Quantum of Science

Početkom 1980-ih, britanski inženjer i informatičar Vic Tandy radio je u istraživačkoj laboratoriji kompanije za medicinsku opskrbu kada je dobio neki čudan osjećaj da je neko ili nešto pored njega. Ukočio se od straha. Kad se okrenuo po sobi da se smiri, odjednom je osjetio neku eteričnu prisutnost. Nekoliko trenutaka kasnije, bio je siguran da je vidio sivu prikazu u perifernom pogledu. Kad se okrenuo, prikaza je nestala. Kolege su Vica upozorile da je laboratorija ukleta, ali on im kao naučnik i skeptik, nije vjerovao. Postoje li duhovi? U mnogim kulturama postoji ideja duha - duše umrlog koja nije prešla na drugi svijet iz nekog razloga i sada luta tamo gdje ne pripada, među živima. Antički narodi, poput Grka, imali su običaj da s mrtvima sahrane novčić, kako bi duša mogla platiti put prevozniku na drugi svijet, Haronu. Također, u dosta civilizacija imamo običaj postavljanja kamena preko humke umrlog - možda kao nači da se spriječi da se mrtvac vrati među žive.  Nauka ne daje dokaz

Šta određene zvukove i muziku čini strašnim? Zašto nam od nekih tonove prođe jeza, i zašto je tako važno napraviti pravi „štimung“ za horor filmove? Tema iz filma „Ralje“ stvara zlokobni osjećaj napetosti sa svojim jezivim, molskim akordima. U ovom originalnom traileru za film, sporedni akordi počinju nakon tridesetak sekundi, zatim slijede veliki disharmoničan akord koji čujete dok psina povlači   plivača, i napokon slijedi iznenadni visoki haotični zvuk zvižduka spasioca. Naučnici su otkrili da muzičke teme u kojima su melodije naglo postanu više izazivaju veću emocionalnu stimulaciju od trenutaka kada su note naglo otišle niže. Dakle, to i disharmonični zvuci nam podilaze jezu. Ali, ako se disharmonični zvuci slušaju uz vizuelne materijale koji nisu napeti – efekat izostaje. Osim muzike, ono što nas plaši su i vrisci, a ono što čini zastrašujući vrisak je posebna modulacija. To je otkriveno podvrgavanjem širokog spektra ispitanika nizu različitih krikova - neki su u istraživan

Lijek koji se uzima oralno kao pilula u toku 10 dana bi mogao pomoći u ranoj terapiji COVID-19. Radi se o lijeku zvanom fluvoksamin (Fluvoxamine) koji je inače antidepresiv. Proizvodi ga Solvay Pharmaceuticals pod imenom Luvox. Lijek bi, ako se potvrdi njegova efikasnost u dodatnim studijama, mogao pružiti ranu terapiju za blaže slučajeve COVID-19. Ovo nije prvi put da se pokušava s prenamijenom lijekova - u toku cijele istorije pandemije nekoliko lijekova koji se već koriste i odobreni su te im poznat je sigurnosni profil su se testirali kao potencijalni lijekovi za COVID-19  ali bez puno uspjeha. Remdesivir ima ograničeno dejstvo (skraćuje hospitalizaciju, ali ne reducira rizik od smrtnog ishoda), a sada Merck pokušava s Molnupiravirom, koji pokazuje određenu efikasnost, dok hidroksihlorikin, ivermektin i mnogi drugi nisu uspješni, niti su odobreni za terapiju COVID-19. Kod novozaraženih pacijenata COVID-19 s visokim rizikom od komplikacija, 10-dnevna terapija antidepresivom fluvoksa

Astronomi su pronašli naznake onoga što bi mogao biti prva planeta ikad otkrivena izvan naše galaksije, Mliječni put. Do sada je pronađeno gotovo 5000 planeta koje kruže oko zvijezda izvan našeg Sunca, ali sve su one locirane unutar naše galaksije. Potencijalna egzoplaneta, veličine Saturna, nalazi se u galaksiji Messier 51 (poznate i kao galaksija Vrtlog), oko 8 miliona parseka tj. oko 28 miliona svjetlosnih godina udaljena od Mliječnog puta.  Tvrdnja je iznesena u Nature Astronomy krajem oktobra 2021. u radu pod naslovom ,, A possible planet candidate in an external galaxy detected through X-ray transit ". Ovaj novi rezultat temelji se na tranzitima, gdje prolazak planeta ispred zvijezde blokira dio svjetlosti zvijezde i daje karakterističan pad svjetline koji se može otkriti teleskopima. Ova tehnika već je korištena za pronalaženje hiljada egzoplaneta. TESS svemirski teleskop upravo prati ove tranzite, na osnovu kojih naučnici dolaze do zaključaka da li se radi o nekoj egzopla

 Vikinzi su stigli do Amerike prije tačno 1000 godina, tvrdi nova studija. Transatlantska istraživanja i putovanja odvijala su se vijekovima prije Kolumba. Fizički dokazi rane evropske prisutnosti u Americi mogu se pronaći u Newfoundlandu u Kanadi. Međutim, do sada nije bilo moguće utvrditi kada se ta aktivnost dogodila. Novi rad, objavljen nedavno u Nature pod naslovom ,, Evidence for European presence in the Americas in AD 1021 " tvrdi kako su   Vikinzi bili prisutni na Newfoundlandu 1021. godine. Dokazi o naseljavanju Skandinavaca u Sjevernu Ameriku potvrđeni su samo na jednom mjestu - L'Anse aux Meadows , na kanadskom otoku Newfoundlandu. L'Anse aux Meadows, UNESCO site Nalazište je otkriveno 1960-ih, a ovo naselje datiralo je oko 1000-ih godina, međutim, datiranje, ugljikom se pokazalo neefikasnim u određivanju tačnog datuma. Međutim, nova analiza drva korištenog pri gradnji tamošnjih zgrada ponudila je daljnje informacije.  Istraživanje je koristilo novu vrstu tehni

  kroz mit i istoriju, provlače se upozorenja šta se može desiti kada se nečija želja za spoznajom usprotivi centrima moći - od Prometeja i Edipa, preko Sokrata, Giordana Bruna, Galileja, pa do pritisaka  i uznemiravanja kojim su bili izloženi naučnici vezani za Manhattan projekat i mnogi drugi primjeri - sve nam to govori koliko politika može negativno utjecati na nauku u nekim slučajevima, ovi pritisci su išli daleko - do progona naučnika i promocije pseudonaučnih ideja ugodnih političkoj agendi Autor: Jelena Kalinić Istorija je dala sasvim pristojan broj primjera utjecaja politike i religije na nauku i naučnike. Religija, koja je sve do pojave sekularnih društava imala i politički utjecaj, nemali broj puta je obratila pažnju na naučna istraživanja. Nije svaki put taj utjecaj religije bio ograničavajući i kažnjavajući – čak su se vjerski službenici često bavili naukom (ili pretečom nauke, poput astrologa-astronoma). Gerbert D'Aurillac , koji će 999. postati papa Silvestar II, bav

18. oktobra 1962. James D. Watson iz SAD-a i Francis Crick i dr. Maurice Wilkins iz Britanije dobili su Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju za svoj rad na određivanju molekularne strukture DNK,  za otkriće da je to dvostruka spirala (uzvojnica).  Često se - sasvim pogrešno - kaže kako su ova dvojica otkrili DNK, i često to tako ostane zapamćeno. Ne, nisu, oni su dešifrovali strukturu DNK i objasnili njenu ulogu u nasljeđivanju, odnosno način na koji ova molekula predstavlja uputu za sintezu proteina.  Samu DNK prvi je put identificirao i izolirao gotovo vijek prije njih Friedrich Miescher 1869. Međutim, u istraživanje DNK je bilo uključeno mnogo naučnika i mnogo spoznaja i otkrića je utrlo put Watsonu i Cricku.  Švicarski fiziolog i hemičar Friedrich Miescher prvi je identificirao ono što je nazvao "nuklein" unutar nukleusa leukocita čovjeka. Izraz "nuklein" kasnije je promijenjen u ,,nukleinska kiselina" i na kraju u ,,dezoksiribonukleinsku kiselinu&quo

  Na društvenim mrežama se dijele grafikoni koji porede situaciju s oboljelim u Singapuru i u Indiji. Na prvi pogled ti grafikoni izgledaju strašno - ima veliki pik oboljelih u Singapuru koji je vakcinisao 81% stanovištva bar jednom dozom (a 78% potpuno). S druge strane, grafik za Indiju za koju se na grafikonu kaže kako je vakcinisala samo 19% stanovništva izgleda kao da ima manji pik. Inače Indija je djelomično vakcinisala 49% stanovništva. Grafici su dati u ilustraciji ispod: Ovi grafici se daju kao dokaz da vakcine ,,ne pomažu", a ivermektin, antiparazitik za koji se tvrdilo da pomaže kod COVID-19 - ali NEMA DOKAZA ZA TO - ,,pomaže". U ovakvoj manipulativnoj prezentaciji podataka s Our world in data postoje neke greške: 1. Korelacija ne znači i kauzalnost i ne mogu se praviti statističke veze na ovakav način, potrebne su studije koje će objasniti fenomen. 2. Grafikoni prikazuju samo aktivne slučajeve u obje zemlje, čime se prenebregava stanje u Indiji na proljeće ove godi

Neki naučni problemi su od društvenog interesa i okosnica su polarizacije društva. Nisu rijetki slučajevi da se nauka, vanredne situacije u kojima nauka nudi rješenja, poput pandemije, politiziraju, odnosno da se određeni problemi predstavljaju, tumače i rješavaju kroz prizmu političke ideologije. Takve stvari smo imali prilike vidjeti u pandemiji, ali i u odnosu prema teoriji evolucije, klimatskim promjenama, pa i ženskom tijelu. politizacija nauke zbog ideologije ili političke, finansijske dobiti, prenebregavanje činjenica te manipulacija činjenicama ili slušanje alternativnih mišljenja koja su bazirana na niskom nivou dokaza, posebno u kriznim situacijama, nužno vodi haosu konzerativni i desničarski krugovi su skloniji prihvatanju pseudonaučnih tumačenja Autor: Jelena Kalinić Nauka, kao jedna oblast čovjekovog djelovanja, ima utjecaja na društvo - može donijeti progres, može razvijati   nove lijekove, preventivna sredstva poput vakcina, unaprijediti poljoprivredu, donijeti nove nači