i zapravo pomalo podsjeća na ranu Zemlju. U njoj ima oko 96% ugljičnog dioksida, 2.6 % molekularnog dušika, 1.9 % argona, 0,16 % molekularnog kisika (O2) i 0,06 % ugljičnog monoksida. Suprotno tome, Zemljina atmosfera se većinski sastoji od dušika, oko 78%, te oko 21% kisika. Ovo znači, da ako bi jednog dana ljudi, nekim čudom, ipak krenuli stvarati kolonije na Marsu, bio bi potreban odgovarajući izvor kisika. To je moguće postići putem elektrolize ugljičnog diokida. NASA je objasnila da MOXIE zagrijava Marsov

Visokovibrirajuća i biodinamička mjesečeva voda: još jedan alat iz arsenala pseudonauke

Slika
Kada vam ministar ili ministrica nečega na TV priča o "visokovibrirajućoj vodi", pomoćnici ministara idu na poklonjenje spomeniku pseudonauke zvanom Tuneli Ravne/Piramida  Sunca Visoko, onda znate da vam je država zaozbiljno u problemu.  Zanemarimo političare i birokrate, oni vrlo često nisu tu da misle, osvrnimo se na na samu "visokovibrirajuću vodu" jer je to termin koji moderna nauka ne poznaje niti je opisan u klasičnim udžbenicima hemije i biologije. Ali šta znaju udžbenici, ta oni su tek glasila korumpiranih naučnika koji kriju velike istine od nas! U postpostmodernom svijetu fensi riječi su "drevno", organsko", "frekvencija", "vibracija", "energija". To je nešto što nas povezuje, navodno, s nečim izvornim, nekom mudrošću koju je čovječanstvo zaboravilo. Svi bismo da smo mudri, zar ne? Ne želimo biti glupi. Nažalost, dosta ljudi u težnji da nađe mudrost ispadne glup. Neki i umru a da nisu otkrili da su glupi. Ove ma

Izlaganje onečišćenom zraku, depresija i suicid

Slika
Ljudi koji su izloženi višoj razni onečišćenja zraka u prosjeku imaju veći rizik od depresije, tjeskobe i samoubojstva. Treba naglasiti da to ne dokazuje da razina zagađenja uzrokuje ove probleme mentalnog zdravlja. Nažalost, mnogo mjesta u našem regionu, ne samo u Bosni i Hercegovini, pati od problema onečišćenog zraka i smoga, što zbog industrijskih postrojenja, loše riješenog (tačnije neriješenog) sistema grijanja, starih automobila, to ponekad i zbog geografskih i fizičkih svojstava smještaja mjesta u kotlinama. No sve se te odražava na zdravlje stanovnika tih mjesta. Osim što zagađen zraka povezujemo s višom incidencijom obolijevanja od bolesti respiratornog sistema, pogotovo pluća, a i sa većim rizikom za poremećaje iz spektra autizma, ako je majka bilo izložena onečišćenjima, sada vidimo a to djeuje i na mentalno zdravlje. Sistematski pregled  meta analiza objavljen u  Environmental Health Perspectives pod naslovom ,, Air Pollution (Particulate Matter) Exposure and Associations

Elisabeth Bik: detektivka koja otkriva lošu nauku

Slika
  Elisabeth Bik, photo Credit: Clara Mokri Photography, San Francisco, CA Puno ljudi uživa čitajući detektivske romane ili gledajući filmove i serije ovog žanra. Detektivski žanr nas podstiče da se uključimo, da razmišljamo, slijedimo tragove i zaključujemo. No detektivski posao se krije i na vrlo neobičnim mjestima, primjerice u naučnim radovima. Elisabeth Bik je američko-nizozemska mikrobiologinja koja iz hobija radi upravo to – pronalazi „zločine“ u nauci i upozorava na njih. Ona je konsulant u oblasti naučnog integriteta. Nešto što je kod Elisabeth Bik započelo kao hobi, razvilo se u nešto po čemu je postala izuzetno poznata, ali nešto i što joj donosi prijetnje, uznemiravanje i probleme. Naučno nepoštenje nije nepoznanica: to su različiti oblici „varanja“ u akademskoj zajednici, najčešće se radi   „namještanju“ rezultata, p-vrijednosti, koja predstavlja pokazatelj da li je neka mjerljiva pojava slučajnost ili zaista otkriće, falsificiranju fotografija i slika, zatim plagiranje