Quantum of Science

Ako ste imali COVID-19  više puta, u većem ste riziku od zdravstvenih problema, zaključak je jedne nove studije. Nova studija Medicinskog fakulteta Univerziteta Washington u St. Louisu i sistem zdravstvene skrbi za veterane St. Louisa pokazuje zdravstvene posljedice ponovnih infekcija s COVID-19. Istraživači su otkrili da ponovljene infekcije SARS-CoV-2 doprinose značajnom dodatnom riziku od nepovoljnih zdravstvenih stanja u više organskih sistema. Takvi ishodi uključuju hospitalizaciju; poremećaji koji zahvaćaju pluća, srce, mozak i tjelesni krvni, mišićno-koštani i gastrointestinalni sistem; pa čak i smrt. Ponovna infekcija također pridonosi dijabetesu, bolestima bubrega i problemima mentalnog zdravlja. Nalazi su objavljeni 10. novembra u časopisu Nature Medicine pod naslovom " Acute and postacute sequelae associated with SARS-CoV-2 reinfection ". "Naše istraživanje pokazalo je da dobivanje infekcije drugi, treći ili četvrti put doprinosi dodatnim zdravstvenim rizicim...

Infekcija SARS-CoV-2 pokreće upalni odgovor u ljudskom masnom tkivu putem infekcije adipocita i makrofaga. Dokaze za to daju dvije studije objavljene u par dana razlike i to jedna koja dolazi od naučnika sa Stanforda, objavljena u Science Translational Medicine 22. septembra 2022. pod naslovom " SARS-CoV-2 infection drives an inflammatory response in human adipose tissue through infection of adipocytes and macrophages " i druga, objavljena u Nature Communications  pod naslovom " SARS-CoV-2 infects adipose tissue in a fat depot- and viral lineage-dependent manner ". Istraživači su  u prvom procijenili povezanost između masnog tkiva i COVID-19 procjenom slučajeva autopsije umrlih od  COVID-19 (o, da radile su se autopsije!) i profiliranjem odgovora adipoznog tkiva (to je drugi naziv za masno tkivo ) na infekciju  koronavirusom SARS- CoV-2 je uvrđeno kako virus inficira ovo tkivo, gdje se može replicirati i izaziva upalnu reakciju.  Pretilost je  faktor rizik...

Osobe koje prebole COVID-19 imaju veći rizik za razvoj kardiovaskularnih poteškoća, čak i u slučajevima da su mlađi od 65 godina, nisu pretili i nisu imali tešku kliničku sliku. Studija objavljena početkom februara u NatureMedicine , koja je pratila veterane američke vojske, pokazala je da godinu dana po preležanom COVID-19 rizik za razvoj oko 20 različitih kardivoaskularnih problema postaje višestruko uvećan, uključujući razvoj doživotnih hroničnih bolesti poput srčane insuficijencije, ishemijske i neishemijske kardiomiopatije i drugih kardiovaskularnih oboljenja. Na primjer, bila je 52% veća vjerovatnost da će imati moždani udar nego u kontrolnoj grupi, što znači da je, od svakih 1000 ispitanih ljudi, bilo oko 4 osobe više u grupi s COVID-19 nego u kontrolnoj skupini koje su doživjele moždani udar. Rizik od zatajenja srca povećao se za 72%, odnosno za oko 12 osoba više u skupini oboljelih od COVID-19 na 1000 ispitanih. Hospitalizacija je povećala vjerovatnost budućih kardiovask...

  Naučnici pokušavaju shvatiti zašto neki ljudi, uprkos tome što su bili izloženi koronavirusu SARS-CoV-2 i   imali zaražene članove domaćinstva, ipak nisu oboljeli, odnosno, nisu imali pozitivan test. Da li se radi o tome da su ovi ljudi dobili neku dobru kombinaciju gena na genetičkoj lutriji, koja je u uslovima COVID-19 postala prednost ili su nekako stekli imunitet na COVID-19? Naučnici kažu i da je moguće da ovi ljudi imaju specifičnu „imunološku memoriju“, a to bi moglo pomoći u stvaranju iduće generacije boljih vakcina koje bolje i preciznije aktiviraju T-limfocite, ćelije koje uništavaju virus i pružaju dugoročniju zaštitu.   U kući sa zaraženima Dosta ljudi, a možda čak i svako od nas, zna neki anegdotalni primjer ovakvih osoba kojima ukućani bili zaraženi, ali uprkos bliskom kontaktu i količini vremena provedenog sa zaraženim, ipak nikada nisu bili pozitivni na testu niti razvili simptome. N.P. iz Sarajeva je imala upravo takvo iskustvo. U martu 2021. go...

COVID-19 ima dalekosežne posljedice po zdravlje i kvalitet života. Uz upalu i oštećenja pluća, pojavu krvnih ugrušaka, oštećenje funkcije jetre i druge ozbiljne zdravstvene probleme uzrokovane infekcijom koronavirusom SARS-CoV-2, neke studije također su identificirale još jednu zabrinjavajuću vezu. Neki ljudi mogu razviti dijabetes nakon akutne infekcije COVID-19. Dvije studije koje je podržao Nacionalni institut za zdravlje (NIH) u SAD otkrile su da COVID-19 uzrokuje ozbiljna oštećenja beta stanica pankreasa,  ograničavajući količinu inzulina koja se može stvoriti. Ako postoji insuficijencija inzulina, razina glukoze u krvi će skočiti, što će rezultirati dijabetesom. Obje studije potvrdile su infekciju beta stanica gušterače u obdukcijskim uzorcima ljudi koji su umrli od COVID-19. Dodatne studije sugerišu da koronavirus može inficirati beta stanice koje proizvode inzulin. Beta stanice i drugi tipovi stanica u gušterači imaju na svojoj membrani protein ACE2 receptor, protein i neu...

Pacijent s rakom u Connecticutu bio je hronično zaražen COVID-19 najmanje 471 uzastopni dan, a tokom tog vremena u krvotoku su se razvile najmanje tri različite linije virusa, prema novoj studiji istraživača s Yalea. Izvještaj je naglasio potencijal da imunokompromitirani ljudi mogu poslužiti kao domaćini za evoluciju COVID-a, slično kao što su južnoafrički znanstvenici prošle godine nagađali da je varijanta omikrona možda potjecala od jedne kronično bolesne osobe. Preprint sudiju (znači da još nije recenzirana), vodili su naučnici s Yalea u saradnji s timovima iz Australije i Sjeverne Karoline. Moguće ju je pogledati na preprint serveru medRxiv . "Ovi nalazi pokazuju da je ova kronična infekcija rezultirala ubrzanim SARS-CoV-2 evoluciju i divergenciju, mehanizam koji potencijalno pridonosi nastanku genetički različitih varijanti SARS-CoV-2, uključujući Omicron, Delta i Alpha", napisali su. Ovo smo vidjeli i u omikron valu te beta valu, još ranije...dakle zašto se kod pacijen...

Lijek koji se uzima oralno kao pilula u toku 10 dana bi mogao pomoći u ranoj terapiji COVID-19. Radi se o lijeku zvanom fluvoksamin (Fluvoxamine) koji je inače antidepresiv. Proizvodi ga Solvay Pharmaceuticals pod imenom Luvox. Lijek bi, ako se potvrdi njegova efikasnost u dodatnim studijama, mogao pružiti ranu terapiju za blaže slučajeve COVID-19. Ovo nije prvi put da se pokušava s prenamijenom lijekova - u toku cijele istorije pandemije nekoliko lijekova koji se već koriste i odobreni su te im poznat je sigurnosni profil su se testirali kao potencijalni lijekovi za COVID-19  ali bez puno uspjeha. Remdesivir ima ograničeno dejstvo (skraćuje hospitalizaciju, ali ne reducira rizik od smrtnog ishoda), a sada Merck pokušava s Molnupiravirom, koji pokazuje određenu efikasnost, dok hidroksihlorikin, ivermektin i mnogi drugi nisu uspješni, niti su odobreni za terapiju COVID-19. Kod novozaraženih pacijenata COVID-19 s visokim rizikom od komplikacija, 10-dnevna terapija antidepresivom fluv...

Studija praćenja osoba koje su imale potvrđen COVID-19 pokazala je da njih 4 od 10 prijavljuje simptome produženog kovida čak i više od sedam mjeseci nakon prebolijevanja ove bolesti. Studija Univerzitetske bolnice u Ženevi (HUG) i Univerzitetau Ženevi (UNIGE) o dugotrajnom praćenju simptomatskih osoba koje su bile pozitivne na SARS-CoV-2 otkrila je da 39% pacijenata prijavljuje rezidualne simptome od sedam do devet mjeseci nakon zaraze virusom. Ovi rezultati, dostupni u časopisu Annals of Internal Medicine , također pokazuju da je postojanost simptoma češća kod žena i kod ljudi koji su u nekoliko dana nakon infekcije imali nekoliko simptoma. Simptomi mogu varirati sedmicama do mjesecima, ali se njihov intenzitet s vremenom smanjuje. Izrazi „Long COVID” tj, „dugi, dugotrajni kovid“, „PASC” za post-akutne posljedice infekcije SARS-CoV-2 i „post COVID-19” koriste se za kvalificiranje trajnosti ovih simptoma i nakon četiri do 12 sedmica nakon infekcije. Kod nekih ljudi simptomi ne ug...

Čini se da su antitijela koja se okreću protiv elemenata naše imunološke odbrane, poznata kao autoantitijela, uključena u gotovo jednu petinu smrti od COVID-19.  Naučnici su proučavali više od 3500 ljudi iz 38 zemalja koji su imali vrlo ozbiljan COVID-19. Otkrili su da oko 10% njih ima autoantitijela koja napadaju i blokiraju interferone tipa 1, proteine u krvi koji imaju ključnu ulogu u borbi protiv virusnih infekcija.  Naučnici primjećuju da su ova autoatitijela prije uzrok, nego li posljedica teške infekcije. Tim od preko 200 istraživača vodio je imuolog  Jean-Laurent Casanova s Rockefeller univerziteta u NYC, a rad je objavlje u Science Immunology pod naslovom " Autoantibodies neutralizing type I IFNs are present in  ~ 4% of uninfected individuals over 70 ye ars old and account for  ~ 20% of COVID-19 deaths" Autoantitijela su bila prisutna u 18% ljudi koji su umrli od COVID-19. Ta se antitijela nalaze i u malom udjelu zdravih, nezaraženih pojedinaca-a njihov...

  Osim vakcina, jedna od stvari koje bi bile jako korisne u borbi s virusom koji izaziva COVID-19 bilo bi i pronalaženje terapije. Razvoji terapija protiv ovog virusa uglavnom su išli u smjeru istraživanja postojećh supstanci ili stvaranja novih koje bi imale sposobnost onemogućavanja replikacija SARS-CoV-2 ili stvaranje terapija antitijelima, što je zapravo jedan širi oblik imunizacije. Međutim, jedan novi koncept terapija također pokazuje obećavajuće rezultate. Radi se o tehnologiji uređivanja gena zvanoj CRISPR, koja se već pokazala korisnom za testiranje na virus .  U studiji, objavljenoj u Nature Communications pod naslovom " Reprogrammed CRISPR-Cas13b suppresses SARS-CoV-2 replication and circumvents its mutational escape through mismatch tolerance "  pokazano je kako sistem CRISPR sekvence i pratećeg enzima koji ima sposobnost izrezati RNK (ili DNK) na nekom mjestu mogu utišati gen potreban virusu da se replicira. Naučnici iz Australije, predvođeni s dr. Moham...

Podatak da je 50% oboljelih u „Delta valu“ u Izraelu potpuno vakcinisano, mnogima se učinio kao argument protiv vakcinacije jer „ionako će oboljeti“ i „vakcine ne pomažu“. Međutim, ovo je jedan od onih slučajeva kada relativni brojevi ne govore mnogo i kada treba pogledati veću sliku, odnosno, naći podatke koliko je vakcinisanih u odnosu na sve vakcinisae oboljelo, a koliko nevakcinisanih u odnosu na nevakcinisane i sve to još jednom sagledati na opštoj populaciji. Haaretz  je prenio odgovor iz jedne radijske emisije generalnog direktora izraelskog Ministarstva zdravstva, profesora Chevy Levyja, na pitanje koliko je novih slučajeva COVID-19 vakcinisano. Levy je izjavio da "gledamo stopu od 40 do 50%". To nije isto kao da je rekao da je pola vakcinisanih ljudi inficirano. Ovo je logička greška pogrešnog tumačenja odnosa i relativnih brojeva. Naime, što je više vakcinisanih u populaciji, više će biti i slučajeva infekcije među vakcinisanima jer vakcine, podsjetimo, nisu 100% ef...

Proslave rođendana mogle su potaknuti širenje COVID-19. Naučnici su pogledali podatke iz gotovo 2.9 miliona domaćinstava u Sjedinjenim Državama, gdje nije bilo mandatornih zabana za okupljanja kod kuće. Ovo novo istraživanje objavljeno u JAMA Internal Medicine pod naslovom " Assessing the Association Between Social Gatherings and COVID-19 Risk Using Birthdays " analiziralo je povezanost između rođendana i stope infekcije COVID-19. Prema nalazima, domaćinstva koja su imala nedavni rođendan - što znači da je vjerovatnost da su priredili zabavu veća- u regijama s puno slučajeva imala su oko 31 % veći rizik od zaraze u sljedeće dva sedmice, u poređenju s domaćinstvima u kojima nije bilo proslava rođendana. Oni koji slave dječji rođendan, utvrdili su autori, bili su u najvećem riziku od svih.  Ako je to bio dječji rođendan, rizik je porastao i do 57%. Rizik kod proslave rođendana odraslih je bio mnogo manji. U regijama s najvećim širenjem bolesti, domaćinstva s rođendanom u prosj...

Piše: Antonio Periš za Cijepljenje/vakcinacija Iako se kod mnogih ustalila percepcija da je COVID-19 isključivo bolest starijih osoba, istina je da COVID pogađa osobe svih dobnih skupina, zdrave, mlade, djecu. Istina je da djeca često prođu asimptomatski ili s tek blagim simptomima, no kod njih je itekako moguć i teški oblik COVID-a, a mogu imati posljedice mjesecima poslije, baš kao i stariji sa dugim COVID-om   MULTISISTEMSKI UPALNI SINDROM U DJECE (MIS-C) Preko 4 milijuna djece zaraženo je COVID-om samo u SAD-u od početka pandemije. Srećom, većina slučajeva bila je blaga, ali djeca koja su doživjela čak i blage infekcije mogu kasnije razviti ponekad smrtonosno stanje koje se naziva multi-sistemski upalni sindrom u djece (MIS-C).   Bazirano na podacima CDC-a i AAP-a, rizik za MIS-C je oko 1 na 1000 slučajeva .    Djeca s MIS-C uglavnom su imala povišenu temperaturu s gastrointestinalnim, kardiovaskularnim i mukokutanim manifestacijama. Respiratorne ma...