Postovi

Prikazuju se postovi od kolovoz, 2020

Neuralink implantati: budućnost ili srljanje?

Slika
Vjerujem da ste do ovog trenutka svi već pročitali vijest da je Elon Musk predstavio Gertrude, prasicu sa neuroimplantatima, projekat njegove kompanije Neuralink. Gertruda nije jedino prase s implantatima - ima ih još dvoje, kao u priči o tri praščića. Demonstracija uživo toga šta ova svinja radi, njenih neuroloških funkcija, praćena je preko ekrana. Ne izgleda ni kao Ghost in the shell ni kao Borg.  Gertrude, kojoj je implantat ugrađen u dio mozga za kontrolu njuha, njušila je i jela hranu, dok se na ekranu pratila neurološka aktivnost životinje. Kod druge svinje, Dorothy, implantant je uklonjen, što je također važna demonstracija - da se jednom ugrađeni implantat može ukloniti bez posljedica i da je životinja i nakon toga zdrava. Musk je u julu 2020. najavio da će 28. avgusta pokazati šta radi Neuralink, njegova kompanija osnovana 2016. godine, a koja razvija implantabilna sučelja mozak-mašina.  Ovo nije nov koncept: 2015. godine stvoreno je sučelje, interface mozak-kičmena moždina ,

Brz i precizan test na SARS-CoV-2 koji će koštati svega 5$

Slika
  27. avgust 2020. američka Administracija za hranu i lijekove (US Food and Drug Administration -FDA) izdala odobrenje za hitnu upotrebu kompaniji Abbott Laboratories za njihov brzi test na SARS-CoV-2, uzročnika COVID-19. Radi se o 15-minutnom testu koji bi trebao olakšati dijagnostiku, naročito pri velikom opterećenju sistema, gužvama i kada je potrebna velika brzina analiza. Analogno testovima koji otkrivaju HIV i gripu, nova dijagnostika otkriva virusne proteine ili antigene koji su jedinstveni za SARS-CoV-2. Za razliku od konvencionalne dijagnoze koronavirusa, Abbottov test ne zahtijeva specijaliziranu laboratorijsku opremu. Iz Abbotta kažu kako će novi test koštati 5$ , a kompanija namjerava proizvesti desetine miliona testova u septembru i 50 miliona u oktobru   Davanjem odgovora u stvarnom vremenu o tome je li neko zaražen, novi test obećava da   bi mogao omogućiti bržu izolaciju zaraženih i sprječavanje daljeg širenja virusa s identificiranih osoba. Nazvan BinaxNOW Covid-

Još jedna mutacija SARS-CoV-2 potencijalno povezana sa blažom infekcijom

Slika
Već neko vrijeme se raspravlja o tome da li se pojavila mutacija virusa SARS-CoV-2 koja je uzrok blažeg oblika infekcije COVID-19. Prije mjesec-dva dana bilo je mnogo rasprave o mutaciji D614G koja utječe na S-protein (spike protein) virusa SARS-CoV-2, pri čemu je nukleotid koji sadrži bazu adenin, zamijenjen onim s gvaninom. Za tu se mutaciju smatralo kako bi možda bila odgovorna za blažu kliničku sliku, međutim, većina stručnjaka je bila mišljenja kako to nije toliko značajna mutacija, iako je, priznajemo bilo i žestokih rasprava. Ipak, mutacije na virusu se dešavaju, on se mijenja, jedino što još nismo sigurni koliko su one signifikantne za promjenu kliničke slike i koliko bi trebalo da se virus promijeni da ne bude ovako fatalan za našu populaciju.  Izgleda da je u Istočnoj Aziji identificirana mutacija koja je povezana s blažom kliničkom slikom, a koja je drugačija od nekih mutacija o kojima se prije raspravljalo, poput spomenute adenin u gvanin mutacije.  Naučnici u Singapuru s

Vakcina protiv COVID-19 u obliku nazalnog spreja

Slika
Naučnici s Univerziteta Washington u St. Louisu su nas obradovali: razvijaju vakcinu protiv COVID-19 u obliku nazalnog spreja. Trenutno, njihova vakcina je u pretkliničkim studijama na miševima i tu je pokazala efikasnost u stvaranju odbrambenih neutralizirajućih antitijela, a nakon pokusa na miševima bi slijedila druga faza pretkliničkih studija - pokusi na majmunima. U radu objavljenom u časopisu Cell , pod naslovom "A single-dose intranasal ChAd vaccine protects upper and lower respiratory tracts against SARS-CoV-2" ,   pokazano je kako je ova vakcina efikasna i sigurna. Bazirana je, slično ruskoj Gamaleja vakcini, kineskoj CanSinovoj vakcini i vakcini koju razvijaju Univerzitet Oxford i AstraZeneca, na adenovirusnom vektoru koji sadrži neinfektivne proteinske djeliće virusa SARS-CoV-2, a koji induciraju stvaranje antitijela. Radi se o spike proteinu virusa SARS-CoV-2 Ova vakcina bi po tipu adenovirusnog vektora bila najsličnija Oxfordovoj vakcini, jer se bazira na jednom

Morski psi funkcionalno izumrli u oko 19% koralnih grebena

Slika
Morski psi se ne mogu naći u 19% svjetskih koralnih grebena, što je najveći pad populacije morskih pasa ikad zabilježen, pokazala je nova analiza. Studija, objavljena u Nature pod naslovom " Global status and conservation potential of reef sharks ", 22. jula 2020. pokazuje da su morski psi funkcionalno izumrli u jednoj petini koralnih grebena. Populacija ovi životinja je usljed ribolova i lošeg upravljanja ovim područjima u opasnosti. Psine se mogu naći nešto dublje u grebenima, ali i to nije često. Prekomjera ribolov u područjima gdje je ljudska populacija gusta remeti prirodnu ravnotežu ekosistema. Morski psi se razmnožavaju sporo, nemaju veliko potomstvo i populacija im sporo raste. Osim toga što se zbog prevelikoj izlova ribe u komercijalne svrhe psine imaju sve manje plijena, i same se lovina - lovi ih se zbog mesa, a naročito peraja. Ponekad upadnu u mreže čak i kada nisu lovljeni. Morski psi su bitni za funkcionalnost ekosistema koralnih grebena. Tamo g

Možda je topljenje leda na Grenlandu prešlo "tačku bez povratka"

Slika
Skoro 40 godina prikupljanja satelitskih podataka s Grenlanda pokazuje da su se ledeni glečeri  na ovom području toliko smanjili da bi čak i da se globalno zagrijavanje zaustavi danas, ledena ploča nastavila sa smanjivanjem. Otkriće koje je objavljeno  13. avgusta, u časopisu Nature Communications Earth and Environment , znači da su ledeni glečeri na Grenlandu prošli svojevrsnu prekretnicu, gdje snježne padavine koje svake godine obnavljaju ledenu plohu ne mogu obnoviti led koji se topi. Naučnici su otkrili da je tokom 1980-ih i 90-ih akumulirani led i snijeg  koji se inače u toku ljetnih mjeseci topio, bio u ravnoteži s ledom koji se poslije, u zimskim mjesecima stvarao, održavajući ledenu plohu netaknutom. U to vrijeme, ledene ploče su godišnje gubile oko 450 gigatona (oko 450 milijardi tona) leda, što bi se obnavljalo snježnim padavinama. Glečeri su osjetljivi na sezonsko otapanje, ali, počevši od 2000. godine, situacija se pogoršava. Veliki ledeni glečeri Grenlanda povukli su se u

Novi tip testova na SARS-CoV-2 (koronavirus): LAMP

Slika
  Testovi pljuvačke Metoda koja se danas koristi za dokazivanje prisustva virusa SARS-CoV-2 jesu nazofaringealni brisevi koji se podvrgavaju detekciji na virusni genetički materijal putem tehnologije PCR – reakcije lančane polimeraze. Međutim, iako su ovi testovi prilično pouzdani, jedna od mana im je i to što je uzimanje brisa relativno neugodno jer se štapić s vatom mora gurnuti duboko kroz nosnicu osobe koja se testira. Zato naučnici pokušavaju usavršiti i druge tehnike uzimanja briseva. Sav virus koji izaziva COVID-19 se prvo replicira („razmnožava“) u sluznici gornjih disajnih puteva. Poslije, kako infekcija napreduje, pomjera se niže u donji dio respiratornog trakta. Premda je tehnika jako precizna, dešavaju se rezultati koji nisu konkluzivni te ponekad i lažno negativni rezultati. To znači da testirana osoba koja ima virus ipak može dobiti negativan rezultat testa ukoliko se prerano testira, dok se još nije dovoljno čestica virusa stvorilo u našim ćelijama, pa da virus bude de

Identificiran oblik autizma koji karakteriše izmijenjen nivo masti u krvi

Slika
Naučnici su proučavajući medicinskih kartona i sekvence genoma te njihovim poređenjem identificirali oblik autizma koji je karakteriziran neobičnom razinom masnih molekula u krvi. Treba znati kako se danas manje koristi termin autizam, a više termin " poremećaji iz autističnog spetra " - ASD (Autism Spectrum disorder) jer se radi o nizu različitih oblika kognitivnih problema koji se ne mogu tek tako lako svrstati pod jednu dijagnozu, nego su vrlo raznoliki U Sjedinjenim Američkim Državama gotovo 2% djece ima dijagnosticiran poremećaj iz autističnog spektra (ASD). Studije genoma sugerišu da postoje različite podvrste ASD-a, a svaka je pod utjecajem mutacija u različitim skupinama gena. U nastojanju da identificiraju podtipove autizma, Isaac Kohane s Harvard Medical School u Bostonu  i njegove kolege sastavili su popis gena koji su aktivni u mozgu i skloni su mutaciji kod ljudi kojima je dijagnosticiran ASD, ali ne i kod njihovih rođaka. Za sada znamo da je dosta ovakvih poreme

CERN: detektovan rijetki raspad Higgsovog bozona u mione

Slika
Na 40. Internacionalnoj konferenciji fizike visokih energija, koja se ove godine održala virtuelno u Pragu, početkom avgusta, CERN-ovi eksperimenti ATLAS i CMS objavili su nove rezultate koji pokazuju da se Higgsov bozon raspada u dva miona.  Mion ili muon je teža "varijanta" elektrona, jedna od elementarnih čestica koje čine materiju u svemiru. Dok su elektroni klasificirani kao čestica prve generacije, mioni pripadaju drugoj generaciji.  Mioni imaju naboj od -1 i spin od 1/2, što ih čini fermionima, ali ima je masa oko 105.6 MeV, dok je masa elektrona oko 0.51 MeV. Proces raspadanja Higgsovog bozona u mione je rijedak fenomen, jer se samo jedan Higgsov bozon od njih 5000 raspada u mione. Ovi novi rezultati imaju važan značaj za temeljnu fiziku, jer prvi put pokazuju da Higgsov bozon djeluje s osnovnim česticama druge generacije. Znali smo da djeluje s nekim česticama tzv. "prve generacije", odnosno klase, i to ne svi.  Gornji, donji kvark, elektron i elektron neut

Gljivice dobile naučna imena po pandemiji

Slika
Diabolocovidia claustri, P. CROUS  ET AL / PERSOONIA  2020 Dvije novootkrivene vrste gljivica dobile su naučna imena prema pandemiji, izvještava Science News.  Zapravo, čitav jedan rod gljivica iz porodice Xylariaceae , koje tvore pjege nalik na leopardovo krzno na listovima sabal palme dobio je naziv prema pandemiji COVID-19: Diabolocovidia ili "đavolski kovid". Druga vrsta je otkrivena i opisana dok su koautori, naučnici koji se bave gljivicama, radili zajedno na prilično velikoj udaljenosti fizičke distance za vrijeme karantene. Gljivica je nazvana  Laboulbenia quarantenae i ne formira micelijum.  Otkrivena je u Belgiji i Nizozemskoj. Laboulbenia quarantenae,  ANDRÉ DE KESEL Inače, dosta gljivica ostaje neotkriveno i neimenovano jer obično rastu na uginulim životinjama, inficiraju biljke i mikroskopske su veličine. Ipak, i voi paraziti i razlagači organske materije imaju važnu ulogu u ekosistemima. 

Ne, oleander nije lijek ni za šta. Opasan je

Slika
Kada neko u Dalmaciji kaže da bi nekom rado skuhao "čaj od oleandra", to nije nimalo dobro. Cijela biljka oleander je otrovna. Većina nas to zna, jer su nas na moru upozoravali da ne diramo prekrasne grmove oleandera, naročito da ih ne pokušamo jesti.  Nedavno su se javile neke neutemeljene tvrdnje da oleandrin, jedan od glikozida sadržanih u ovoj biljci može biti lijek za kovid. Potrebno je upozoriti kako su ovakve tvrdnje, još bez naučnih studija, izuzetno opasne. Nadajmo se da nikome ipak neće pasti na pamet da uzima oleandrin li čaj od oleandera. Tvrdnje dolaze od vlasnike kompanije za prodaju jastuka, My Pillow, Mikea Lindella i još nekih. Nedavno je publikovan rad koji još nije pregledan, na kulturama in vitro gdje  se ustanovila inhibicija virusa, ali naglasak je na - "in vitro" i "nije pregledan rad" - tek u u preprintu . U radu su učestvovali naučnici iz kompanije Phoenix Biotechnology , Univerziteta Teksas - medicinski odjel u Galvestonu i Unive

Naučnici utvrdili redoslijed pojave različitih simptoma COVID-19

Slika
Američki naučnici su otkrili vjerovatni redoslijed simptoma COVID-19: vrućica, kašalj, bol u mišićima, a zatim mučnina i / ili povraćanje i proljev. Znajući redoslijed simptoma COVID-19 može pomoći pacijentima da odmah potraže skrb ili se odluče prije za samoizolaciju, kažu naučnici. To također može pomoći ljekarima da isključe druge bolesti ali i da ranije intervenišu, navodi se u studiji koju su predvodili doktorand Joseph Larsen i njegove kolege s Peterom Kuhnom i Jamesom Hicksom iz Michelson centra u Los Angelesu Rad je objavljen u časopisu Frontiers in Public Health u avgustu 2020. pod naslovom " Modeling the Onset of Symptoms of COVID-19 " "S obzirom na to da sada postoje bolji pristupi liječenju COVID-19, identificiranje pacijenata ranije moglo bi smanjiti vrijeme hospitalizacije", rekao je Larsen, vodeći autor studije. Groznica i kašalj često su povezani s različitim respiratornim bolestima, uključujući respiracijski sindrom Bliskog Istoka (MERS) i teški ak

Marsov skriveni noćni sjaj

Slika
Credits: NASA/MAVEN/Goddard Space Flight Center/CU/LASP Mars je čudniji, a možda i ljepši nego što zamišljamo. Ogromna područja marsovskog noćnog neba pulsiraju u ultraljubičastoj svjetlosti, sudeći prema slikama NASA-ine svemirske letjelice  MAVEN -  Mars Atmosphere and Volatile Evolution . Rezultati se koriste za rasvjetljavanje složenih cirkulacijskih obrazaca u marsovskoj atmosferi. Ekipa naučnika koji rade na MAVEN misiji  iznenađena je kada su otkrili da atmosfera pulsira tačno tri puta po noći, i to samo za vrijeme proljeća i jeseni na Marsu. Novi podaci otkrili su i neočekivane valove i spirale na marsovskim polovima, istovremeno potvrđujući rezultate svemirske letjelice Mars Express da je ovaj sjaj bio najveći u zimskim polarnim regijama. Ovo nije neka vrsta marsovskog polarnog svjetla - svjetlo nije u čovječjem oku vidljivom dijelu spektra niti fenomen koji postoji na Zemlji može biit moguć na Marsu, jer Marsu nedostaje magnetno polje. "MAVEN-ove slike nude naše prve gl

Greške jednog Nobelovca: Luc Montagnier

Slika
Luc Montagnier  je ime koje se čulo često u toku pandemije COVID-19. Međutim, njegov glas u toku pandemije i vezano za virus SARS-CoV-2 bio je veoma čudan mnogima. Nobelovac, zaslužan za otkriće virusa humane imunodeficijencije - HIV, govorio je neke stvari o novom virusu s kojima se većina naučne zajednice nije slagala i koje su više potpadale pod oblast pseudonauke i bile glavne na portalima koji šire fake news. Međutim, onima kojima je opus Luca Montagniera poznatiji, neke tvrdnje s kojima je on izlazio bile su čak i očekivane.  Dakle, Luc Montagnier je poznati francuski virolog koji je u vrijeme svojih najvećih uspjeha radio na prestižnom Institutu Pasteur. Zajedno s    Françoise Barré-Sinoussi, Willyjem Rosenbaumom i Jean-Claude Chermannom je 1983. izolirao uzročnika AIDS/SIDA-e. Montagnier je bio vođa francuskog tima. Paralelno s njima, američki tim Roberta Galloa je također radio na identifikaciji virusa i objavili su rezultate u Science - Galloov tim je korektno identificirao o

Vakcine bazirane na adenovirusnim vektorima

Slika
U nekoliko stotina vakcina koje se širom svijeta razvijaju kako bi se stalo ukraj požaru pandemije koja hara svijetom, postoji nekoliko vakcina koje koriste virusne vektore. Neke od njih koriste nereplicirajuće virusne vektore bazirane na adenovirusu. Dvije takve vakcine su vrlo često spominjane u kontekstu prvih vakcina protiv COVID-19: radi se o UK vakcini koju razvijaju Univerzitet Oksford s AstraZeneca i ruska vakcina koju razvija Institut Gamaleja s Ministarstvom odbrane Ruske Federacije. Vakcine bazirane na adenovirusu nisu novost - već se probalo s HIV vakcinom baziranom na ovom virusu, ali ta vakcina nije bila toliko uspješna. No, ako ovako dizajnirana vakcina nije bila efikasna protiv HIV, ne mora značiti da neće biti efikasna za SARS-CoV-2.  Najjednostavnije rečeno, vakcine bazirane na adenovirusu koriste određene tipove adenovirusa kao transportno sredstvo za neki antigen koji će kod vakcinisane osobe izazvati imuni odgovor, stvaranje antitijela na virus SARS-CoV-2 u ovom sl

Ekonomska vrijednost ekosistema: koralni grebeni

Slika
Da li ste se ikad zapitali koliko vrijedi usluga ekosistema? Koliko uštedimo ili koliko zaradimo na određenim procesima koji se dešavaju u prirodi, na postojanju određenih bioloških sistema? Neki od vas će mi sigurno zamjeriti što ovako postavljam stvari, nazivajući sve to kapitalističkom ujdurmom, ali novac je broj, a broj je nešto mjerljivo te kada vrijednost nekog ekosistema stavimo u eure ili dolare, onda tek možemo otprilike shvatiti njegovu vrijednost i važnost očuvanja.  Konkretno, u radu objavljenom u Nature Communications , pod naslovom "The global flood protection savings provided by coral reefs", pokazano je kako to što koraljni grebeni štite od poplava vrijedi čak oko 4 milijarde američkih dolara godišnje, na globalnom nivou. Odnosno, štete koje bi nastale poplavama i olujama bi toliko koštale. Neke od zemalja koje koraljni grebeni štite na ovaj način su Malezija, Indonezija, Filipini, Meksiko i Kuba i ove zemlje imaju najviše koristi od postojanj

Naučnici pomoću CRISPR stvorili prozirne lignje

Slika
Naučnici su koristili tehnologiju uređivanja genoma CRISPR-Cas9 kako bi stvorili prozirne lignje. Ovo je ujedino i prva upotreba CRISPR tehnike kod glavonožaca, klase morskih beskičmenjaka. Glavonošci imaju velike mozgove, složeno ponašanje i neurone koji izravno kontrolišu promjenjive obrasce šara na njihovoj koži,što ovim bićima omogućava kamuflažu.  Zbog toga što imaju tako visokorazvijen nervni sistem lignje bi se mogle korisiti kao model organizam u neurobiologiji. Joshua Rosenthal iz Pomorskog biološkog laboratorija u Woods Holeu, Massachusetts, i njegovi kolege koristili su CRISPR-Cas9 za uklanjanje gena zvanog TDO iz embriona obalne lignje Doryteuthis pealeii . Protein kodiran genom  TDO zove se triptofan 2,3 dehidrogenaza i odgovoran je za postojanje pigmenta u očima ovih beskičmenjaka  i u hromatoforama - stanicama koje mijenjaju boju te omogućuju da se glavonošci stapaju sa svojom okolinom.  Izbacivanje TDO gena učinilo je životinje transparentnim. CRISPR je uspješno izbrisa