Quantum of Science

Prethodni post iz serije o fotosintezi: " Zeleno, volim te zeleno - uvod u proces fotosinteze ". Ovi tekstovi su objavljeni 2015. U prošlom postu sam napravila jedan mali uvod u proces fotosinteze, kako biste mogli bolje pratiti ovaj post, u kojem pišem o biohemijskim procesima koji se odvijaju u toku fotosinteze i fizici koja stoji iza svega toga.  Dakle - ono što je bilo bitno iz prethodnog posta je da bude jasno kako biljke nisu jedina živa bića koja vrše fotosintezu (to mogu i neke bakterije i protisti) te da kada kažemo da u fotosintezi nastaje "šećer" ne mislimo da odmah nastaje onaj šećer koji stavljamo u kafu i kolače. A sad-hajmo na "ozbiljnu" nauku. Pogledajte opštu formulu fotosinteze: Dakle, da bi organizam koji može vršiti fotosintezu proizveo 1 molekulu šećera glukoze C 6 H 12 O 6 , on mora iz atmosfere uzeti 6 molekula karbon-dioksida. Međutim, ako bi se sav kisik/oksigen iz molekule karbon-dioksida ugradio u moleku...

Kada hemičari kažu „elektronska konfiguracija“ oni misle na način na koji su elektroni raspoređeni oko nukleusa atoma. To je raspored elektrona jednog atoma. Elektroni osciliraju oko nukleusa velikom brzinom te kažemo da je to elektronski oblak. Međutim, elektronski oblak nije jednostavno nacrtati niti u takvom prikazu možemo dobro vidjeti elektrone pa zato , radi lakšeg i jednostavnijeg prikaza, crtamo elektrone u kružnicama oko nukleusa. Ovaj način prikazivanja atoma zovemo Bohrov dijagram. Međutim, različiti elektroni unutar istog atoma se nalaze na različitim udaljenostima od nukleusa. Zapravo, kao da elektroni svojim putanjama pri velikim brzinima omotavaju nukleus atoma, pa zato ove putanje nazivamo elektronski omotač. Elektronski omotač se sastoji od ljuski tj. energetskih nivoa. Ovdje nije slučajno da hemičari kažu kako se radi o energetskim nivoima – naime, različite ljuske imaju različitu energiju. Prva ljuska, ona najbliža nukleusu, ima najmanju energiju....

Oganeson (Og) je sintetski hemijski element, atomskog broja 118 i tek je odnedavno član Periodnog sistema elemenata. Podsjetimo se, oganeson je ime dobio u čast ruskog hemičara Jurija Oganesiana 24. novembra 2016. Ima najveću masu od svih poznatih hemijskih elemenata, dok nastavak –on u nazivu ovog elementa sugerira da pripada grupi inertnih gasova, zajedno sa helijumom, neonom, argonom, kriptonom, ksenonom i radonom. Inače,sintetiziran je još 2002. godine na Institutu za nuklearna istraživanja u Dubni i sve do priznavanja sadašnjeg imena nosio je naziv ununoktij (Uuo). Najdostupniji izotop ovog elementa je oganeson-294, što znači da ovaj oblik oganesona ima 118 protona i 176 neutrona u jezgri. Međutim, to što ima najveći atomski broj i najveću relativnu atomsku masu, znači da oganeson ima i najviše elektrona od svih elemenata Periodnog sistema što utječe na to da ovaj element ima malo drugačija svojstva. Prema istraživanjima koja su sproveli timovi naučnika sa Novog Ze...

Međutim, Bohrov model atoma je model koji koristimo isključivo jer je metodički privlačan. Kada shvatite kako se elektroni raspoređuju o ovom modelu, shvatite mnoge druge stvari u hemiji: valenciju, hemijske veze, osobine inertnih plinova. Ovaj model je naročito zgodan kada treba shematski prikazati kovalentnu vezu. Međutim, to ne znači da bismo trebali ostati na saznanju kako je ovaj model potpuno ispravan i neupitan. Naprotiv, sada trebamo učiniti korak više i razumjeti model elektronskog oblaka, o kojem sam već govorila kada sam pisala o  građi atoma . Veze atoma hidrogena i oksigena u molekuli vode, shematski prikaz preko Bohrovog modela atoma Naime, dok u Borovom modelu elektroni kruže po nekim orbitama, prilično analogno planetama koje kruže oko Sunca, u modelu elektronskog oblaka elektroni titraju oko jezgra velikom brzinom - oko 99% brzine svjetlosti. Zapravo, elektroni se ponašaju ujedino i kao čestice i kao valovi. Na nekim mjestima oblak elektrona je gu...

Kada hemičari kažu „elektronska konfiguracija“ oni misle na način na koji su elektroni raspoređeni oko nukleusa atoma. To je raspored elektrona jednog atoma. Elektroni osciliraju oko nukleusa velikom brzinom te kažemo da je to elektronski oblak. R azličiti elektroni unutar istog atoma se nalaze na različitim udaljenostima od nukleusa. Zapravo, kao da elektroni svojim putanjama pri velikim brzinima omotavaju nukleus atoma, pa zato ove putanje nazivamo elektronski omotač. Elektronski oblak Međutim, elektronski oblak nije jednostavno nacrtati niti u takvom prikazu možemo dobro vidjeti elektrone pa zato, radi lakšeg i jednostavnijeg prikaza, crtamo elektrone u kružnicama oko nukleusa. Ovaj način prikazivanja atoma zovemo Bohrov (Borov) dijagram, prema danskom naučniku Nielsu Bohru. Elektronski omotač se sastoji od ljuski tj. energetskih nivoa. Ovdje nije slučajno da hemičari kažu kako se radi o energetskim nivoima – naime, različite ljuske imaju različitu energi...