Quantum of Science

Jedno istraživanje sugeriše da bi simptomi povezani s dugotrajnim COVID-om mogli biti različiti kod ljudi koji su zaraženi različitim varijantama. Studiju su proveli dr. Michele Spinicci i  njegovoekolege sa Univerziteta u Firenci i univerzitetske bolnice Careggi u Italiji. Procjene sugerišu da više od polovine osoba koje prebole infekciju SARS-CoV-2 koronavirusom doživljava post-akutne posljedice COVID-19 (PASC), poznatije kao ,,dugi COVID".  Stanje može utjecati na svakoga - starije i mlade, inače zdrave i one s osnovnim bolestima. Uočeno je i kod ljudi koji su bili hospitalizirani s COVID-19 i onih s blagim simptomima. No, iako postoji sve veći broj radova na ovu temu, dugi kovid je nedovoljno shvaćen.  U ovoj studiji, naučnici su uradili retrospektivnu opservacijsku studiju 428 pacijenata — 254 (59%) muškaraca i 174 (41%) žena — liječenih u ambulantnoj službi bolnice Careggi između juna 2020. i juna 2021., kada su cirkulirali originalni  soj SARS-CoV-2 i alfa var...

    NASA-in Double Asteroid Redirection Test, DART je misija koju tako željno iščekujemo i koja bi mogla biti klica nečega što bi jednog dana moglo spasiti našu planetu i nas. Svako malo dobijemo vijest kako neki asteroid ide prema nama i da će „za dlaku“ promašiti Zemlju ili da jeveć prošao.   I mogućnosti da nas jedan udari, nisu baš male. Ok, male su, ali se ipak može dogoditi i ako se dogodi – sve ovisi o veličini objekta iz svemira i mjestu gdje bi udario. Ako udari manji „kamenčić“, to i dalje ne znači da smo spašeni   - udar može donijeti kataklizmičke posljedice, poput razornih cunamija. DART je prvi pokušaj čovječanstva da promijeni kretanje asteroida u svemiru namjernim sudarom letjelice u njega. Ciljani asteroid DART-a nije prijetnja Zemlji, ali je savršen poligon za testiranje bi li ova metoda skretanja asteroida – poznata kao tehnika kinetičkog udara – bila održiv način zaštite naše planete u slučaju opasnosti da se neki asteroid nađe na putanji prem...

  NASA-in svemirski teleskop James Webb pokazuje svoje mogućnosti svojom prvom slikom Neptuna. Ne samo da je Webb snimio najjasniji pogled na prstenove ovog daleke planete već njegove kamere otkrivaju ledenog diva u potpuno novom svjetlu. Najupečatljiviji na Webbovoj novoj slici je oštar pogled na prstenove planete – koji nisu viđeni   otkako je NASA-in Voyager 2 postao prva svemirska letjelica koja je posmatrala Neptun tokom preleta 25. avgusta 1989. Uz nekoliko svijetlih, uskih prstenova, Webb slika jasno pokazuje Neptunove slabije trake prašine. „Prošle su tri decenije otkako smo posljednji put vidjeli ove blijede prstenove, a ovo je prvi put da smo ih vidjeli u infracrvenom spektru", primjećuje Heidi Hammel, stručnjakinja za Neptun koja radi   za Webb. Webbova iznimno stabilna i precizna kvaliteta slike dopušta da se ovi vrlo slabi prstenovi otkriju tako blizu Neptuna. No, ovo baš  nije tačno - prstene smo vidjeli i 2003. pomoću Keck teleskopa  (Hawaii) ...

  Kada je rover Perseverance krenuo na Mars, sa sobom je odnio i jedan mali, ali vrlo bitan uređaj, MOXIE. MOXIE može stvarati kisik i naučnici su 31. avgusta iznijeli podatke o tome kako uređaj radi u različitim uslovima.   Dokazano je da je sinteza kisika na Marsu, makar u malim skalama, moguća, i mnogi se pitaju da li je ovo početak teraformiranja Marsa. Ugljični dioksid u atmosferi Marsa osnova za dobijanje kisika Atmosfera Marsa je potpuno drugačija od Zemljine atmosfere i zapravo pomalo podsjeća na ranu Zemlju. U njoj ima oko 96% ugljičnog dioksida, 2.6 % molekularnog dušika, 1.9 % argona, 0,16 % molekularnog kisika (O2) i 0,06 % ugljičnog monoksida. Suprotno tome, Zemljina atmosfera se većinski sastoji od dušika, oko 78%, te oko 21% kisika. Ovo znači, da ako bi jednog dana ljudi, nekim čudom, ipak krenuli stvarati kolonije na Marsu, bio bi potreban odgovarajući izvor kisika. To je moguće postići putem elektrolize ugljičnog diokida. NASA je objasnila da MOXIE zagrija...

Ljudi koji su izloženi višoj razni onečišćenja zraka u prosjeku imaju veći rizik od depresije, tjeskobe i samoubojstva. Treba naglasiti da to ne dokazuje da razina zagađenja uzrokuje ove probleme mentalnog zdravlja. Nažalost, mnogo mjesta u našem regionu, ne samo u Bosni i Hercegovini, pati od problema onečišćenog zraka i smoga, što zbog industrijskih postrojenja, loše riješenog (tačnije neriješenog) sistema grijanja, starih automobila, to ponekad i zbog geografskih i fizičkih svojstava smještaja mjesta u kotlinama. No sve se te odražava na zdravlje stanovnika tih mjesta. Osim što zagađen zraka povezujemo s višom incidencijom obolijevanja od bolesti respiratornog sistema, pogotovo pluća, a i sa većim rizikom za poremećaje iz spektra autizma, ako je majka bilo izložena onečišćenjima, sada vidimo a to djeuje i na mentalno zdravlje. Sistematski pregled  meta analiza objavljen u  Environmental Health Perspectives pod naslovom ,, Air Pollution (Particulate Matter) Exposure and Asso...

Prema novoj studiji objavljenoj u septembru 2022. u JAMA Pediatrics , broj djece za koju se procjenjuje da je doživjela smrt roditelja ili skrbnika kao posljedicu pandemije COVID-19 popeo se na više od 10,5 miliona u svijetu od 1. maja 2022.  Nova studija, u kojoj su sudjelovali Univerzitet Oxford, Imperial College, Afrički institut za matematičke znanosti, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), temelji se na najboljim dostupnim i najkonzervativnijim podacima u posljednje vrijeme objavio WHO o prekomjernom broju umrlih od COVID-19 (14,9 miliona do 31. decembra 2021.), kako bi se utvrdile procjene djece bez roditelja u svakoj zemlji. Ovo je prvi put dostupnost ovih sveobuhvatnih podataka o prekomjernim smrtnim slučajevima za svaku zemlju i omogućilo je kreatorima podataka da ažuriraju globalne minimalne procjene pandemije siročadi i smrti skrbnika među djecom na temelju ovih prekomjernih smrtnih slučajeva. Prekomjerni broj smrtnih sl...

U Australiji, ako vas tamošnji divlji svijet ne ubije - onda će vam kopati po đubru. Papagaji u istočnoj Australiji pokupili su različite tehnike uskakanja u kante sa smećem iz domaćinstava, posmatrajući svoje susjede. To je, kako navodi Nature , prvi dokaz da te ptice imaju različite kulture sakupljanja hrane. Tokom posljednje tri godine viđeni su kakadui vrste Cacatua galerita kako prevrću po otvorenenim kantama za smeće  u predgrađima oko Sydneya u potrazi za hranom. Barbara Klump i Lucy Aplin s Instituta za ponašanje životinja Max Planck u Radolfzellu u Njemačkoj i njihove kolege ispitale su stanovnike 44 predgrađa u tom području i sastavile izvještaje o kakaduima koji su kopali po kantama za smeće. U te "akcije" bilo je uključeno često i više pitica. Osim što rovare po kantama, kakadui su ih naučili otvarati, a jedne ptice uče posmatrajući druge.  Credit: Barbara Klump/Max Planck Institute of Animal Behavior U radu, objavljenom u Science pod naslovom " Innovation a...

Gdje se nalaze najstarija stabla na Zemlji? Studija, objavljena u Conservational Biology   nudi odgovor na to pitanje: dok se najveće i najviše drveće sreće u plodnijim područjima srednjih nadmorskih visina, najstarije drveće se nalazi na ekstremnim mjestima.  Ekstremno stara stabla imaju važnu ulogu u pružanju uvida u istorijske klimatske događaje, ali imaju i kulturološku, pejsažnu vrijednost. Izazivaju divljenje čak i kada izgledaju više mrtva nego živo biće jer osjećamo kako su ta stabla duže od nas na ovoj planeti. Naučnici nisu imali mnogo podataka o distribuciji ovih stavala kako bi se bolje mogle planirati aktivnosti konzervacije. U studiji, internacionalni tim naučnika je Izvukao informacije o 197 855 jezgri stabala na 4 854 mjesta i kombinirali su ih s drugim podacima o starosti stabala s daljnjih 156 mjesta, kako bi odredili starospot najstarijih stabala na svijetu i kvantificirali faktore koji utječu na njihovu globalnu distribuciju.  Otkrili su da su izuzetno...

Naučnici su otkrili malu, ali vrlo važnu genetičku mutaciju koja je mogla pridonijeti kognitivnoj prednosti modernih ljudi u odnosu na neandertalce. Testovi u laboratoriji sugerišu da jedna promjena u genu TKTL1  uzrokuje da mozak razvije više neurona. Neandertalska verzija TKTL1 još uvijek postoji kod nekih modernih ljudi, iako je vrlo rijetka i nije poznato uzrokuje li kakvu bolest ili kognitivne razlike.  Najmlađi dio mozga, u evolutivnom smislu, zove se neokorteks i to je dio mozga koji upravlja percepcijom, senzornim funkcijama, emocijama i kognicijom. Da, mi mislimo pomoću neokorteksa. Drugi dijelovi mozga, poput limbičkog sistema, malog mozga ili hipokampusa upravljaju nekim osnovnijim funkcijama, porivima, za hranu, seksualnim porivom, reakcijama bijega ili agresije, a produžena moždina je zadužena za vegetativne funkcije, poput disanja ili kucanja srca.  Veličina mozga, pogotovo neokorteksa, ima i utjecaja na kognitivne funkcije. I to ne mora nužno biti veći moza...

Artemis I još nije lansirana, uprkos dva pokušaja. No to neznači da je ovaj novi svemirski program osuđen  na propast, nego da su ljudi koji ga vode vrlo oprezni i da se sve višestruko provjerava. NASA je najavila program Artemis kao „prvi korak u sljedećoj eri ljudskog istraživanja“. Zajedno s komercijalnim i međunarodnim partnerima, NASA nastoji uspostaviti održivu prisutnost na Mjesecu kako bi se pripremila za misije na Mars. Ako bude uspješan, program Artemis će izvesti prvu misiju slijetanja na Mjesec s posadom i to od Apolla 17, koji je sletio u decembru 1972. goine, što je bila posljednja ekspedicija s posadom programa Apollo. U suštini, program Artemis bi predstavljao veliki povratak SAD, ali i čovječanstva, na Mjesec. Međutim, Artemis je doživio i niz kritika od iskusnih poznavaoca svemirskih istraživanja. Naziv Artemis, odnosno Artemida, prema božici lova iz grčke mitologije, nije slučajan: Artemida je i božica Mjeseca, te sestra bliznakinja Apolona, po kojem je program...

Naučnici su razvili lakši, jeftiniji pristup za razgradnju klase dugotrajnih hemikalija ("forever chemicals")  koje se nazivaju per- i polifluoroalkilne tvari (PFAS). Te se tvari naširoko koriste u proizvodima kao što su pjene za gašenje požara, vodootporna odjeća i za neprianjajuće posuđe. PFAS sadrže nizove atoma ugljika spojene na atome fluora, koji se međusobno tako čvrsto vežu da ih je gotovo nemoguće rastaviti. Spojevi odbijaju ulje i vodu i mogu izdržati trenje i visoke temperature, što ih čini vrlo popularnim u industriji. Spojevi PFAS o kojima je riječ, sadrže hemijsku skupinu zvanu karboksilna kiselina, malu skupinu atoma ugljika, kisika i vodika. Ali oni se ne raspadaju u tipičnim uslovima okoline, a trenutne metode odlaganja obično zahtijevaju visok pritisak i temperature iznad 1000 °C.  PFAS se nakupljaju u tlu i vodi i mogu postojati u ljudskom tijelu nakon što se progutaju. Studija iz 2015. otkrila je PFAS u krvi 97% Amerikanaca, a naučnici su ih povezali s...

Kako mozak može regulisati količinu masnog tkiva u organizmu? Već godinama postoji sumnja da hormoni u krvi koji dolaze do masnog tkiva (koje još nazivamo adipozno tkivo) mogu  poslati informacije povezane sa stresom i metabolizmom u mozak. Sada, naučnici sa Scripps Researcha izvještavaju  da novoidentifikovani osjetilni neuroni prenose tok poruka od masnog tkiva do mozga. Naučnici odavno znaju da se živci protežu u masno tkivo, ali su sumnjali da to nisu senzorni neuroni koji prenose podatke u mozak. Umjesto toga, većina je pretpostavila da nervi u salu uglavnom pripadaju simpatičkom nervnom sistemu— mreži odgovornoj za našu reakciju borbe ili bijega ("fight or light") koja je u osnovi odgovor na stres, i koja uključuje puteve sagorijevanja masti za vrijeme stresa i tjelesne aktivnosti.  Pokušaji da se razjasne vrste i funkcije ovih neurona bili su teški; metode koje se koriste za proučavanje neurona bliže površini tijela ili u mozgu ne rade dobro duboko u masnom tkivu, ...

Protoni bi mogli sadržati elementarnu česticu koja ima veću masu od njih samih. Ovo je još jedan signal da u fizici elementarnih čestica ne mora 2+2 biti uvijek 4.  Protoni su kompozitne čestice koje se sastoje od tri elementarne čestice i to fermiona, tipično 2 gornja i jednog donjeg kvarka. Ostali kvarkovi - vršni, dubinski, čarobni i čudni (top, bottom, charm i strange) imaju  veće mase i nestabilni su. Čarobni kvark je  vrsta elementarne čestice od kojih se sastoji tvar , a prema masi je treći najteži kvark po redu između šest okusa kvarkova. Protoni također mogu sadržavati čarobni kvark, elementarnu česticu koja je 1.5 puta veća od mase samog protona. Što je još čudnije, kada proton ima čarobni kvark, ova teška čestica i dalje nosi samo oko polovinu mase protona. Ova magija se svodi na probabilistički svijet kvantne fizike. Iako čarobni kvark ima veliku masu, vjerovatnost da će se pojaviti u protonu prilično je mala, tako da se velika masa i mala vjerojatnost međusob...