Quantum of Science

Proslave rođendana mogle su potaknuti širenje COVID-19. Naučnici su pogledali podatke iz gotovo 2.9 miliona domaćinstava u Sjedinjenim Državama, gdje nije bilo mandatornih zabana za okupljanja kod kuće. Ovo novo istraživanje objavljeno u JAMA Internal Medicine pod naslovom " Assessing the Association Between Social Gatherings and COVID-19 Risk Using Birthdays " analiziralo je povezanost između rođendana i stope infekcije COVID-19. Prema nalazima, domaćinstva koja su imala nedavni rođendan - što znači da je vjerovatnost da su priredili zabavu veća- u regijama s puno slučajeva imala su oko 31 % veći rizik od zaraze u sljedeće dva sedmice, u poređenju s domaćinstvima u kojima nije bilo proslava rođendana. Oni koji slave dječji rođendan, utvrdili su autori, bili su u najvećem riziku od svih.  Ako je to bio dječji rođendan, rizik je porastao i do 57%. Rizik kod proslave rođendana odraslih je bio mnogo manji. U regijama s najvećim širenjem bolesti, domaćinstva s rođendanom u prosj...

Kišemo kada nam nešto smeta - sunce, miris, neka tvar. Ali kihanje je regfleksna radnja koju ne možemo kontrolisati i služi da uklonimo nešto neželjeno iz gornjih dijelova disajnih puteva. Naučnici žele pronaći signalnu molekulu i moždane stanice uključene u stvaranje kihanja. Naučnici s Univerziteta Washington u St Louisu su precizno odredili populaciju neurona koji su zaduženi za kihanje, važan refleks koji nam omogućuje uklanjanje patogena i nadražujućih tvari iz naših dišnih putova. Oni su prethodno identificirali regiju koja izaziva kihanje u dijelu moždanog debla poznatog kao ventromedijalna spinalna trigeminalna jezgra (SpV). No, specifične stanice odgovorne za kihanje bile su nepoznate, kao i signalni put koji uzrokuje ovaj refleks.  Kako bi pronašli te neurone, naučnici su natjerali miševe na kihanje tjerajući ih da udišu kapljice spojeva koji izazivaju kihanje poput kapsaicina, koji daje ljutinu papričicama. Zatim su pregledali signalne molekule koje su oslobodili osjetni...

Nova vrsta drevnog divovskog nosoroga, Paraceratherium linxiaense , bila je teška oko 21 tonu, a mogla je doseći i do 7 metara visine. To znači da su današnji slonovi i nosorozi bili patuljci u odnosu na ovog izumrlog sisara. Međutim, nemojte  pokušavati zamisliti ovu životinju jer će to vjerovatno biti pogrešno: P. linxiaense nije imao karakterističan rog. Naima, čuveni rog nosoroga je evoluirao kasnije. Više su izgledali poput ogromnih konja.  Imala je dug vrat i usku izduženu lobanju. Jeli su lišće s drveća, nešto slično kako to rade  današenje žirafe.  Tao Deng iz Kineske akademije nauka u Pekingu i njegovi kolege opisali su P. linxiaense iz potpuno očuvane lubanje i čeljusne kosti pronađene u naslagama starim 26.5 miliona godina u bazenu Linxia u provinciji Gansu u Kini, gdje su tražili fosile sisara još od 1980-ih. Rad o ovom nalazu objavljen je u Commuications Biology pod naslovom " An Oligocene giant rhino provides insights into Paraceratherium evolution "...

Piše: Antonio Periš za Cijepljenje/vakcinacija Iako se kod mnogih ustalila percepcija da je COVID-19 isključivo bolest starijih osoba, istina je da COVID pogađa osobe svih dobnih skupina, zdrave, mlade, djecu. Istina je da djeca često prođu asimptomatski ili s tek blagim simptomima, no kod njih je itekako moguć i teški oblik COVID-a, a mogu imati posljedice mjesecima poslije, baš kao i stariji sa dugim COVID-om   MULTISISTEMSKI UPALNI SINDROM U DJECE (MIS-C) Preko 4 milijuna djece zaraženo je COVID-om samo u SAD-u od početka pandemije. Srećom, većina slučajeva bila je blaga, ali djeca koja su doživjela čak i blage infekcije mogu kasnije razviti ponekad smrtonosno stanje koje se naziva multi-sistemski upalni sindrom u djece (MIS-C).   Bazirano na podacima CDC-a i AAP-a, rizik za MIS-C je oko 1 na 1000 slučajeva .    Djeca s MIS-C uglavnom su imala povišenu temperaturu s gastrointestinalnim, kardiovaskularnim i mukokutanim manifestacijama. Respiratorne ma...

Iz njemačke biotehnološke kompanije CureVac izjavili su da je njihova vakcina protiv COVID-19 bilo efikasna samo 47% u kasnoj fazi ispitivanja, što dovodi u sumnju potencijalnu isporuku stotina miliona doza u EU. CureVacova njemačka vakcina bazirana na tehnologiji RNK (mRNA, informacione RNK) bila je jedna od uzdanica Evropske Unije u borbi s pandemijom COVID-19. Međutim, na ispitivanjima Faze 3 kliničkih studija, na oko 40 000 dobrovoljaca, ova vakcina je pokazala efikasnost od svega 47% . Ova vakcina je bila jedna od aduta EU u borbi s pandemijom COVID-19 i polagane su velike nade u nju. Ovo jeste otprike efikasnost vakcine protiv gripe, ali u uslovima bolesti još ozbiljnije nego gripa, i to pandemijske rasprostranjenosti, ovo je zaista niska efikasnost.  Prije pojave visoko efikasnih vakcina, američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) ciljala je na najmanje 50% efkasnosti COVID-19 vakcina, a Svjetska zdravstvena organizacija rekla je da traži najmanje 70% efikasnosti.  CureV...

Varijante i sojevi virusa SARS-CoV-2 više nazive neće dobijati po regionu gdje se registrovani, nego će se imenovati prema slovima grčkog alfabeta. Već neko vrijeme vlada debata oko imenovanja novih sojeva i varijanti ovog virusa, ali problem je još širi od pandemije COVID-19: naime, i za ostale viruse i varijante virusa do sada je bilo uobičajeno da dobijaju prema zemljama ili mjestima u nekoj zemlji gdje su registrovani. Ovakva nomenklatura, premda je lako pamtljiva, vizuelna i logična ima jednu veliku manu – dovodi do stigmatizacije regija, pa i cijelih zemalja. Tako su varijante ebolavirusa dobijale ima Zair, Sudan, Reston, Obala Slonovače i Bundibugyo, a Marburg virus je dobio naziv po mjestu u Njemačkoj jer je ovdje došlo do pojave slučajeva hemoragijske groznice kod nekoliko majmuna. Virusi influenze imaju, pored naziva soja i podtipa, u svojoj nomenklaturi i naziv mjesta gdje su izolirani (Brsbane, Sidney, Denver i slično). Međutim, sa svim ovim virusima nikada situacija ...

Naučnici su pronašli gotovo 150 biomarkera povezanih s unutrašnjom kardiovaskularnom kondicijom, i još 100 povezanih s kondicijom stečenom treningom. Koliko je neka osoba fit bi se u budućnosti moglo procijeniti posmatranjem niza proteina u krvi, a ovi biomarkeri bi što bi mogli pomoći i u predviđanju i procjeni kondicije koju bi osoba mogla steći vježbanjem. Kao korak ka mapiranju kondicijskih biomarkera, Robert Gerszten iz Beth Israel Deaconess Medical Center u Bostonu u Massachusettsu i njegov tim uzeli su uzorke krvi od više od 650 odraslih osoba koje se ne bave vježbanjem. Tim je također izmjerio maksimalni unos kisika kod sudionika, a to je pokazatelj kardiometaboličkog zdravlja  i to prije i nakon 20-sedmičnog programa vježbanja. Analizom oko 5000 proteina u krvi utvrđeno je njih 147 koji su povezani s početnom razinom unosa kisika i još 102 povezana s poboljšanjima u unosu kisika nakon programa vježbanja. Proteini koji su bili povezani s kondicijom uključivali su enzime koj...

Nova vakcina protiv COVID-19 je na putu i izuzetno je efikasna. Kompanija Novavax je ipak uspjela razviti svoju vakcinu protiv ove infekcije, uprkos nizu problema na koje su nailazili. Naime, najveći problem sa svim vakcinama koje se još ispituju jeste pronazak dobrovoljaca - stvar je u tome da nije etično ljude uključivati u studije s placebom onda kada već postoje efikasne vakcine koje su pobijedile u utrci. Ljudi koji učestvuju u istraživanjima vakcina ne smiju primiti neku od odobrenih vakcina i zaštiti se jer onda se neće znati prava efikasost vakcine. Novavaxova vakcina je pokazala ukupnu efikasnost zaštite od COVID-19 od čak 90%. Ispitana je na preko 30 000 osoba iz SAD i Meksika, a prije toga je bilo i ispitivanje u UK. Vakcina je pokazala i dobru efikasnost protiv cirkulirajućih varijanti koje izazivaju zabrinutost. Ova vakcina bi trebala imati efikasnost gotovu ravnu onoj koja je zabilježena za Moderninu i Pfizer/BioNTech mRNA vakcine, a visoko je efikasna i protiv novih soje...

Zubi-rašpe vrste Cryptochiton stelleri, izvor: Northwestern University Zubi jednog morskog mekušca neuglednog, da ne kažemo neugodnog izgleda,  sadrže mineral santabarbarait, koji nije pronađen ni u jednom drugom živom biću. Radi se o rijetkom, ali veoma jakom mineralu koji u svom sastavu ima željezo i suštinski je amorfni željezni hidroksifosfat. Mineral, pojednostavljene formule  Fe 3 +3 (PO 4 ) 2 (OH) 3 ·5H 2 O,  prvi put je nađen u Toskani, a ime je dobio po rudniku u Italiji gdje je pronađen. Inače Sv. Barbare se poštuje kao zaštitnica rudara. Otkriće rijetkog minerala željeza u zubima ovog morskog bića koje jede alge nadahnulo je stvaranje  novog materijala za  3D printere koji su jaki, postojani - ali i veoma lagani.  Naučnici su analizirali zube mekušca  Cryptochiton stelleri  koristeći niz naprednih tehnika snimanja. Neočekivano su otkrili nanočestice santabarbaraita, minerala željeza koji je prije bio primijećen samo u stijenama. Istraži...

Izvor: Scientific Reports Megajezero Paratetis nekada je pokrivalo više od 2.8 miliona kvadratnih kilometara, što je veće od današnjeg Mediterana. Analize procjenjuju da je jezero nekad sadržavalo više od 1.77 miliona kubnih kilometara vode, što je više od 10 puta veća količina vode od svih današnjih slatkovodnih i slanih jezera zajedno. Prostiralo se od istočnih Alpa do današnjeg Kazahstana. Tokom svog 5 miliona godina dugog postojanja, jezero je bilo dom mnogim vrstama koje se ne mogu naći nigdje drugdje, uključujući minijaturne kitove, delfine i tuljane. Jedna od takvih vrsta je mali kit  Cetotherium riabinini i to je najmanji fosilni kit do sada otkriven. Paleo-oceanograf Dan Palcu s Univerziteta u Sao Paulu i njegove kolege slijedili su tragove iz geoloških i fosilnih ostataka i pokušali napraviti hronologiju ovog jezera te procijeniti njegovu veličinu. Rad su objavili u Scientific Reports u junu 2021. pod naslovom " Late Miocene megalake regressions in Eurasia ". Para...

Nisam ljubitelj webinara i web panela i pisala sam o tome . Jako me smore. A plus sad je postojala takva navala ove forme komunikacije, prava pandemija webinara, gdje čak i vidite neke zanimljive teme, ali biste cijeli dan morali potrošiti buljeći ispred kompjutera. Not my cup of tea. Ali, postoji nešto ko webinara što smo možda svi nekako primijetili, ali niko nije smio baš reći, ono da ne ispadnemo glupi. Da li se sjećamo lica i imena ljudi sa panela? Dosta toga ne, osim ako nekog nismo znali od prije. I sad je potvrđeno - digitalne interakcije ne mogu zamijeniti one lice u lice. Stvar je jednostavna - digitalne tehnologije postoje tek koju deceniju, a naš mozak mnogo, mnogo duže i evoluirali smo da pamtimo lica uživo. Naš mozak jednostavno lošije pamti lica s fotografija, snimaka i - webpanela.  Ljudski mozak ima posebnu mrežu posvećenu pamćenju ljudskih lica, ali kako se formiraju ta sjećanja je ostalo tajanstveno. Géza Gergely Ambrus i Gyula Kovács s Univerziteta Friedrich Sch...

Prema naučnicima iz COPERNICUS, oko 40% porasta razine mora u naše vrijeme može se pripisati povišenoj temperaturi oceana. Ocean apsorbira gotovo 90% viška topline koja nastaje usljed antropogenih aktivnosti , što je u posljednja tri desetljeća dovelo do globalnog prosječnog porasta temperature morske površine od 0,014 ± 0,001 °C godišnje, prema podacima Morske službe Copernicusa. Podaci o sadržaju topline u oceanu također pokazuju da se od 1993. sam ocean zagrijava brzinom od 0,9 ± 0,1 W / m2 (trend 1993.-2018.). Broj se može činiti malim, ali ova stopa zagrijavanja ima velike utjecaje. Temperatura površine mora i sadržaj topline u oceanu izravno utječu na razinu mora, jer se zagrijavajući ocean širi dok otapanje morskog leda povećava njegov volumen. U međuvremenu, dugotrajno zagrijavanje oceana ima razarajuće učinke na morske ekosisteme, što u konačnici utječe na cijeli prehrambeni lanac, pa čak i na sigurnost hrane ljudi. Primjer ekosistema osjetljivih na povećanje topline oceana i ...