Postovi

Prikazuju se postovi od lipanj, 2021

Opasnost od COVID-19 kod djece se ne treba podcjenjivati

Slika
Piše: Antonio Periš za Cijepljenje/vakcinacija Iako se kod mnogih ustalila percepcija da je COVID-19 isključivo bolest starijih osoba, istina je da COVID pogađa osobe svih dobnih skupina, zdrave, mlade, djecu. Istina je da djeca često prođu asimptomatski ili s tek blagim simptomima, no kod njih je itekako moguć i teški oblik COVID-a, a mogu imati posljedice mjesecima poslije, baš kao i stariji sa dugim COVID-om   MULTISISTEMSKI UPALNI SINDROM U DJECE (MIS-C) Preko 4 milijuna djece zaraženo je COVID-om samo u SAD-u od početka pandemije. Srećom, većina slučajeva bila je blaga, ali djeca koja su doživjela čak i blage infekcije mogu kasnije razviti ponekad smrtonosno stanje koje se naziva multi-sistemski upalni sindrom u djece (MIS-C).   Bazirano na podacima CDC-a i AAP-a, rizik za MIS-C je oko 1 na 1000 slučajeva .    Djeca s MIS-C uglavnom su imala povišenu temperaturu s gastrointestinalnim, kardiovaskularnim i mukokutanim manifestacijama. Respiratorne manifestacije, koje s

Nuklearno oružje - najveći od svih strahova

Slika
Piše: Tomislav Matić Tijekom ove pandemije bilo je mnogo spekuliranja o bolestima koje bi mogle istrijebiti čovječanstvo. Govorilo se i o asteroidima koji bi nas možda mogli uništiti, o sudbonosnim klimatskim promjenama i drugim apokaliptičnim scenarijima. Međutim, sada izlazimo iz domene „možda“. Ovo o čemu ćemo govoriti može nas zaista i sigurno istrijebiti. Ovo je za ozbiljno. Ovo može zatvoriti knjigu povijesti. Učiniti da odemo „puf“. Dame i gospodo, ovo je… nuklearno oružje. Od Manhattana do Armageddona Praktički čim je 1930-ih otkrivena mogućnost cijepanja atoma, sve su velesile pokrenule programe razvijanja nuklearnog oružja. Amerikanci su imali Projekt Manhattan, a Sovjeti Laboratorij br. 2 Sovjetske akademije znanosti. I s jedne i s druge strane na atomskoj su bombi radili najbistriji umovi 20. stoljeća – u Los Alamosu Robert Oppenheimer, Albert Einstein i Niels Bohr, a u Moskvi Igor Kurčatov, Andrej Saharov i Pjotr Kapica. Bohr je već tada bio zabrinut da će nuklearno or

Pričajmo o neuspjehu CureVac mRNA vakcine...

Slika
Iz njemačke biotehnološke kompanije CureVac izjavili su da je njihova vakcina protiv COVID-19 bilo efikasna samo 47% u kasnoj fazi ispitivanja, što dovodi u sumnju potencijalnu isporuku stotina miliona doza u EU. CureVacova njemačka vakcina bazirana na tehnologiji RNK (mRNA, informacione RNK) bila je jedna od uzdanica Evropske Unije u borbi s pandemijom COVID-19. Međutim, na ispitivanjima Faze 3 kliničkih studija, na oko 40 000 dobrovoljaca, ova vakcina je pokazala efikasnost od svega 47% . Ova vakcina je bila jedna od aduta EU u borbi s pandemijom COVID-19 i polagane su velike nade u nju. Ovo jeste otprike efikasnost vakcine protiv gripe, ali u uslovima bolesti još ozbiljnije nego gripa, i to pandemijske rasprostranjenosti, ovo je zaista niska efikasnost.  Prije pojave visoko efikasnih vakcina, američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) ciljala je na najmanje 50% efkasnosti COVID-19 vakcina, a Svjetska zdravstvena organizacija rekla je da traži najmanje 70% efikasnosti.  CureVacova vak

Zašto trebamo koristiti nove nazive varijanti virusa prema grčkom alfabetu, a ne nazive prema geografskim područjima?

Slika
Varijante i sojevi virusa SARS-CoV-2 više nazive neće dobijati po regionu gdje se registrovani, nego će se imenovati prema slovima grčkog alfabeta. Već neko vrijeme vlada debata oko imenovanja novih sojeva i varijanti ovog virusa, ali problem je još širi od pandemije COVID-19: naime, i za ostale viruse i varijante virusa do sada je bilo uobičajeno da dobijaju prema zemljama ili mjestima u nekoj zemlji gdje su registrovani. Ovakva nomenklatura, premda je lako pamtljiva, vizuelna i logična ima jednu veliku manu – dovodi do stigmatizacije regija, pa i cijelih zemalja. Tako su varijante ebolavirusa dobijale ima Zair, Sudan, Reston, Obala Slonovače i Bundibugyo, a Marburg virus je dobio naziv po mjestu u Njemačkoj jer je ovdje došlo do pojave slučajeva hemoragijske groznice kod nekoliko majmuna. Virusi influenze imaju, pored naziva soja i podtipa, u svojoj nomenklaturi i naziv mjesta gdje su izolirani (Brsbane, Sidney, Denver i slično). Međutim, sa svim ovim virusima nikada situacija

Preprint radovi: zašto su dobri i zašto treba biti oprezan s njima?

Slika
Pre-print radovi su bili naročito vidljivi u toku pandemije. Neki od njih su na kraju i objavljeni, a neki nisu. I prije su postojali pre-print serviri kao medRxiv i BioRxiv, zatim ChemRxiv, Nature Precendings, arXiv, ali posebno je utjecaj ovih preprint repozitorija ojačao u toku pandemije COVID-19. Ovdje želim reći nekoliko riječi o tome zašto je to dobro i zašto nije dobro. Prije formalne objave u nekom naučnom časopisu, naučni i medicinski članci tradicionalno se ovjeravaju "recenzijom" odnosno, imaju "peer-review". U tom procesu urednici časopisa uzimaju savjete različitih stručnjaka - nazvanih "suci" - koji su procijenili rad i mogu identificirati slabosti u njegovim pretpostavkama, metodama i zaključcima. Ovo rade stručnjaci iz uske naučne oblaste iz koje rad dolazi.  Časopis će obično objaviti članak tek nakon što se urednici uvjere da su se autori pozabavili zabrinutostima recenzenata i da predstavljeni podaci podupiru zaključke izvedene u radu. R

Biomarkeri kondicije - koliko fit možete postati?

Slika
Naučnici su pronašli gotovo 150 biomarkera povezanih s unutrašnjom kardiovaskularnom kondicijom, i još 100 povezanih s kondicijom stečenom treningom. Koliko je neka osoba fit bi se u budućnosti moglo procijeniti posmatranjem niza proteina u krvi, a ovi biomarkeri bi što bi mogli pomoći i u predviđanju i procjeni kondicije koju bi osoba mogla steći vježbanjem. Kao korak ka mapiranju kondicijskih biomarkera, Robert Gerszten iz Beth Israel Deaconess Medical Center u Bostonu u Massachusettsu i njegov tim uzeli su uzorke krvi od više od 650 odraslih osoba koje se ne bave vježbanjem. Tim je također izmjerio maksimalni unos kisika kod sudionika, a to je pokazatelj kardiometaboličkog zdravlja  i to prije i nakon 20-sedmičnog programa vježbanja. Analizom oko 5000 proteina u krvi utvrđeno je njih 147 koji su povezani s početnom razinom unosa kisika i još 102 povezana s poboljšanjima u unosu kisika nakon programa vježbanja. Proteini koji su bili povezani s kondicijom uključivali su enzime koji ra

Bakulovirusi i nova vakcina protiv COVID-19: Novavax

Slika
Nova vakcina protiv COVID-19 je na putu i izuzetno je efikasna. Kompanija Novavax je ipak uspjela razviti svoju vakcinu protiv ove infekcije, uprkos nizu problema na koje su nailazili. Naime, najveći problem sa svim vakcinama koje se još ispituju jeste pronaazak dobrovoljaca - stvar je u tome da nije etično ljude uključivati u studije s placebom onda kada već postoje efikasne vakcine koje su pobijedile u utrci. Ljudi koji učestvuju u istraživanjima vakcina ne smiju primiti neku od odobrenih vakcina i zaštiti se jer onda se neće znati prava efikasost vakcine. Novavaxova vakcina je pokazala ukupnu efikasnost zaštite od COVID-19 od čak 90%. Ispitana je na preko 30 000 osoba iz SAD i Meksika, a prije toga je bilo i ispitivanje u UK. Vakcina je pokazala i dobru efikasnost protiv cirkulirajućih varijanti koje izazivaju zabrinutost. Ova vakcina bi trebala imati efikasnost gotovu ravnu onoj koja je zabilježena za Moderninu i Pfizer/BioNTech mRNA vakcine, a visoko je efikasna i protiv novih soj

Neugledni mekušac ima zube od neobičnog minerala: mesna štruca i santabarbarait

Slika
Zubi-rašpe vrste Cryptochiton stelleri, izvor: Northwestern University Zubi jednog morskog mekušca neuglednog, da ne kažemo neugodnog izgleda,  sadrže mineral santabarbarait, koji nije pronađen ni u jednom drugom živom biću. Radi se o rijetkom, ali veoma jakom mineralu koji u svom sastavu ima željezo i suštinski je amorfni željezni hidroksifosfat. Mineral, pojednostavljene formule  Fe 3 +3 (PO 4 ) 2 (OH) 3 ·5H 2 O,  prvi put je nađen u Toskani, a ime je dobio po rudniku u Italiji gdje je pronađen. Inače Sv. Barbare se poštuje kao zaštitnica rudara. Otkriće rijetkog minerala željeza u zubima ovog morskog bića koje jede alge nadahnulo je stvaranje  novog materijala za  3D printere koji su jaki, postojani - ali i veoma lagani.  Naučnici su analizirali zube mekušca  Cryptochiton stelleri  koristeći niz naprednih tehnika snimanja. Neočekivano su otkrili nanočestice santabarbaraita, minerala željeza koji je prije bio primijećen samo u stijenama. Istraživači sugeriraju da bi ove čestice mogle