Nauka u 2017: januar, februar i mart
Ova godina u nauci bila je godina potvrda velikih stvari te prirodan nastavak onoga što se dešavalo u u 2015. i 2016. godini. Naime, 2016. godina će, podsjetimo se, ostati upamćena kao godina kada su naučnici sa sigurošću potvrdili detekciju gravitacionih talasa, koja se dogodila u septembru 2015. Stoga je Komitet za dodjelu Nobelove nagrade iz fizike odlučio da ovo prestižno priznanje ove godine bude dodijeljeno trojici fizičara koji su najviše doprinijeli razvoju detektora LIGO (skraćenica od Laser-Interferometar Gravitational-Wave Observatory) i otkriću gravitacionih talasa. Tako će Nobelova nagrada za fiziku 2017. biti podijeljena između Rainera Weissa, Barryja C. Barisha i Kipa S. Thorna. Naime, 1968. Kip Thorne je inicirao početak teorijskog istraživanja gravitacionih talasa dok je Rainer "Rai" Weiss američki fizičar, zaslužan za izum laserskih interferometara koji su detektovali gravitacione talase. Barry Barish je zaslužan za formiranje LIGO laboratorije.
Ipak, nešto prije objave imena dobitnika Nobelove nagrade za fiziku 2017, moglo se predvidjeti da će ova godina biti izuzetna i spektakularna. Tako, prije nego što još jednom rezimiram problematiku gravitacionih talasa, hajde da vidimo šta se to još dešavalo u nauci u toku 2017.
U januaru smo dobili obećanja budućih terapija: na Michigan State Univeristy su otkrili lijek koji bi mogao pomoći u vrlo uspješnoj terapiji melanoma, dok su na King's College London iskoristili lijek za Altzheimerovu bolest za "buđenje" matičnih stanica pulpe zuba. Prvi lijek zaustavlja širenje melanoma za čak 90% , dok Tideglusib, lijek za Altzheimerovu bolest, aktivira matične stanice da daju odontoblaste.
SpaceX, Muskova kompanija, nastavlja sa letovima u svemir: 14. januara pomoću Falcon9 šalju u svemir nekoliko satelita za Iridium Communications.
Također, naučnici sa Harvarda su dobili malu količinu metalnog hidrogena, jednog egzotičnog stanja materije. Rezultati ovog rada se još uvijek diskutuju i dovode u pitanje, ali možda će neko uspjeti reproducirati rezultate tima sa Harvarda.
Od dešavanja u februaru, izdvojiću stvaranje prvog stabilnog jedinjenja helijuma, koji je poznat kao inertni plin, element koji teško stupa u hemijske reakcije. Novo jedinjenje je Na2He. Također, naučnici su pomoću genske terapije vratili sluh miševima.
Zbog, nažalost, sve većeg pada populacije insekata oprašivača, Japanci su stvorili mini-drona koji može oprašivati cvijeće. Također, naučnici su objavili da se zbog ljudske djelatnosti naša planeta zagrijava 170x brže nego što bi se to dešavalo prirodnim procesima. Još jedna tužna i loša stvar: nivo oksigena u morima i ocenaima je pao za 2% globalno u proteklih 50 godina. U martu 2017. će biti objavljena i studija prema kojoj se Zemljini oceani zagrijavaju čak 13% brže nego što smo mislili.
U januaru smo dobili obećanja budućih terapija: na Michigan State Univeristy su otkrili lijek koji bi mogao pomoći u vrlo uspješnoj terapiji melanoma, dok su na King's College London iskoristili lijek za Altzheimerovu bolest za "buđenje" matičnih stanica pulpe zuba. Prvi lijek zaustavlja širenje melanoma za čak 90% , dok Tideglusib, lijek za Altzheimerovu bolest, aktivira matične stanice da daju odontoblaste.
26. januara 2017. naučnici sa Instituta Salk u La Jolli kreiraju hibrid
svinje i čovjeka. Ove svinje bi trebale poslužiti kao donori organa, međutim,
još nije jasan bioetički kontekst ove priče s obzirom da se radi o stvaranju interspecijskih himera, bića koja imaju
stanice dvije različite vrste. Gotovo odmah po objavljivanju ove vijesti javila
su se mišljenja kako sve ovo vodi stvaranju distopijskog svijeta sličnog onome
koji opisuje Margaret Atwood u
romanu Gazela i Kosac. Više o tome pročitajte u ovom postu na blogu.
SpaceX, Muskova kompanija, nastavlja sa letovima u svemir: 14. januara pomoću Falcon9 šalju u svemir nekoliko satelita za Iridium Communications.
 |
Također, naučnici sa Harvarda su dobili malu količinu metalnog hidrogena, jednog egzotičnog stanja materije. Rezultati ovog rada se još uvijek diskutuju i dovode u pitanje, ali možda će neko uspjeti reproducirati rezultate tima sa Harvarda.
Od dešavanja u februaru, izdvojiću stvaranje prvog stabilnog jedinjenja helijuma, koji je poznat kao inertni plin, element koji teško stupa u hemijske reakcije. Novo jedinjenje je Na2He. Također, naučnici su pomoću genske terapije vratili sluh miševima.
Zbog, nažalost, sve većeg pada populacije insekata oprašivača, Japanci su stvorili mini-drona koji može oprašivati cvijeće. Također, naučnici su objavili da se zbog ljudske djelatnosti naša planeta zagrijava 170x brže nego što bi se to dešavalo prirodnim procesima. Još jedna tužna i loša stvar: nivo oksigena u morima i ocenaima je pao za 2% globalno u proteklih 50 godina. U martu 2017. će biti objavljena i studija prema kojoj se Zemljini oceani zagrijavaju čak 13% brže nego što smo mislili.
22. februara, naučnici su nam rekli nešto vrlo zanimljivo – otkriven je čitav sistem egzoplaneta (naziv za planete koje su van Sunčevog sistema) na nekih 40 svjetlosnih godina od nas. Ovaj sistem se sastoji od sedam stjenovitih planeta veličine Zemlje, koji orbitira oko male zvijezde TRAPPIST-1. nazvane prema projektu TRAPPIST (Transiting Planets and Planetesimals Small Telescope). 6 unutrašnjih planeta ima temperaturu na površini koja varira od 0 do 100 stepeni Celzijusa. Od njih, na tri bi se mogli nalaziti oceani. Ovo je, od do sada otkrivenih egzoplaneta, najbliže onom što zovemo „dom“.
Mart je bio u znaku otkrića sistema od 5 čestica na CERN, a naučnici vjerovatno još uvijek proučavaju rezultate dobivene iz tog sudara. Također, u martu je predložena i nova klasifikacija dinosaura.
Otkriveno je i kako su pluća mnogo više od organa za disanje - pluća su mjesto sazrijevanja trombocita, te su tako i hematopoetski organ.
Jedan novi-stari lijek, troduskvemin, pokazao je "sposobnost" da može restaourisati djelimično funkciju srčanog mišića nakog infarkta miokarda. Do danas, to je jedina poznata tvar koja može ovo. Troduskvemin će u 2017. biti IN lijek - pokazaće se dobrim i kod ateroskleroze.
Ovo bi bili januar, februar i mart u nauci 2017. Kako ovaj tekst ne bi bio predugačak, jer čak ni ja ne čitam predugačke tekstove, ovdje ću stati, a nastavak slijedi sutra: april, maj i juni.
Mart je bio u znaku otkrića sistema od 5 čestica na CERN, a naučnici vjerovatno još uvijek proučavaju rezultate dobivene iz tog sudara. Također, u martu je predložena i nova klasifikacija dinosaura.
Otkriveno je i kako su pluća mnogo više od organa za disanje - pluća su mjesto sazrijevanja trombocita, te su tako i hematopoetski organ.
Jedan novi-stari lijek, troduskvemin, pokazao je "sposobnost" da može restaourisati djelimično funkciju srčanog mišića nakog infarkta miokarda. Do danas, to je jedina poznata tvar koja može ovo. Troduskvemin će u 2017. biti IN lijek - pokazaće se dobrim i kod ateroskleroze.
Ovo bi bili januar, februar i mart u nauci 2017. Kako ovaj tekst ne bi bio predugačak, jer čak ni ja ne čitam predugačke tekstove, ovdje ću stati, a nastavak slijedi sutra: april, maj i juni.
Primjedbe
Objavi komentar