Quantum of Science

Lijek koji se uzima oralno kao pilula u toku 10 dana bi mogao pomoći u ranoj terapiji COVID-19. Radi se o lijeku zvanom fluvoksamin (Fluvoxamine) koji je inače antidepresiv. Proizvodi ga Solvay Pharmaceuticals pod imenom Luvox. Lijek bi, ako se potvrdi njegova efikasnost u dodatnim studijama, mogao pružiti ranu terapiju za blaže slučajeve COVID-19. Ovo nije prvi put da se pokušava s prenamijenom lijekova - u toku cijele istorije pandemije nekoliko lijekova koji se već koriste i odobreni su te im poznat je sigurnosni profil su se testirali kao potencijalni lijekovi za COVID-19  ali bez puno uspjeha. Remdesivir ima ograničeno dejstvo (skraćuje hospitalizaciju, ali ne reducira rizik od smrtnog ishoda), a sada Merck pokušava s Molnupiravirom, koji pokazuje određenu efikasnost, dok hidroksihlorikin, ivermektin i mnogi drugi nisu uspješni, niti su odobreni za terapiju COVID-19. Kod novozaraženih pacijenata COVID-19 s visokim rizikom od komplikacija, 10-dnevna terapija antidepresivom fluv...

Astronomi su pronašli naznake onoga što bi mogao biti prva planeta ikad otkrivena izvan naše galaksije, Mliječni put. Do sada je pronađeno gotovo 5000 planeta koje kruže oko zvijezda izvan našeg Sunca, ali sve su one locirane unutar naše galaksije. Potencijalna egzoplaneta, veličine Saturna, nalazi se u galaksiji Messier 51 (poznate i kao galaksija Vrtlog), oko 8 miliona parseka tj. oko 28 miliona svjetlosnih godina udaljena od Mliječnog puta.  Tvrdnja je iznesena u Nature Astronomy krajem oktobra 2021. u radu pod naslovom ,, A possible planet candidate in an external galaxy detected through X-ray transit ". Ovaj novi rezultat temelji se na tranzitima, gdje prolazak planeta ispred zvijezde blokira dio svjetlosti zvijezde i daje karakterističan pad svjetline koji se može otkriti teleskopima. Ova tehnika već je korištena za pronalaženje hiljada egzoplaneta. TESS svemirski teleskop upravo prati ove tranzite, na osnovu kojih naučnici dolaze do zaključaka da li se radi o nekoj egzopla...

 Vikinzi su stigli do Amerike prije tačno 1000 godina, tvrdi nova studija. Transatlantska istraživanja i putovanja odvijala su se vijekovima prije Kolumba. Fizički dokazi rane evropske prisutnosti u Americi mogu se pronaći u Newfoundlandu u Kanadi. Međutim, do sada nije bilo moguće utvrditi kada se ta aktivnost dogodila. Novi rad, objavljen nedavno u Nature pod naslovom ,, Evidence for European presence in the Americas in AD 1021 " tvrdi kako su   Vikinzi bili prisutni na Newfoundlandu 1021. godine. Dokazi o naseljavanju Skandinavaca u Sjevernu Ameriku potvrđeni su samo na jednom mjestu - L'Anse aux Meadows , na kanadskom otoku Newfoundlandu. L'Anse aux Meadows, UNESCO site Nalazište je otkriveno 1960-ih, a ovo naselje datiralo je oko 1000-ih godina, međutim, datiranje, ugljikom se pokazalo neefikasnim u određivanju tačnog datuma. Međutim, nova analiza drva korištenog pri gradnji tamošnjih zgrada ponudila je daljnje informacije.  Istraživanje je koristilo novu vrstu...

  Na društvenim mrežama se dijele grafikoni koji porede situaciju s oboljelim u Singapuru i u Indiji. Na prvi pogled ti grafikoni izgledaju strašno - ima veliki pik oboljelih u Singapuru koji je vakcinisao 81% stanovištva bar jednom dozom (a 78% potpuno). S druge strane, grafik za Indiju za koju se na grafikonu kaže kako je vakcinisala samo 19% stanovništva izgleda kao da ima manji pik. Inače Indija je djelomično vakcinisala 49% stanovništva. Grafici su dati u ilustraciji ispod: Ovi grafici se daju kao dokaz da vakcine ,,ne pomažu", a ivermektin, antiparazitik za koji se tvrdilo da pomaže kod COVID-19 - ali NEMA DOKAZA ZA TO - ,,pomaže". U ovakvoj manipulativnoj prezentaciji podataka s Our world in data postoje neke greške: 1. Korelacija ne znači i kauzalnost i ne mogu se praviti statističke veze na ovakav način, potrebne su studije koje će objasniti fenomen. 2. Grafikoni prikazuju samo aktivne slučajeve u obje zemlje, čime se prenebregava stanje u Indiji na proljeće ove godi...

2015. kada je ovaj blog tek započinjao, objavila sam tekstove o epigenetici te jedan od tome kako se epigenetičke promjena kod žrtava holokausta mogu nasljeđivati kroz generacije. To istraživanje je imalo dosta odjeka u javnosti, mnogi mediji su pisali o tome, primjerice Guardian , Scientific American  , Science daily .  Radi se o istraživanju  Rachel Yehuda, Nikolaos P. Daskalakis, Linda M. Bierer, Heather N. Bader, Torsten Klengel, Florian Holsboer, Elisabeth B. Binder.  Holocaust Exposure Induced Intergenerational Effects on FKBP5 Methylation .  Biological Psychiatry , 2016; 80 (5): 372 koji se naslanja na jedan raniji rad Rachel Yehuda iz 2014.  a o čemu sam  pisala u tekstu Epigenetika holokausta .  U studiji objavljenoj u The American Journal of Psychiatry 2014. godine, Yehuda je otkrila da su muškarci koji su preživjeli holokaust koji su patili od PTSP -a imali djecu s većom metilacijom gena uključenog u odgovor na stres. Međutim, u ovom te...

Kakva budućnost čeka današnju djecu? Kakav će biti svijet u kojem će živjeti djeca koja se sada rode? Ima li smisla donositi djecu na ovakav svijet, u kojem je jedna od glavnih prijetnji nešto za šta još nismo našli načina da umanjimo i anuliramo - klimatske promjene.  Već danas vidimo utjecaj ekstremnim vremenskih događaja, poput poplava, ali b ebe rođene 2020. godine suočiće se s mnogo ekstremnijim događajima, poput toplinskih valova, nego ljudi rođeni nekoliko generacija ranije. Naučnici, u radu objavljenom u Science krajem septembra 2021. pod naslovom  Intergenerational inequities in exposure to climate extremes    procjenjuju da će djeca rođena 2020. godine doživjeti dvostruko do sedmostruko povećanje ekstremnih događaja, osobito toplinskih valova, u poređenju s ljudima rođenima 1960. godine, prema sadašnjim obećanjima klimatske politike. Ovi rezultati ističu ozbiljnu prijetnju sigurnosti mladih generacija i pozivaju na drastično smanjenje emisija kako bi se zaš...

Mnogo građana BiH se itekako dobro sjeća rata i tragova koje se u ratna dešavanja ostavila. Jedan dio njih su tada, devedesetih, bili djeca ili tinejdžeri i ova užasna vanredna situacija se jako odrazila na njih te je se sigurno dobro sjećaju. Strah za život, djetinjstvo i odrastanje u vanrednim okolnostima osiromašenje, nemogućnost druženja, otežano ili obustavljeno školovanje – sve to je stvorilo ne jednu nego čak dvije „izgubljene generacije“ u BiH – jednu koju je rat zahvatio u mladosti i jednu koji su bili djeca devedesetih. Dosta pripadnika ovih generacija sada ima svoju djecu i gledali su kako ona prolaze neke slične stvari u toku pandemije: strah za život, otežana nastava, nemogućnost druženja, socijalizacije, igre i zabave koje su toliko važne za pravilan razvoj djece i adolescenata. Istorija se ponavlja, malo u drugačijim okolnostima. Manjak komunikacije „lice u lice“ Nismo ni svjesni koliko vanredna situacija izazvana pandemijom utječe na mentalno zdravlje. Obično se to pove...

Kako neka pjesma postaje popularna, viralna? Kako se širi popularnost? Kako ljudi dijele informaciju o pjesmama i prihvataju ih? Novo istraživanje sugeriše  da se zarazne pjesme šire populacijom na isti način kao i zarazne bolesti, prenosi Guardian .  Naučnici su primijenili matematičku tehniku ​​koja se obično koristi za modeliranje širenja bolesti na skup podataka od pola miliona britanskih slušatelja koji su preuzeli popularne pjesme sa streaming servisa MixRadio između 2007. i 2014. Otkrili su da epidemijski model odgovara preuzimanju određene pjesme s vremenom jednako dobro kao što odgovara kretanju bolesti kroz populaciju. To sugeriše da muzika i bolesti   „ inficiraju" ljude kroz sličan proces - društvene veze, putem komunikacije. Izvještaji  o ovome objavljen je u  Proceedings of the Royal Society A .  Međutim, različiti žanrovi muzike imali su različitu  „ zaraznost" i potencijal širenja, baš kao da su imali različit Ro faktor, kao infekt...

umjetnička impresija trozvjezdanog sistema, ESO, Kraus et al.  Da li se planete mogu okretati oko sistema sa dvije ili čak više zvijezda? Da li možete zamisliti kako izgleda pogled s takve planete? Ima li noći? Astronomi su otkrili nekoliko planeta koji kruže oko dvije zvijezde odjednom, nazvanih planeti sa kružnim krugovima.  A sada su možda pronašli prvu planetu koja kruži oko tri, prenosi The New York Times . Zvjezdani sistem udaljen 1300 svjetlosnih godina od Zemlje nazvan GW Ori, smješten u sazviježđu Orion, ima dvije zvijezde koje blisko kruže jedna oko druge s trećom zvijezdom dalje koja ih okružuje, te ogroman disk prašine koji okružuje sve tri. Taj prašnjavi disk podijeljen je na tri prstena, s velikim razmakom između unutrašnjeg prstena i druga dva. Naučnici su raspravljali je li ovaj jaz u prstenu simptom gravitacijskog momenta uzrokovanog s tri zvijezde ili je umjesto toga dokaz da je prvi poznati "trostruki" sistem stvorio svoju orbitu.  Novo modeliranje ukaz...

  Komitet za dodjelu Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu je odlučio dodijeliti ovu nagradu za otkriće receptora za temperaturu i dodir Davidu Juliusu i Ardemu Patapoutianu – za razumijevanje toga kako osjećamo svijet oko sebe. Svijet osjećamo čulima, na naš mozak obrađuje informacije koje mu čula „pošalju“. Grlimo se, rukujemo, a osjećaj bola nas informiše o opasnosti. Svijet doživljavamo kroz čula, stupamo u interakciju s drugima preko čula. Pa ipak, dugo nismo znali mnogo o tome koji procesi omogućavaju sve ovo. Ono što je neobično u slučaju ovih dobitnika jeste do da nisu prestari i da nisu predugo čekali na Nobelovu nagradu: Julius je većinu svog rada za koji ćee mu biti uručena nagrada obavio potkraj devedesetih i početkom 2000—tih, a Patapoutian između 2010. i 2015. Julius je rođen 1955. u New Yorku, a Pataputian 1967. u Bejrutu. Njihov rad je identificirao nekoliko jonskih kanala koji su važni za mnoge fiziološke procese,   koji pored toga što nas informišu...

NFT, kada su se pojavili zvučali su većini ljudi otprilike kao „NLO“. Ko prati svijet kriptovaluta i blockchain tehnologije, sigurno je naišao na ovaj pojam. Postoje već neko vrijeme, ali i dalje većini ljudi su misterija, a onima koji su izguglali šta je to, ideja kupovine i posjedovanja nekog digitalnog sadržaja se i dalje čini čudnom, možda čak i smiješnom.   Zamolili smo Ivana Bjelajca, IT stručnjaka s posebnim interesovanjem za blockchain tehnologiju i direktora MVP Workshop u Beogradu, da proba objasniti šta su to NFT. „ NFT-ovi su eksplodirali 2018.-te godine sa pojavom igre Crypto Kitties koja je ponudila verziju Tamagochia na Ethereum blockchainu, samo sa digitalnim mačkama “, objašnjava Bjelajac. Tri godine kasnije van igara nemamo još bolju upotrebu NFTova od toga. Pa ipak, u zadnje dvije godine, možda i pod utjecajem pandemije, o ovom fenomenu se sve više priča – čak im je i američki humoristički show „Saturday Night Live“ posvetio jedan skeč . Digitalno umjetničko...