Quantum of Science

Životni vijek medonosnih pčela ( Apis mellifera ) smanjio se za pola od sedamdesetih godina prošlog vijeka, bar u SAD. Ovo je otkrilo istraživanje objavljeno u Scientific reports u novembru 2022. Prije pedesetak godina, srednji životni vijek pčele radilice bio je 34.3 dana. Sada je 17.7 dana, odnosno jedva 18 dana. Komercijalni pčelari sada obično gube 30% do 40% svojih zajednica svake godine - znatno više nego u prethodnim decenijama. Razlog ovoga  je velika smrtnost pčela, koja je povećana za oko 50% ali što je razlog te smrtnosti? Razlog bi mogao biti upravo kraći životni vijek. Kraći život znači manje vremena za sakupljanje peludi i nektara, a time i manje rezerve meda koje pomažu pčelama da prežive do sljedećeg proljeća.  Pčele u studiji nisu imale simptome neke bolesti, mada autori, s obzirom da su lutke (pupe) uzete iz košnice unutar 24h nakon što su izašle iz svojih ćelija, ne odbacuju mogućnost zaraze ili trovanja pesticidima u ranoj fazi. Istraživači nagađaju d...

Da li ste mogli pretpostaviti da insekti mogu proizvesti električni naboj? Kad pčele lete, sitne dlačice na njihovim tijelima vibriraju dok se kreću kroz zrak, skupljajući malu količinu elektrostatskog naboja. Sada su istraživači izmjerili zajedničko električno polje koje proizvodi čitav roj medonosnih pčela ( Apis mellifera ) - i otkrili da je puno veće nego što su zamišljali. Kao i većina živih bića, pčele nose sopstveni električni naboj. Naboj imaju i rojevi skakavaca, cvrčaka i drugih insekata. Naučnici su pokazali kako  rojevi pčela mijenjaju atmosferski elektricitet za 100 do 1000 volti po metru, povećavajući silu električnog polja koja se inače javlja na razini tla.  Tim naučnika iz Ujedinjenog Kraljevstva izmjerio je električna polja u blizini rojeva medonosnih  pčela i otkrio da ovi insekti mogu proizvesti onoliko atmosferskog električnog naboja koliko i grmljavinski oblak. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu iScience u oktobru 2022   i pokazuje ka...

Australijski naučnici s Univerziteta Zapadna Australija u Perthu došli su do zaključka da pčelinji otrov ubija stanice raka dojke u laboratorijskim uslovima. Pčelinji otrov, odnosno njegova komponenta melitin bio je efikasan u uništavanju ćelija dva tipa raka dojke koji su teški za liječenje, agresivni i rezistentni na terapije. Radi se o stanicama t rostruko negativnog karcinoma dojke (TNBC- triple negative breast cancer), kojima nedostaje ekspresija estrogenskih i progesteronskih receptora, te HER-2-bogat rak dojke kod kojeg stanice imaju visoku ekspresiju receptora humanog epidermalnog faktora rasta 2. Ovi podtipovi raka dojke su povezani s najmanjim šansama za preživljavanje. Međutim, treba naglasiti da se u australskom radu, objavljenom u Nature Precision Oncology , pod naslovom  "Honeybee venom and melittin suppress growth factor receptor activation in HER2-enriched and triple-negative breast cancer" radi o preliminarnim studijama in vitro , na ćelijskim kulturama, a p...

27. aprila 2018. EU je proširila zabranu neonikotinoidnih pesticida, a odluka je zasnovana na pokazateljima kako upravo ova zaštitna sredstva najviše pogađaju pčelinje kolonije. Ova odluka je nastavak moratorijuma na neonikotinoidne pesticide koji postoji od 2013.  godine, a odnosi se na upotrebu ovih insekticida na nekoliko industrijskih kultura čije cvjetove pčele rado posjećuju, poput repice i suncokreta. Odluku su pozdravili mnogi naučnici, pčelari i aktivisti za zaštitu životne sredine, dok, prirodno, proizvođači pesticida ne dijele oduševljenje.  Odlukom je potpuno zabranjeno korištenje na otvorenom prostoru tri neonikotinoidna insekticida za koje je postojala najveća zabrinutost. Radi se o klotianidinu, imidaklopridu i tiametoksamu. Nekoliko tipova insekticida će biti dozvoljeno za korištenje, ali samo u zatvorenim prostorijama, poput staklenika. Ova zabrana je vezujuća za sve članice EU, a stupa na snagu krajem 2018.  Predstavnici kompanije Syngent...

Drastično smanjenje populacije pčela predstavlja rizik i za divljinu i za poljoprivredne kulture. Međutim, upotreba pestida te virusi i nametnici dovode u opasnost populacije pčela širom svijeta. Neonikotinoidni pesticide su, upravo zbog postojanja sumnje da uzrokuju pomore pčela, već neko vrijeme zabranjeni u dosta zemalja, ali se o utjecaju ovih pesticida dugo raspravljalo jer nisu postojale pouzdane dugoročne studije utjecaja ovih materija na pčelinje kolonije. EU je nedavno privremeno suspendovala 3 neonikotinoidna pesticida, ali takve mjere su samo djelomična rješenja. Ben Woodcock I njegove kolege sa Centra za ekologiju i hidrologiju u blizini Wallingforda u Ujedinjenom Kraljevstvu su pratili medonosne pčele ( Apis mellifera ), divlje bumbare ( Bombus terrestris ) i jednu vrstu divljih pčela ( Osmia bicornis ) na 33 lokacije u Njemačkoj, Mađarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.  Povremeno bi prenijeli insekte na lokacije gdje se uzgaja uljana repica, od čega sun neke pl...