Quantum of Science

Vrijeme novogodišnjih praznika, te oba Božića je vrijeme koje nosi radost, pogotovo za najmlađe. Jedna tradicija je gotovo neizostavna – kićenje jelke. Naravno, to može biti i smrča, a ponegdje ovo drvce nazivaju i borom, no ipak je rijetkost da se kiti bor. Jelu i smrču možete lako razlikovati - jela ( Abies alba ) ima manje bodljikave, pljosnate iglice, s malim "u" na vrhu, dok smrča ( Picea abies ) starno bocka. E, šta je bolje uraditi – imati pravu ili plastičnu jelku? Prvo su nas učili da nikako nije dobro imati pravu jelku, jer time nestaje drveće iz prirode i uništavamo ekosisteme, što je sasvim tačno. Zato smo počeli s kupovinom plastičnih jelki. One imaju prednost što su dugotrajne, i što im se iglice ne osipaju. Ali, realno, jedna jelka dojadi i ofuca se, nikada se ne stane na jednoj plastičnog jelci, nego hoćemo veću, pa se to sve na kraju svede na bacanje stare plastične jelke i kupovinu nove. Ovo nikako nije održivo: time doprinosimo problemu plastičnog otpad

Izvor ilustracije:  https://www.pfizer.co.uk/behind-science-what-mrna-vaccine Piše: dr. sc. Stribor Marković, magistar farmacije, a ja sam malo dodala Među prvim registrovanim vakcinama protiv bolesti COVID-19 su Pfizerova i Modernina vakcina, a obje spadaju u RNK vakcine. Ovo je prvi put da je jedna RNK registrovana, međutim, tehnologija RNK vakcina i lijekova nije baš toliko nova i neispitana. Ipak, u lavini senzacionalizma i netačnih informacija, ljudi se plaše izvikivanjem parola, agendi i stvari koje nisu zasnovane na naučnim činjenicama. Pa ćemo tako čuti da RNK vakcine imaju neku skrivenu moć da nas genetički modifikuju, da nam nanesu zlo... sve ovo su samo bapske priče onih koji ili ne razumiju osnove biologije iz nekog razloga, ili namjerno šire takve priče. Prednosti mRNA/iRNK vakcina tj. vakcina zasnovanih na informacionoj RNK -ne treba uzgajati virus za vakcinu -proizvodnja brža te se više vakcina može proizvesti za kraće razdoblje -ne moraju se koristiti konzervansi, jer n

Još uvijek vidim da ljudi nisu sasvim sigurni koji testovi na SARS-CoV-2 odnosno COVID-19 se rade kada. WHO je uradila super poster oko toga (pogledajte niže), a ovo na jednom mjestu u najkraćim crtama. Pitanje: da li ste preboljeli COVID-19? Ili da li želite znati da ste preboljeli infekciju COVID-9? Ako je odgovor DA, onda trebate raditi serološki test, poznat i kao test na antitijela. Serološki test  - na antitijela: Uzorak se uzima iz: krvi Traži se: antitijela, proteini koje je naš organizam razvio kao odgovor na infekciju. Ti proteini mogu neutralizirati virus, odnosno određene proteine. Nalaz obično daje količinu antitijela i referentne vrijednosti, a antitijela u nalazu obično budu IgM (ako njih imate, još uvijek vam traje infekcija, nestaju rapidno kada ozdravite) i IgG, počinju se javljati u infekciji, malo nakon IgM i traju neko vrijeme. IgG su znak prebolovane infekcije.  Šta pokazuje: da li ste imali infekciju CoVID-19 u prošlosti. Serološki testovi nisu baš najbolji po

Na društvenim mrežama određeni profili pokušavaju zbuniti narod i širiti dezinformacije o vakcinama protiv COVID-19 i njihovim nuspojavama. Nekoliko takvih profila su podijelili  u komentarima sljedeće informaciju, kako bi uplašili građane (ČITAJTE DALJE ZA OBJAŠNJENJE): 𝐅𝐃𝐀* 𝐩𝐨𝐩𝐢𝐬 𝐦𝐨𝐠𝐮ć𝐢𝐡 𝐢𝐬𝐡𝐨𝐝𝐚 𝐧𝐞ž𝐞𝐥𝐣𝐞𝐧𝐢𝐡 𝐫𝐞𝐚𝐤𝐜𝐢𝐣𝐚 𝐧𝐚 𝐂𝟎𝐕𝐈𝐃-𝟏𝟗 𝐜𝐣𝐞𝐩𝐢𝐯𝐨: ● Guillain-Barréov sindrom ● Akutni diseminirani encefalomijelitis ● Poprečni mijelitis ● Encefalitis / mijelitis / encefalomijelitis / meningoencefalitis / meningitis / encefolapatija ● Konvulzije / napadaji ● Moždani udar ● Narkolepsija i katapleksija ● Anafilaksija ● Akutni infarkt miokarda ● Miokarditis / perikarditis ● Autoimuna bolest ● Smrt ● Ishodi trudnoće i porođaja ● Ostale akutne demijelinizirajuće bolesti ● Neanafilaktičke alergijske reakcije ● Trombocitopenija ● Diseminirana intravaskularna koagulacija ● Venska trombembolija ● Artritis i artralgija / bolovi u zglobovima ● Kawasakijeva bo

Najmanji kopneni sisavac, etrurska rovčica ( Suncus etruscus ), ima zaista neobičan način za energetske uštede.  Trik leži u tome da ovo stvorenje može smanjiti svoj mozak. Ovo biće je pero-laka kategorija, doslovce: u prosjeku imaju 1.8 grama, a dugačke su oko 4 cm.  Ima mali odnos površine i volumena i stoga je u stalnom riziku od hipotermije, pa mora stalno jesti. Svaki dan mora jesti osam puta veću od tjelesne mase i zato ne može hibernirati.  Koristeći MRI skeniranje, naučnici su to skupljanje mozga odredili u somatosenzornoj kori koja obrađuje osjetne informacije. Ovo područje mozga  rovčice zimi je izgubilo 28% volumena i ponovno ga vratilo do sljedećeg ljeta, izvijestili su naučnici u radu objavljenom u  Proceedings of the National Academy of Sciences pod naslovom " Seasonal plasticity in the adult somatosensory cortex " Mozak rovčice se smanjio čak i kad su životinje imale neograničenu hranu i nisu imale promjena u svjetlim i tamnim ciklusima u laboratoriji. Pojava

Razvoj australijske vakcine protiv COVID-19 biće zaustavljen i napušten nakon što su sudionici studija efikasnosti i sigurnosti dobili lažno pozitivne testove na HIV. Ovo je bila teška odluke za naučnike koji su razvijali ovu vakcinu, međutim, oni smatraju da, iako je tehnologija razvoja dobra ova vakcina ima tu veliku manu i treba prekinuti razvoj. Vakcina, koju je razvijao Univerzitet u Queenslandu (UQ) s biotehnološkom kompanijom CSL, bila je jedna od prvih vakcina s čijim je razvojem započeta trka. Međutim, pristup koji je ovdje korišten imao je lošu stranu. Vakcina sadrži je mali fragment proteina iz HIV, virusa humane imunodeficijencije, koji nije predstavljao rizik za ljudsko zdravlje, ali neki sudionici ispitivanja razvili su antitijela na taj  fragment. Ova antitijela mogu ometati skrining testove na HIV koji otkrivaju antitijela, dajući lažno pozitivan rezultat.  Kako je došlo do toga? U Science , BBC , Guardian ,  izašle su opširne priče o ovome. Dakle, naučnici s UQ su htje

  Već na početku pandemije COVID-19 skovan je termin „kovidiot“ za osobe koje odbijaju da se pridržavaju preporučenih ili naređenih epidemioloških mjera, kakve su fizičko distanciranje, nošenja maske i slično. Međutim, izgleda da ovo ponašanjem zaista ima veze sa kognitivnim osobinama. Da li se neko pridržava mjera koje smanjuju rizik od inficiranja virusom SARS-CoV-2 ovisi o kapacitetu radne memorije. Prije izvjesnog vremena u naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences - PNAS objavljena je studija  čiji je jedan od zaključaka bio kako je manja radna memorija povezana s osobinom da se neko ne povinuje mjerama i preporukama u toku pandemije, kakve su nošenje maski i održavanje distance. Tražili smo mišljenje psihologa o ovoj studiji i razlozima ovakvog ponašanja. Istraživanje je rađeno online na velikom uzorku, a korišteni su relevantni testovi te istraživanje i članak koji je objavljen zadovoljavaju sve kriterije naučnog   pristupa. Rad je objavljen u jednom

  Naučnici već godinama pokušavaju razviti univerzalnu vakcinu protiv gripe. Današnje vakcine protiv gripe se prave sezonski i to tako  dase na osnovu procjena više centara za gripu dođe do preporuke koje bi to viruse trebala sadržavati sezonska vakcina. Dvije posljednje sezone, vakcine protiv gripe za sjevernu hemisferu su tetravalentne, a prijašnjih sezona su bile trovalentne. To znači da sadrže tri do četiri soja virusa gripe, a koji su klasificirani u grupe A i sojeve grupe B. Recimo, u sezoni 2020/2021, to su    dva soja influence tipa A (H1N1 i H3N2) te dva soja influence tip B. (sezona 2020/2021 to su A/Brisbane, A/Kansas, B/Maryland i B/Phuket). Problem s virusom gripe je to što postoji velik broj sojeva i tipova virusa koji iz sezone u sezonu mutiraju. I svake sezone naučnici stvaraju cjepiva protiv gripe tako što pokušavaju predvidjeti koji će soj virusa "biti aktuelan" tekuće sezone. Naravno, ta metoda ne mora biti 100% tačna - zbog te činjenice se m

Evolucija nije "samo teorija". I da - teorija nije "samo teorija", ali to je materijal za jednu drugi priču. Evolucija nam se dešava pod nosom.  Jedna biljka koja se koristi u kineskoj tradicionalnoj medicini je u roku od par decenija evoluirala tako da na svom staništu postane skoro nevidljiva sakupljačima jer se "stopi" s kamenitom okolinom. Radi se o vrsti Fritillaria delavayi , iz porodice ljiljana, a taj rod je kod nas poznat kako kockavice. Srodnih vrsta ima i kod nas. U područjima gdje ovu biljku mnogo beru, ona je postala smeđkasto-siva,i uklapa se u boju stijena na kojima raste. Na područjima gdje je ljudi manje beru, ostala je zelena s žutim cvjetovima, koji odudaraju od stijena. Zapravo ljudi "tjeraju" ovu biljku na kamuflažu: ona nije popularna među biljojedima, kod insekata i zapravo joj najveću opasnost predstavljaju ljudi koji beru pupoljke, cvjetne glavice i nadzemni dio biljke. Očigledno je da su one individue s manje izraženom b

  Postoji nekoliko oblika dezinformacija na temu vakcina kojim se služe pripadnici antivakcinalnog pokreta („antivekseri“). Svaki od ovih mitova sam za sebe djeluje zastrašujuće, pogotovo za mlade roditelje. Naime, antivakcinalni pokret koristi slabosti sistema, kakve su nedostatak zdravstvenih radnika, preopterećenost zdravstvenog sistema, nepovjerenje u institucije države te nedostatke obrazovnog sistema, kako bi ljude bombardovali poluinformacijama i, još češće, potpunim dezinformacijama. Pokušajmo sagledati neke od najčešćih mitova o vakcinama i imunizaciji te razumjeti objektivnu i naučnu stvarnost vezanu za svaki od specifičnih mitova. #1 Vakcine izazivaju autizam Ovo je jedan od najčešćih mitova, ali, premda potiče iz kasnih devedesetih, vrlo brzo je uzeo maha i vrlo ga je teško iskorijeniti. Ovaj mit je baziran na metodološki lošoj i namještenoj studiji britanskog gastroenterologa Andrewa Wakefielda, studiji koju je časopis Lancet naposlijetku povukao. Međutim, Wakefield