Quantum of Science

Ljudi koji su izloženi višoj razni onečišćenja zraka u prosjeku imaju veći rizik od depresije, tjeskobe i samoubojstva. Treba naglasiti da to ne dokazuje da razina zagađenja uzrokuje ove probleme mentalnog zdravlja. Nažalost, mnogo mjesta u našem regionu, ne samo u Bosni i Hercegovini, pati od problema onečišćenog zraka i smoga, što zbog industrijskih postrojenja, loše riješenog (tačnije neriješenog) sistema grijanja, starih automobila, to ponekad i zbog geografskih i fizičkih svojstava smještaja mjesta u kotlinama. No sve se te odražava na zdravlje stanovnika tih mjesta. Osim što zagađen zraka povezujemo s višom incidencijom obolijevanja od bolesti respiratornog sistema, pogotovo pluća, a i sa većim rizikom za poremećaje iz spektra autizma, ako je majka bilo izložena onečišćenjima, sada vidimo a to djeuje i na mentalno zdravlje. Sistematski pregled  meta analiza objavljen u  Environmental Health Perspectives pod naslovom ,, Air Pollution (Particulate Matter) Exposure and Asso...

Illustration above by Oliver Hibert; source, Johns Hopkins Health Review Psilocibin je halucinogena organska tvar koja prirodno postoji u preko 200 vrsta gljiva koje su poznate pod skupnim nazivom „psilocibinske gljive“. Danas se sve više i više raspravlja o potencijalnom učinku psilocibina u terapiji određenih oblike depresije, pogotovo onih oblika koji su rezistetni na do sada dozvoljene antidepresive. Istorija psilocibina Najveću količinu ove tvari u sebi imaju gljive iz roda Psylocybe , ali postoje i drugi srodni rodovi gljiva. Na muralima iz područja Alžira koji potječu iz perioda 9000 godina p.n.e. postoje prikazi ovih gljiva, koje su se zapravo koristile u obredne svrhe. Ipak, možda je najraširenije obredno korištenje psilocibinskih gljiva bilo u području Centralne i Južne Amerike, među plemenima Maja i Asteka te drugih indijanskih plemena ovog područja. Nakon dolaska katoličkih misionara, u doba širenja katoličanstva na ovom području, uživanje halucinogenih glj...

Kada kažemo "ketamin", prvo na što pomislimo jeste rekreativna droga, koja je prilično popularna, bar prema TV serijama i filmovima. Radi se o molekuli koja je jak anestetik i sedativ, a dovodi i do gubitka memorije. Uzbuđenje, konfuzija te halucinacije su popratne pojave (zlo)upotrebe ketamina. Ipak, već neko vrijeme se priča o potencijalu ketamina u terapiji depresije, kao uostalom i potencijalu nekih drugih euforika - psilocibina i amfetamina, konkretno MDMA. Ketamin ublažava depresiju tako što podstiče nervne stanice da prave nove veze, pokazala je studija na miševima, objavljena nedavno u časopisu Science . Naučnici su proučavali miševe koji su bili pod stresom, pri čemu je stres izazivan kod životinja na različite načine, primjerice, davanjem injekcija hormona stresa kortikosterona. Ti miševi počeli su pokazivati znakove depresije, kao što je gubitak apetita i odustajanje od borbe kada ih se vuče za rep. Tri sata nakon doze ketamina, ponašanje miš...

Već smo odavno shvatili da je sprega mikrobioma i naših vlastitih stanica i tkiva duboka te da smo praktično - simbionti. Sve više i više otkrivamo kako bakterije koje žive  u nama, sa nama i na nama utječu na mnoge aspekte života i zdravlja. Ipak, iako je za ovo što ćete sada čudi postojala hipoteza već neko vrijeme, sama novootkrivena korelacija (a možda i kauzalnost) bilo je pomalo šok.  Dakle, dobili smo dokaze da postoji neka korelacija između sastava crijevne flore i pojave depresije tj. da je izostanak određenih vrsta bakterija iz crijevne flore možda povezan sa depresijom.  U radu objavljenom 4. februara 2019. u Nature Microbiology pod naslovom " The neuroactive potential of the human gut microbiota in quality of life and depression"   evropski tim naučnika predvođen mikrobiologom-gastroenterologom Jeroenom Raesom   sa KU Leuven u Belgiji je pokazao kako kod ljudi koji imaju depresiju nedostaju određeni tipovi bakterija. Link za cijeli rad...

Za dubinsko opažanje svijeta oko sebe i razmišljanje potrebna je samoća, koju moderno društvo prečesto naziva pukom socijalnom fobijom ili depresijom. Biti sam, introvertan i melanholičan, već su odavno anatemizirana ponašanja. Imperativ sreće, pa makar one odglumljene i suhoparne tjera milione ljudi širom svijeta da tugu, melanholiju i introvertnost liječe pilulama koje modifikuju raspoloženje. Sa televizijskih stanica se ori „mislite pozitivno“, sreća se mjeri brojem izlazaka na prebučna i prenatrpana mjesta  u kojima bijeli šum stotina zvukova različitih frekvencija cenzuriše unutrašnji glas. Sretan možeš biti i ti, samo moraš prestati razmišljati. Pritisak da budemo sretni praktično primorava neke ljude da koriguje svoje emocije i reakcije na okolinu. Istovremeno, ljude koji ima tjeskobu ili doživljavaju panične napade, pa u torbici ili džepu imaju tablete za takve reakcije, poput Xanax ili Lexilium, stigmatizira isto to društvo koje je postavilo imeprativ "dobrog raspolo...

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. oktobra/listopada već 25 godina. Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja uvela je Svjetska federacija za mentalno zdravlje 1992. godine. Ove godine, Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se s temom MENTALNO ZDRAVLJE NA RADNOM MJESTU. U prosjeku jedna epizoda depresije oduzima 36 radnih dana . Pri tome, procjenjuje se da su kognitivni simptomi depresije kao što su pad sposobnosti koncentracije, teškoće u pamćenju i donošenju odluka, prisutni u 94% vremena trajanja epizode, što izaziva izuzetno sniženje produktivnosti. I pored svega toga, oko polovine slučajeva depresije se ne prijavljuje zdravstvenim službama i nije adekvatno tretirano. Kolege na radnom mjestu lako mogu razviti pogrešnu sliku o osobi koja se nosi s depresijom. Razdražljivost se može doživjeti kao karakterna crta svadljivosti, teškoće s koncentracijom i donošenjem odluka kao rasijanost i nedovoljno znanja da se donese odgovar...