Quantum of Science

14. februara 2019. godine, naučnici su objavili kako će imati poklon za jednu veliku ljubav naučne zajednice - za LIGO ( Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory). Opservatorija koja je detektovala gravitacione talase/valove  će biti unaprijeđena, rekonstruisana i nakon toga će biti još senzitivnija (ili senzibilnija, kako vam drago). Nadogradnja će koštati oko 35 miliona dolara  i mogla bi omogućiti naučnicima da detektuju gravitacijske talase svaki dan. Trenutačnih 11 detekcija događaja gravitacionih talasa/valova moglo bi nadogradnjom biti nadmašeno u samo jednoj sedmici! Da - gravitacioni valovi se događaju tako često, ali mi smo tek nedavno imali opremu dovoljno osjetljivu da ih detektuje. Još osjetljivija laboratorija bi omogućila i detekciju slabijih gravitacionih talasa. Novi, napredni LIGO bi bio pokrenut 2024. godine, a ta nadograđena opservatorija će nositi naziv  Advanced LIGO Plus . Koristiće kvantnu fiziku i Heisenbergov princip neodre...

Ljeto nije vrijeme kada nauka spava, a pogotovo ne kada CERN spava: početkom jula je objavljeno kako je otkriven Xi barion , jedna vrlo neobična čestica. Ovaj hadron se sastoji od težih kvarkova - od 2 čarobna i 1 gornjeg kvarka. S obzirom da su kompozitne čestice sastavljene od težih kvarkova vrlo nestabilne, tako ih je teže pronaći, jer se raspadnu. To je razlog zašto su nama najpoznatiji hadroni - neutron i proton - sačinjeni isključivo od lakših kvarkova. Proton ima 2 gornja i 1 donji kvark, dok je kod neutrona suprotno: on ima 2 donja i 1 gornji kvark.  Queensland University of Technology objavljuje da su razvili prvu genetički modificiranu bananu, sa povećanim sadržajem vitamina A.  NASA-ina letjelica Juno pravi snike iz blizine Jupiterove velike mrlje.  I onda - paf! - naučnici nas upozoravaju kako je započela šesta masovna ekstinkcij a živog svijeta na Zemlji, kojoj smo mi doprinijeli te da se Ledeni greben Larsen C odvaja od Antarktika , ...

Ova godina u nauci bila je godina potvrda velikih stvari te prirodan nastavak onoga što se dešavalo u u 2015. i 2016. godini. Naime, 2016. godina će, podsjetimo se, ostati upamćena kao godina kada su naučnici sa sigurošću potvrdili detekciju gravitacionih talasa , koja se dogodila u septembru 2015. Stoga je Komitet za dodjelu Nobelove nagrade iz fizike odlučio da ovo prestižno priznanje ove godine bude dodijeljeno trojici fizičara koji su najviše doprinijeli razvoju detektora LIGO (skraćenica od Laser-Interferometar Gravitational-Wave Observatory) i otkriću gravitacionih talasa. Tako će Nobelova nagrada za fiziku 2017. biti podijeljena između Rainera Weissa, Barryja C. Barisha i Kipa S. Thorna. Naime, 1968. Kip Thorne je inicirao početak teorijskog istraživanja gravitacionih talasa dok je Rainer "Rai" Weiss američki fizičar, zaslužan za izum laserskih interferometara koji su detektovali gravitacione talase. Barry Barish je zaslužan za formiranje LIGO laboratorije. I...

Kao što sam već pisala , posljednja LIGO/VIRGO detekcija gravitacionih talasa bila je po nečemu drugačija od prethodne tri: osim što je u detekciju uključen i evropski uređaj, ovdje se radilo o gravitacionim talasima proizvedenim u koliziji dvije neutronske zvijezde.  Dvije sekunde nakon detekcije gravitacionih talasa, NASA-in detektor gama zraka je zabilježio eksploziju u kojoj je oslobođeno zračenje. U posmatranje pojave su uključeni i svemirski teleskopi Hubble i Spitzer te Verry Large Array u Novom Meksiku.  Jedan od radova koji iznosi podatke koje smo "uhvatili" ima čak oko 4000 autora, što je fascinatno i treba nam dočarati koliko truda treba za jedno ovako istraživanje te koliko se toga može uraditi ako smo ujedinjeni.  Šta su to neutronske zvijezde? Kada zvijezde iscrpe svoje gorivo, one umiru. Naravno, zvijezde umiru sa stilom: u eksplozijama zvanim super nove.  Da budemo precizniji: samo zvijezde velikih masa, mnogo većih od mase našeg Sun...

Nobelova nagrada za fiziku u 2017. ide, očekivano i predviđeno, za otkriće koje je nedavno prodrmalo svijet - za konstrukciju LIGO interferometra i detekciju gravitacionih talasa. Nagradu dijele Rainer Weiss, Barry C. Barish i Kip S. Thorne.  Kada je Albert Einstein razradio svoju Opštu/opću teoriju relativnosti, predvidio je i fenomen zvani gravitacioni talasi . To je fenomen u kojem bi međudjelovanja objekata u svemiru stvarala "mreškanja" u onome što je nazvao kontinuum prostor-vrijeme. Naime, prema Einsteinu, gravitacija je posljedica postojanja mase tijela i što je ta masa veća, to se u kontinuumu prostor-vrijeme stvara veće "udubljenje". Einstein je još 1916. predvidio postojanje gravitacionih talasa, međutim, sve do 2015. godine čovječanstvo nije imalo tako osjetljive mjerne uređaje koji bi mogli detektovati promjene u prostor-vrijeme. Naime, kako gravitacioni talas prolazi kroz svemir, tako uzrokuje za nas nepojmljivo mala skraćivanja i produženja ...

Virgo interferometar, Italija Za 27./28. septembar 2017. najavljeno je nešto zanimljivo. Neko vrijeme se šuškalo o tome, ali sad postaje zvanično, sa tim što će uskoro biti više informacije o prirodi novog otkrića. Dakle, o čemu je riječ? Prvo - gravitacioni talasi su detektovani četvrti put. Dakle, sada smo sigurni da takvi događaji nisu na nivou incidenta, nego da su prirodni fenomen koji se dešava ne baš tako rijetko. Jedino su naši uređaji za detekciju bili preslabi da ih detektuju. Drugo - ovo je prvi put da ih detektuje jedan evropski centar. Ovaj put je to bio VIRGO opservatorija koja se nalazi u blizini Pize. VIRGO interferometar je radio u kolaboraciji sa američkim LIGO - 14. avgusta 2017. godine VIRGO i LIGO su detektovali signale koji dolaze od para spiralnih rotirajućih objekata, masa 31 i 25 masa Sunca. Sve ovo se desilo na 540 miliona parseka, odnosno, 1.8. milijardi svjetlosnih godina daleko od nas.  Treće, kako je uključen i evropski "djevič...

LIGO/Caltech/MIT/Sonoma State (Aurore Simonnet) Početkom juna ove godine objavljeno je kako je Laser Interferometar Gravitational-Wave Observatory (LIGO) po treći put detektovao gravitacione talase. Kao i prva dva puta, i prilikom ove detekcije se radilo o gravitacionim talasima proizvedenim u toku sudara dvije crne rupe, ali su objekti sudara bili nešto manji nego prilikom prve detekcije: jedan je imao masu 31 Sunca, a drugi masu 19, a sudar se desio prije oko 2.8 milijardi godina. Rad o ovoj opservaciji i njeni rezultati  objavljeni su u časopisu Physical Review Letters , a detekcija se dogodila u januara ove godine.. Da se podsjetimo: u februaru prošle godine, naučnici koji vode LIGO eksperiment su objavili kako su prvi put detektovali gravitacione talase u sudaru dvije crne rupe, jedne veličine 29, a druge veličine 36 masa Sunca.  Zapravo, taj se sudar desio prije 1.3 miliona godina, ali toliko je trebalo da talasi iz dijela svemira gdje se desio sudar...

S. Shapiro, R. Gold, V. Paschalidis, M. Ruiz, Z. Etienne & H. Pfeiffer. Movie: S. Shapiro, S. Connelly, A. Khan and L. Kong Naučnici su 2015. prvi put detektovali signal gravitacijskog talasa/vala nastalog spajanjem dvije crne rupe3. U 09:51 GMT 14. septembra 2015. godine, dva detektora Laser Interferometer Gravitational Wave Observatory (LIGO) pokupila su prvi izravni potpis gravitacijskih talasa. Vijest o tome objavljena je nekoliko mjeseci poslije, 11. februara 2016. Tada je svijet prvi put upoznao ovaj značajni kosmološki fenomen, za koji smo pretpostavljali da postoji, ali nismo imali direktne dokaze o tome.  I u nauci ima šuškanja, curenja informacija, nagađanja "da će se nešto desiti". Naučnici su ukapirali kako ide PR, pa su mnogo fora u odnosima sa javnošću prekopirali od holivudskih primadona i razmaženih bogatašica. To ide nekako ovako: prvo puste malo informacije da procuri, onda kažu da čekamo, onda se nešto snebivaju, fol provjeravaju i onda naprave...